ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Studij molekularne biologije jedan je od trenutačno najzahtjevnijih studija, istaknuli su članovi hrvatske akademske zajednice, raspravljajući o tom studiju u kontekstu hrvatske znanstvene reforme, na
današnjem okruglom stolu u Institutu Ruđer Bošković (IRB).
ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Studij molekularne biologije jedan
je od trenutačno najzahtjevnijih studija, istaknuli su članovi
hrvatske akademske zajednice, raspravljajući o tom studiju u
kontekstu hrvatske znanstvene reforme, na današnjem okruglom stolu
u Institutu Ruđer Bošković (IRB). #L#
Okrugli stol održan je u sklopu dvodnevnoga simpozija s
međunarodnim sudjelovanjem što se održao u Zagrebu u Plivinu
istraživačkome institutu i IRB-u. Simpozij je priređen u povodu 45.
obljetnice početka molekularno-bioloških istraživanja u
Hrvatskoj, te 50. rođendana rješenja strukture
deoksiribonukleinske kiseline (DNA).
Po koncepciji moderatorice okrugloga stola, Marije Mary Sopte,
tema je razmotrena u odnosu na obrazovni, znanstvenoistraživački
te biotehnološki sustav.
Istaknula je da u Hrvatskoj postoji izvanredan znanstveni
potencijal mladih znanstvenika - novaka i već afirmiranih
znanstvenika koji 'rade' svjetski prepoznatljivu znanost, no
istodobno, nedovoljna je suradnja instituta i fakulteta u
izvođenju nastave. Također nedostatna je komunikacija između
visokoškolskih i znanstvenih ustanova te nadležnog ministarstva.
Kao podlogu za raspravu iznijela je rezultate ankete o sustavima
znanosti i visokoga obrazovanja koju je prethodno poslala na oko
stotinu adresa znanstvenika različitih dobnih skupina.
Većina anketiranih (od oko stotinu poslanih anketa stiglo je 60-ak
odgovora) nije zadovoljna sadašnjom kvalitetom poslijediplomskih
studija i smatra ih zastarjelim, prezatvorenim i prepasivnim.
Kratke prezentacije na okruglome stolu imali su znanstvenici i
profesori iz zagrebačkih fakulteta i instituta - Mirjana Krsnik-
Rasol, Srđan Novak, Zoran Zgaga, Igor Weber i Mladen Merčep te
Siniša Volarević s riječkoga Medicinskoga fakulteta.
U raspravu su se uključili i poznati znanstvenici hrvatskoga
podrijetla koji žive i rade u Francuskoj - Duško Ehrlich i Miroslav
Radman.
Kada je riječ o studiju molekularne biologije, akademik Radman
smatra da bi studente trebali što prije doći u laboratorije,
odnosno, kako je rekao, "u laboratorij bi trebali stupiti odmah
poslije mature". Jer, dodao je, "žeđ za širom kulturom dolazi tek
kasnije, pa bi se poslijediplomski studiji zapravo trebali
održavati neposredno pred doktorskim studijima".
Kad je pak riječ o često spominjanoj temi - odljevu mozgova, Radman
je istaknuo da će Mediteranski institut za istraživanje života -
MedILS u Splitu, koji je nedavno dobio obnovljeni prostor dijela
vile Dalmacije u kojemu će djelovati, biti mjesto gdje će
"inozemstvo doći u Hrvatsku".
(Hina) ip sp