SVJETSKI DAN ŠTEDNJE, 31. LISTOPADA: ŠTEDNJA - SVE AKTUALNIJI POJAM

Piše: Darko Buković ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Svjetski se dan štednje, 31. listopada, u Hrvatskoj obilježava u godini u kojoj su na snazi mjere Hrvatske narodne banke vezane uz ograničenje plasmana banaka, i u kojoj je do došlo do daljnjeg povećanja ukupne štednja građana, premda nešto sporijeg nego prijašnjih godina. Krajem srpnja ukupna, kunska i devizna štednja građana, iznosila je 70,15 milijardi kuna, pri čemu su devizni depoziti u poslovnim bankama dostigli iznos od 62,73 milijardi kuna, dok su kunski depoziti narasli na 7,42 milijarde kuna.#L# Od početka godine do kraja srpnja štednja je povećana za 2,67 milijardi kuna, i to najviše kunska, za 1,63 milijarde kuna U strukturi deviznih depozita prevladavaju depoziti stanovništva. Tako građani na svojim deviznim računima u domaćim bankama, po podacima HNB-a s kraja srpnja, imaju oko 17,48 milijardi kuna štednih i 45,25 milijardi kuna oročenih depozita, što čini brojku od 62,7 milijardi kuna (ili oko 8,36 milijardi eura). Međunaslov: Zašto 31. listopada? Na Svjetski se dan štednje cijeli svijet još snažnije okreće samom pojmu štednja, starom koliko i čovječanstvo. Prilika je to za ponavljanjem općih zasada štednje, koja se kroz vrijeme javlja kao jedan od bitnih elemenata ljudske opstojnosti. Sam razvoj štednje u uskoj je svezi sa stupnjem kulture naroda i pojedinca i - iako se kroz prošlost mijenjala - uglavnom podsjeća na novac. Građani su uvijek nastojali štednjom novca ostvariti osobnu materijalnu neovisnost i sigurnost zbog čega je štednja novca imala i ima gotovo uvijek jasan cilj, smisao i svrhu te nije riječ o samo o odgađanju potrošnje, nego o planiranju stanovitih želja i potreba. U 19. stoljeću ostvarena je povoljna klima za osnivanje prvih štedionica od kojih su neke potkraj prošlog stoljeća počele propagirati kućne štedne kasice što su se danas udomaćile skoro u svakoj obitelji. U novije doba slavi se Svjetski dan štednje, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, koji je održan 31. listopada 1924. u Milanu. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize, koju je prouzročio Prvi svjetski rat. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva te je Svjetski dan štednje ustanovljen za najšire svjetsko populariziranje te spoznaje i za, kako su rekli, oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja, koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša. Međunaslov: Kako se obilježava Dan? Svjetski se dan štednje, 79 godina nakon kongresa u Milanu, obilježava i dalje širom svijeta. Negdje je riječ o velikim proslavama popraćenim prigodnim darovima, a drugdje o skromnijim proslavama primjerenim društvenom i gospodarskom trenutku. Iskustva pokazuju da se taj dan najčešće obilježava darovanjem štednih kasica, štednih knjižica sa simboličnim ulozima, nagrađivanjem najstarijeg štediše i sl. Svjetski dan štednje mnoge banke koriste za predstavljanje svojih novih usluga, uvjeta i načina za dobivanje povoljnih kredita i sl. Ove će godine, kao i ranijih, bankari možda sredstva za proslavu Dana štednje darovati u dobrotvorne svrhe - humanitarnim i karitativnim udrugama, ustanovama za skrb invalida ili domovima i centrima za djecu i mladež, kulturnim donacijama. Ne mora svaki put biti riječ o novčanim poklonima, već se može donirati sanitetsko vozilo, potreban medicinski uređaj, audio ili vizualna oprema i sl. (Hina) db ds