ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem priređen o 45. obljetnici početka molekularno-bioloških istraživanja u Hrvatskoj i pola stoljeća od rješenja strukture deoksiribonukleinske kiseline (DNA)
počeo je danas u Istraživačkome institutu Plive.
ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Znanstveni simpozij s međunarodnim
sudjelovanjem priređen o 45. obljetnici početka molekularno-
bioloških istraživanja u Hrvatskoj i pola stoljeća od rješenja
strukture deoksiribonukleinske kiseline (DNA) počeo je danas u
Istraživačkome institutu Plive.#L#
Dvodnevni simpozij što se održava u plivinu Istraživačkome
institutu i Institutu Ruđera Boškovića (IRB) okupit će više
uglednih inozemnih i hrvatskih znanstvenika, među kojima su i
poznati znanstvenici hrvatskoga podrijetla Miroslav Radman i Duško
Ehrlich.
Suorganizatori simpozija - IRB, zagrebački Prirodoslovno-
matematički fakultet (PMF), Hrvatsko genetičko društvo i Hrvatsko
društvo za biokemiju i molekularnu biologiju posvetili su taj
susret znanstvenika, stručnjaka i javnosti znanstvenomu otkriću
koje je u velikoj mjeri obilježilo znanstvena istraživanja druge
polovine 20. stoljeća - rješenju strukture DNA, koje su 1953.
objavili znanstvenici James Watson i Francis Crick te devet godina
poslije "ovjenčani" Nobelovom nagradom.
Organizatori simpozija htjeli su pak istaknuti činjenicu da su u
Hrvatskoj molekularno-biološka istraživanja počela samo pet
godina poslije, odnosno da je hrvatska znanost vrlo brzo "uhvatila
korak" sa svjetskim znanstvenim kretanjima.
Akademik Željko Kućan podsjetio je da je na IRB krajem 1958. u punom
pogonu bio tada pod vodstvom Branimira Miletića novoosnovani
"Radiobiološki odjel", gdje se istraživalo djelovanje zračenja na
nukleinske kiseline u modelnome organizmu bakteriji Escherichiji
colli.
Već je tada Miletić prepoznao da pravo pitanje radiobiologije nije
koja sve oštećenja može izazvati zračenje u živoj stanici već koja
su oštećenja bitna, a koja trivijalna, rekao je Kućan, dodavši kako
je Miletić bio svjestan činjenice da su nukleinske kiseline
molekule nasljeđa i da su geni načinjeni od DNA i u tomu je
prednjačio ne samo u hrvatskim nego i u europskim krugovima.
Ravnatelj IRB-a Stjepan Marčelja rekao je kako se može reći da se
doista radilo o 50 uzbudljivih godina te da njima slijede još
uzbudljivije.
Dosadašnja istraživanja pokazala su koliko zapravo malo znamo, a
koliko je širok "slobodni" istraživački prostor, izjavio je,
dodavši kako postoji čak 98 posto nepoznatoga.
Dekan PMF-a Ivan Vicković izvijestio je da je dosad na tome
fakultetu molekularnu biologiju diplomiralo više od 400 studenata
od kojih je pola ostalo u Hrvatskoj, a 200-njak ih je nastavilo
znanstvenu karijeru u inozemstvu.
On je u ozračju simpozija izjavio kako se nada da će se zagrebački
PMF konačno preseliti na Horvatovac o čemu se već dugo govori, ali
se ne ostvaruje.
(Hina) ip mc