WASHINGTON, 21. studenoga (Hina/AP) - Istraživači koji proučavaju stijenje s Antarktike tvrde da su pronašli dokaz koji svjedoči da je golemi meteorit pogodio Zemlju prije 251 milijun godina, što je uzrokovalo veliko izumiranje vrsta
u povijesti, prema istraživanju koje je ovog tjedna objavljeno u časopisu Science.
WASHINGTON, 21. studenoga (Hina/AP) - Istraživači koji proučavaju
stijenje s Antarktike tvrde da su pronašli dokaz koji svjedoči da je
golemi meteorit pogodio Zemlju prije 251 milijun godina, što je
uzrokovalo veliko izumiranje vrsta u povijesti, prema istraživanju
koje je ovog tjedna objavljeno u časopisu Science. #L#
U razdoblju između perma i trijasa izumrlo je oko 90 posto vrsta. To
se dogodilo oko 185 milijuna godina prije nego što su u sličnom
sudaru s asteroidom izumrli dinosauri.
Asish Basu, profesor geologije sa sveučilišta Rochester u državi
New York, tvrdi da kemijski sastav komada stijena donesenih s
Antarktike svjedoči o vrlo snažnom sudaru prije 251 milijun
godina.
Komadi stijena pronađeni su u geološkom sloju koji obilježava
početak izumiranja na prijelazu iz perma u trijas. Analizom se
utvrdilo da stijene imaju kemijske osobine koje su značajne za
meteorite.
"Kemijski spojevi koje smo pronašli u tim stijenama mogu se pronaći
samo u meteoritima starim 4,6 milijarda godina, koji su stari
koliko i naša Zemlja", dodao je Basu, glavni autor istraživanja.
Otkriće potvrđuje teoriju po kojoj se nebesko tijelo veličine brda
sudarilo sa Zemljom. Nakon kobnog sudara, Zemlja se pretvorila u
golemu vatrenu kuglu koja je u atmosferu ispuštala milijarde tona
prašine koja je mjesecima zaklanjala Sunce, ali se i taložila
stvarajući naslage s istim kemijskim sastavom kakav ima i
meteorit.
Smatra se da su u doba između perma i trijasa Afrika, Južna Amerika,
Indija, Australija i Antarktika činile jedinstven superkontinent
pod nazivom Pangea. Ne znamo kamo je meteorit mogao pasti, priznaje
Basu, mislimo da je to moglo biti nedaleko od današnje zapadne
Australije.
Tada je život na Zemlji bio puno drukčiji. "Nije bilo velikih
životinja, a na kopnu i u moru bilo je puno vrsta, ističe Asish
Basu.
Otkriće je iznenadilo mnoge znanstvenike koji nisu očekivali da bi
tragovi meteorita od prije 251 milijun godina mogli tako dugo
odolijevati eroziji. Birger Schmitz sa sveučilišta u Goeteborgu u
Švedskoj misli da bi bilo "doista sjajno" da se pronađu neoštećeni
komadi meteorita. "Ipak, mislim da to nije slučaj", kazao je.
Basu tvrdi da nitko ne može dovesti u pitanje kemijska otkrića.
Glavno je, kaže, utvrditi kakve su bile izvanredne okolnosti koje
su omogućile primjercima da gotovo netaknuti dođu do nas.
(Hina) vrad dgk