DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 20. 11. 2003.

ZAGREB, 20. studenog (Hina) - Hrvatska ======== Reuters/London - Izbori ispit za hrvatsko približavanje EU-u Ishod izbora u Hrvatskoj "mogao bi usporiti put te zemlje prema članstvu u Europskoj uniji" i narušiti njenu sliku kao uzora na poslijeratnom Balkanu, piše agencija Reuters u četvrtak. Ovotjedno ispitivanje javnog mišljenja sugerira da će "nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica" postati najveća stranka, nastavlja agencija. HDZ "tek treba uvjeriti zapad u svoju stvarnu preobrazbu", a diplomati se slažu s ocjenom da će se prema vladi pod vodstvom HDZ-a, "koji je otjerao većinu tvrdolinijaša i nacionalističku retoriku zamijenio europskim ciljevima, u Bruxellesu odnositi s oprezom", piše Reuters. "'Vlada pod vodstvom HDZ-a usporila bi rokove (europske integracije)', kazao je zapadnjački diplomat u Zagrebu. 'On tvrdi da je reformiran, no to tek treba vidjeti'", stoji u analizi Reutersa. Agencija piše da bi usporavanje za Hrvatsku dodatno obeshrabrilo druge balkanske zemlje, koje još više zaostaju na putu u EU. Zapadni diplomati, nastavlja agencija, nadaju se, posebice nakon iznenađujućeg rezultata ultranacionalista u Srbiji, da će socijal- demokrati (SDP) premijera Ivice Račana dobiti drugi mandat. Reuters prenosi mišljenje međunarodnog stručnjaka za Balkan Petera Palmera koji kaže da je "za regionalnu stabilnost od ključne važnosti imati u Zagrebu i Beogradu stabilne, kooperativne vlade spremne pomoći". "Analitičari kažu da bi pobjeda nacionalista pobjeda nad vladajućom koalicijom lijevog centra obeshrabrila strane ulagače i umanjila vrijednost hrvatskih obveznica na financijskim tržištima. Premda HDZ neće imati druge opcije nego da nastavi s reformama koalicije, morat će se u početku nositi s međunarodnim nepovjerenjem. Neki analitičari, međutim, vjeruju da bi HDZ mogao biti kooperativniji i usredotočeniji na reforme od sadašnje vlade, radi želje da dokaže novi imidž", piše Reuters. BBC/London - Hrvatske birače zahvatila apatija Čini se da je apatija birača zasjenila predizborna obećanja više od 100 stranaka i nezavisnih kandidata uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, primjećuje BBC. To nije dobra vijest za Socijaldemokratsku partiju premijera Ivice Račana koja traži novi četvorogodišnji mandat za nastavak svoje reformske politike, ističe postaja, predviđajući najneizvjesnije izbore "otkada je Hrvatska proglasila neovisnost od Jugoslavije početkom devedesetih godina prošlog stoljeća". Ocjenjujući rad vlade "koja je demokratizirala Hrvatsku i izgradila građansko društvo", sociolog Dražen Lalić ističe da "građani zaboravljaju što je bilo prije 2000. godine kada su na vlast došli reformisti, kada su se mnogi bojali da će HDZ bojkotirati rezultate izbora i izvesti tenkove na ulice. To je danas nezamislivo", ističe Lalić. Međutim, to nije dovoljno za mnoge koji su prije tri godine glasali za reformiste a danas smatraju da je vladajuća koalicija mogla i trebala učiniti više, ističe BBC. Što se pak tiče glavne oporbene stranke HDZ, ona je "usvojila puno moderniji pristup" ali i dalje ne uspijeva dokazati da je spremna ispuniti temeljne kriterije za prijem u EU, "među kojima su glavni puna suradnja s haaškim sudom i povratak izbjeglih Srba", dodaje postaja. Osvoji li vlast, HDZ će morati uložiti velike napore kako bi dokazao da njegova nacionalistička politika pripada prošlosti, prognozira postaja, ocjenjujući da je Bruxelles "nesumnjivo" preferira vladajuću koaliciju, "iako to nikada neće izričito reći". Večernje Novosti/Beograd - Finiš za SDP i HDZ Hrvatska se nikad dosad nije suočavala s tako neizvjesnim izborima - sve ankete iz proteklih dana očituju potpunu izjednačenost sadašnje koalicije na vlasti i desnih stranaka, bilježe beogradske "Večernje novosti". Nakon burnog i prljavog početka, predizborna kampanja bila je "više nego dosadna", ocjenjuje list, navodeći da su sve stranke "nudile isto" - ulazak u Europu, konsolidaciju gospodarstva i uspostavu pravne države. "Zanimljivo je da su Srbi u Hrvatskoj potpuno nestali kao tema u predizbornoj kampanji", primjećuju "Večernje novosti", ističući da ih više ne spominju čak ni stranke krajnje desnice. Sanaderov je pak poziv Srbima da se vrate u Hrvatsku protumačen "više kao predizborni potez" koji je po SDP-u trebao biti upućen puno prije, navodi beogradski list. Za vrijeme predizborne kampanje nitko nije spominjao ni odnos prema ICTY-ju "a osim Hrvatskog bloka niko nije spomenuo ni bivšeg predsjednika Franju Tuđmana", bilježe "Večernje novosti", napominjući također da "zasad nije sasvim jasno ni koliko će građana izići na izbore iako se očekuje relativno dobar odaziv". NYT/New York - "Hrvati ne žele svoje vino" "Što smatramo američkim vinom", pita u New York Timesu Frank J. Prial, autor članka posvećenog pitanju porijekla vina sorte zinfandel za kojeg se smatra da potječe iz Hrvatske. Uz mnoge sorte vinove loze koje su uvezene na američki kontinent iz Europe i "ne previše dobre" priznato američke sorte, "ostaje zinfandel koji je dugo vrijeme bio poznat kao američko vino", piše autor. "Postoji samo jedan problem: nije američko", nastavlja Prial i navodi kako se prvo mislilo da mu je porijeklo iz Italije, a potom je rečeno da je to "nešto zvano plavac mali, vrsta iz Hrvatske". "On nije bio ni to, no genetičari i drugi koji se bave takvim stvarima su se približili. Pokazalo se da je zinfandel identičan drugoj hrvatskoj sorti, 'crljenak kaštelanski'", piše Prial i podsjeća kako je zinfandel prvi put u Americi zabilježen 1820-tih, te da je sada među kalifornijskim crvenim vinima po zastupljenosti samo iza caberneta sauvignon. "Za mene je to, unatoč svih dokaza protiv, još uvijek američko vino. Ono je ovdje duže od većine nas koji se smatramo Amerikancima, Hrvati ga izgleda ne žele natrag i vrlo je američko po stilu", zaključuje Prial. Regija/Europa ============= Oslobođenje/Sarajevo - Hrvatska politička scena ipak se drži načela Sarajevsko Oslobođenje od četvrtka osvrće se, u svjetlu odnosa na političkoj sceni BiH, na izjave Ivice Račana i Ive Sanadera iz njihovog televizijskog sučeljavanja u kojem su odbacili mogućnost koaliranja, ali i istaknuli da suradnja SDP-a i HDZ-a glede ulaska Hrvatske u Europsku uniju nije upitna. List primjećuje da je potpuno "jasno da i jedan i drugi tabor žele svako dobro svojoj državi (neki i sebi samima, naravno)". "U Hrvatskoj, nema koalicije SDP-a i HDZ-a jer bi to bilo protivno načelima iako imaju isti cilj, a to je ulazak u EU zbog čega će raditi zajedno", dok "u BiH je na vlasti koalicija tri nacionalne stranke potpuno različitih pogleda na BiH, ali za načela nitko ne pita kada je u pitanju vlast", primjećuje komentator. "SDS je očigledno doživio veliki reformski obrat iako se za cijelo vrijeme rata borio protiv postojanja BiH, a sada je za njen ulazak u europsku obitelj. Međutim ako ih tko potajice pita u povjerenju će reći - bez republike Srpske. Zanimljivo, koalicija i dalje funkcionira. I narod s njom", piše sarajevsko Oslobođenje. RFE/Prag - Leigh o pregovorima BiH s EU-om Radio Slobodna Europa u četvrtak prenosi ocjene o približavanju BiH EU-u koje je prilikom posjeta Sarajevu iznio zamjenik šefa Direkcije za vanjske odnose Europske komisije Michael Leigh. Bruxelles je ugodno iznenađen promjenama u BiH, kazao je Leigh i ta država ima šansu da u idućoj godini ispuni zahtjeve i da s Europskom Unijom pokrene izravne pregovore o stabilizaciji i pridruživanju, prenosi postaja. "U studiji izvodljivosti bilježi se značajan napredak, kako u protekloj godini, tako i u čitavom posljeratnom razdoblju. Uspostavljena je stabilnost zemlje", kaže Leigh. Leigh je, navodi postaja, "izuzetno ambicioznim ocijenio strateški cilj vlasti BiH da zemlju do 2009. uvedu u EU", te izbjegao izravno odgovriti na novinarsko pitanje je li taj cilj ostvariv. Vlasti BiH moraju preuzeti odgovornost za sudbinu zemlje kako bi mandat Visokog predstavnika, lorda Ashdowna, bio okončan, kazao je Leigh, prenosi RFE. Oslobođenje/Sarajevo - Uvjerljiva pobjeda srpskih nacionalista U slučaju da Vojislav Šešelj nije u Haagu Srbija bi možda prošle nedjelje za predsjednika izabrala četničkog vojvodu, piše sarajevsko Oslobođenje, jer ako je sadašnji čelnik srpskih radikala Tomislav Nikolić, godinama čovjek iz Šešeljeve sjene, tako uvjerljivo potukao demokratskog kandidata Dragoljuba Mićunovića, može se pretpostaviti da bi u ovom trenutku Šešelj do nogu pomeo svakoga tko bi mu se suprotstavio u natjecanju za predsjedničku fotelju. List primjećuje da je za Nikolića uz radikale glasalo još sto tisuća birača demokratskog bloka, "što je dokaz da se Srbija ipak najbolje osjeća u ekstremno desnoj opciji gdje je do prije tri godine i bila". Osam mjeseci nakon Đinđićevog ubojstva, ona Srbija koja ga je ubila trijumfirala je na predsjedničkim izborima, ali to više nije stvar samo njene kože jer Bosni i Hercegovini nije svejedno što se događa u njenom istočnom susjedstvu, komentira list. "Najnoviji trijumf crnih kaputa u Srbiji nije dobar znak za BiH, krhku i još uvijek nemoćnu da se sama brani kako od separatističkih snaga iznutra, tako i od njihovih političkih mentora u Beogradu i Zagrebu", primjećuje Oslobođenje. Nikolić je ovoga puta obećao Srbima jeftiniji kruh, "najotrcaniji trik iz socijalne demagogije, i obustavu izručenja svakog Srbina haaškom sudu, a to bi već bio račun između Beograda i međunarodne zajednice", račun koji će Srbi na kraju ipak morati platiti, dodaje list. Međutim za BiH je mnogo važnija Nikolićeva izjava "da će, bude li izabran za prvog čovjeka Srbije, raditi na njenom ujedinjenju sa Republikom Srpskom, a onda će s onim što ostane od Bosne i Hercegovine lijepo surađivati", piše list. Njega ne zanimaju svi oni problemi koji Srbiji vise kao kamen oko vrata i koji je sve više udaljavaju od Europe, a prema glasovima koje je dobio, više od milijun Srba podupire njegov otužni socijalni i domoljubni program, primjećuje sarajevsko Oslobođenje. Le Figaro/Pariz - Rumunjska treba pomoć EU-a Siromaštvo, nezaposlenost, niske plaće u javnim službama i siva ekonomija pogoduju razvoju korupcije u Rumunjskoj, potvrdio je u razgovoru za "Le Figaro" rumunjski predsjednik Ion Iliescu koji je stigao u trodnevni službeni posjet Francuskoj. Donijeli smo čitav niz zakona za borbu protiv korupcije, među kojima i zakon o transparentnosti, i utemeljili državno tužiteljstvo za suzbijanje korupcije. Ta je politika već dala rezultate. No to je, dakako, posao na dulji rok. Europska unija će nam u tomu pomoći, ali i politička raspra, građansko društvo i glasila, istaknuo je Iliescu. Izvješće Europskog povjerenstva u kojemu se kaže da Rumunjska ne može dobiti status razvijenog tržišnog gospodarstva nije me razočaralo i zapravo je poticajno, tvrdi predsjednik Iliescu. Nudi nam mogućnost da dogodine završimo pregovore i da 2007. uđemo u Uniju, dodao je on. Najveće su se promjene u Rumunjskoj dogodile početkom 90-ih, odmah nakon revolucije. Bila je to šok-terapija na koju Rumunjska nije bila spremna, pravi potres koji se morao dogoditi s obzirom na katastrofalno nasljeđe koje nam je ostavio Ceausescu, tvrdi rumunjski predsjednik, istiučući da uzrok spore provedbe reforma u Rumunjskoj nije u političkoj filozofiji, već u konjunkturnim prilikama. WP/Washington - Ševarnadze pred izborom Dok su međunarodne neovisne ankete i usporedno glasova pokazali prednost prozapadno orijentirane opozicije na parlamentarnim izborima u Gruziji, službeni rezultati su posljedica "masovnog varanja, uglavnom vođenog od autoritarnog provincijskog lidera s tijesnim vezama u Rusiji", piše Washington Post u vezi sa stanjem u Gruziji. Predsjednik Gruzije, Eduard Ševarnadze sada može priznati lažne rezultate i zadobiti kontrolu nad Parlamentom u savezu s regionalnim moćnikom ili, pak, uvažiti savjet sa Zapada, odbaciti lažne rezultate i prihvatiti pobjedu oporbe, piše list. "Aslan Abašidze, vlastodržac pokrajine Ajara, promijenio je izborne rezultate tako da omoguće trostruko veći broj zastupnika njegove stranke u Parlamentu i tvrdi kako ima desetke tisuća glasova više nego što je uopće registriranih glasača na njegovom izbornom području. Zaprijetio je proglasiti ajaransku neovisnost od Gruzije ukoliko se njegova prijevara ne prihvati. Odmah nakon izbora Abašidze je odletio u susjednu Armeniju gdje se sastao s ruskim ministrom obrane. Tada je otputovao u Moskvu i sastao se s dužnosnicima bliskim Vladimiru Putinu. Ako Ševarnadze popusti ovom nasilniku, dobit će njegovu potporu da zadrži svoju dužnost, ali će imati i manje mogućnosti da se odupre Putinu, koji uporno radi na obnovi imperijalnih utjecaja Moskve. Postoje granice do kojih se Sjedinjene Države smiju upletati u ovu krizu. One mogu samo nastaviti s pritiskom na Ševarnadzea da odabere demokraciju i Zapad - i biti pripravne pomoći mu ukoliko on to učini", piše Washington Post. Le Monde/Pariz - EU može uskakati kada NATO odbije Sjedinjene Države i Francuska ne spore se oko toga treba li iračkom narodu vratiti suverenitet već oko načina na koji to treba učiniti, kazao je u razgovoru za "Le Monde" američki ministar vanjskih poslova Colin Powell. Francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin želi da to bude brže nego što mislimo da je moguće i u drukčijim okolnostima od onih za koje mislimo da su najprikladnije, ističe američki ministar vanjskih poslova. NATO je temelj prekoatlantske sigurnosti. Zagovaramo snažan europski stup i podupiremo želju Europljana da ojačaju svoje obrambene snage. Problem je što to treba učiniti na način koji neće oslabiti Savez. Rješenje je "Berlin plus" koji kaže da Sjevernoatlantski savez kao temelj prekoatlantske sigurnosti prvo treba odlučiti želi li preuzeti odgovornost za provedbu vojne operacije a ukoliko zaključi da ta zadaća nije za nj, onda EU može iskoristiti vlastite snage, tumači Powell. Provedbu mirovnog plana na Bliskom istoku priječi teror. Palestinci ne mogu nadzirati organizacije kao što su Hamas i Islamski džihad koje ubojstvo nedužnih civila uporno primjenjuju kao političko oružje. Sve dok palestinski vođe i narod ne shvate da izraelske države neće nestati i da takvo terorističko djelovanje zapravo ugrožava ostvarenje sna palestinskog naroda, bit će teško postići napredak, upozorio je ministar Powell. SZ/Muenchen - SAD se ne želi suočiti s problemima u vlastitom gospodarstvu Nagli porast vrijednosti eura u odnosu na američki dolar ukazuje na ozbiljne probleme u SAD-u s kojima se Amerikanci ne žele suočiti, konstatira muenchenski Sueddeutsche Zeitung. Nagli gospodarski rast u SAD-u zapravo je opasan jer je njegov motor isključivo država koja ga potiče ogromnim izdvajanjima za vojsku i troškovima angažmana u Iraku "koji je potpuno izmaknuo kontroli", upozorava SZ. Ulagači pak postaju nervozni zbog mogućih novih terorističkih napada pa su sve manje spremni ulagati ušteđevinu u SAD - "kapital traži sigurna utočišta: tražene su europske državne obveznice i zlato", tumači muenchenski list. Američka pak vlada čini sve kako bi dodatno zaoštrila takvo stanje: Washington nastoji zaštititi domaću industriju iako je odavno poznat štetan utjecaj takvih mjera na američka poduzeća, dodaje SZ. "Čudovište protekcionizma ponovno podiže glavu", konstatira list, ističući da su se u opasnosti našle stečevine slobone trgovine koje su desetljećima proizvodile blagostanje u mnogim državama. Klima u svjetskom gospodarstvu postaje sve oštrija a Europa se nije spremna nositi s takvim prilikama, upozorava SZ, podsjećajući na izostale strukturne reforme i na sustavnu razgradnju Pakta za stabilnost eura, koji bi trebao funkcionirati kao "instrument discipline". To bi se moglo osvetiti "jer nagli porast vrijednosti eura neće umanjiti već uvećati europske probleme", ističe SZ. Le Monde/Pariz - Dolar u ulozi oružja za masovno uništenje Samo bi nagli pad dolara u ovom trenutku mogao ugroziti oporavak svjetskog gospodarstva, konstatira "Le Monde". Vrijednost američke valute uglavnom je u rukama Bushove uprave za koju se može reći da nije jako stručna i koje su pogledi usmjereni isključivo prema domaćoj pozornici i sljedećim predsjedničkim izborima. Premda se oslanja na neke dosta trajne čimbenike, oporavak svjetskog gospodarstva stoji na klimavim nogama: manjak u platnoj bilanci SAD-a od petsto milijarda dolara svjedoči o priličnoj neravnoteži u razvoju svjetskog gospodarstva, ističe "Le Monde". U borbi protiv deficita Bushova uprava ima dva rješenja: prvo, porast poreza u 2004. i drugo, postupan pad dolara kako bi se potaknuo izvoz i smanjio uvoz, što se Bushu isplati s obzirom na predizbornu utrku, ali je jako pogubno, upozorava list. Na deviznom tržištu još ne vlada panika, jer dolar možda i neće oslabjeti, ali će sigurno - i to jako - padati, predviđa list i zaključuje da Europljani što prije moraju pronaći unutarnje pokretače rasta i prestati računati samo na uvezenu korist od američkog oporavka kao što čini francuska vlada. La Repubblica/Rim - Rast eura odgovara Bushu "Čak se i stručnjaci pribojavaju vlastitih procjena nastavka rasta eura" jer se može predvidjeti tečaj i od 1,40 dolara za jedan euro što bi Europu i Japan "moglo dovesti u izrazito velike teškoće", piše La Repubblica u četvrtak. Navedeni odnos eura i dolara savršeno bi odgovarao Sjedinjenim Državama i mogao bi "dovesti u red račune SAD-a s inozemstvom i održati konjunkturu, što će olakšati ponovni Bushov izbor", primjećuje list. Ekonomisti, međutim, smatraju da se zbog teškoća koje takav odnos valuta može izazvati u Europi i Japanu Amerikanci neće usuditi toliko sniziti vrijednost dolara te da će iz političkih razloga odnos ostati na 1,25 - 1,30 dolara za euro, prenosi list i napominje da će to "značiti sporiji gospodarski oporavak u Americi i nesređene račune u vanjskoj razmjeni još dugo vremena". Reuters/London - Berlin očekuje od SAD-a ukidanje carina na uvoz čelika Njemačka polazi od pretpostavke da će SAD primijeniti odluku Svjetske trgovinske organizacije o nužnom ukidanju carina na uvoz čelika, izjavio je za agenciju Reuters njemački kancelar Gerhard Schroeder uoči kratkog posjeta New Yorku. Berlin poziva SAD da poštuje navedenu odluku WTO-a, istaknuo je njemački kancelar, tumačeći da se od Washingtona očekuje ukidanje carina na uvoz čelika i "nepravednog" subvencioniranja američkih izvoznika. U protivnom će se SAD suočiti s odgovarajućim "posljedicama", upozorio je Schroeder u razgovoru za Reuters. Njemački kancelar istodobno je istaknuo odlične njemačko-američke gospodarske odnose koje po vlastitim riječima i sam želi promovirati, prenosi Reuters, ističući da Schroeder dolazi u posjet SAD-u kako bi održao govor u čast predsjedatelju Citigroup-a Sandyju Weillu i sastao se s američkim poslovnim ljudima. Njemački kancelar najavio je i skoru provedbu plana o smanjenju poreza u Njemačkoj: "Svi pokazatelji naznačuju da je gospodarski oporavak u Njemačkoj već počeo a mi želimo učiniti sve što možemo kako bi smo ojačali taj rast", prenosi agencija njegove riječi. Riječ je o jednom od najvećih smanjenja poreza u povijesti Njemačke koje bi sljedeće godine trebalo dati važan poticaj najvećoj europskoj privredi i potaknuti rast na razinu "koja nije zabilježena još od 2001. kada je BDP povećan za 2,9 posto", ističe njemački kancelar. The Guardian/London - Na pomolu je trgovinski hladni rat U lošim vremenima trgovina postaje političko pitanje u kojem dominira rat i protekcionizam, komentira londonski The Guardian nastojanja britanskog premijera Tonyja Blaira da nagovori američkog predsjednika Georgea Busha da odustane od carina na uvoz čelika. Spor oko čelika tek je dio šire krize u multilateralnom trgovinskom sustavu pa i u samom multilateralizmu, upozorava The Guardian, podsjećajući da će WTO na sastanku u Ženevi 15. prosinca ove godine pokušati spasiti što se spasiti dade kada su u pitanju pregovori o liberalizaciji svjetske trgovine. Bruxelles i Washington često koriste svoj utjecaj otvoreno i cinično ali su u okviru WTO-a ipak prisiljeni na neizravan nastup. Europljani i Amerikanci vrlo sporo prihvaćaju činjenicu da se "geometrija pregovora o trgovini" promijenila pojavom velikih zemalja u razvoju poput Brazila, Kine i Indije, "tri zemlje koje su predvodile pokret otpora" u Cancunu, podsjeća londonski list. U svakom slučaju, Washington i Bruxelles morat će se na kraju pomiriti s reformom multilateralnog sustava. Ne treba ipak biti previše optimističan jer će 1. siječnja 2005. kao rok za dokončanje pregovora o trogovini vjerojatno biti otkazan do završetka predsjedničkih izbora u SAD-u, upozorava The Guardian, najavljujući početak trgovinskog hladnog rata. Tema dana: Posjet Georgea Busha Velikoj Britaniji ================================================= CSM/Boston - Bushov govor u Londonu u funkciji pridobivanja Europe U svom govoru prigodom posjeta Londonu američki predsjednik Bush opet je "branio" rat u Iraku i zatražio veću međunarodnu pomoć u širenju demokracije diljem svijeta, no u Europi je malo tko promijenio mišljenje glede angažmana u Iraku, piše bostonski Christian Science Monitor. "Najveća opasnost ovog doba je nuklearno, kemijsko i biološko oružje u rukama terorista i diktatora koji ih podržavaju. Zlo je jasno vidljivo. Poricati ga samo povećava opasnost", upozorio je Bush, navodi list. Ali u Europi je malo tko promijenio mišljenje glede angažmana u Iraku, tim prije što američki vojnici nisu pronašli ni traga oružju za masovno uništenje, niti bilo kakav dokaz koji bi povezao Saddama Husseina s Al Qaedom, a sve to umamnjilo je ugled SAD-a u očima europskih građana, nastavlja list. Nesporazum se nastavlja i oko rokova, o kojima je Washington pristao razgovarati s europskim zemljama, jer Amerikanci svakako namjeravaju nastaviti okupaciju do lipnja iduće godine. Francuska vlada insistira da Washington "krene brže", odnosno da je lipanj 2004. "predaleko", te smatra da bi iračka upravno vijeće od 25 članova moralo izabrati privremenu vladu u roku od šest tjedana, nastavlja list. Europski čelnici također snažno - ali do sada bezuspješno - pritišću SAD da prepusti vodeću ulogu Ujedinjenim Narodima u političkoj tranziciji Iraka, čime bi proces postao "legitiman". Bez takvog poteza teško je zamisliti da bi se još, neke zapadnoeuropske zemlje pridružile španjolskim, talijanskim, britanskim, nizozemskim i danskim vojnicima koji pomažu Amerikancima u održavanju mira u Iraku, piše list. "Čini se kako se Bush našao u ogromnim političkim teškoćama i očekuje da ga ostatak svijeta vadi iz njih", komentirao je situaciju laburist Jeremy Corbyn, član britanskog Parlamenta, prenosi list. NYT/New York - Prosvjedi su poruka koju SAD ne bi smio zanemariti "Ako ovako govore neki od naših najboljih prijatelja zamislite koliko će Americi biti teško pridobiti neke podvojenije saveznike kako bi se proširila potpora za obnovu Iraka", primjećuje u vezi s prosvjedima britanske javnosti prigodom Bushova posjeta Londonu Thomas L. Friedman, kolumnist New York Timesa. Mnogi su na Bliskom istoku i Europi nezadovoljni onim što Bush čini, ali ne i njim samim, primjećuje Friedman i prenosi ocjenu Toma Malinowskog iz Human Rights Watcha koji smatra da se iz reakcija na Bushov govor o demokraciji može uočiti kako "predsjednik Bush ima moralnu jasnoću, ali ne moralni autoritet". "On ima viziju, bez utjecaja među partnerima kako bi je pokrenuo", ocjenjuje Friedman u New York Timesu. Promjena američke politike u Iraku i prebacivanju ovlasti na privremenu iračku vladu dobar je početak za uspostavljanje legitimeta američke nazočnosti u Iraku, no to nije dovoljno, nastavlja Friedman. "Potrebna je promjena i prema Europi i Bliskom istoku. Čudi, kažu britanski dužnosnici, koliko je malo Bushov team podržao Blaira za uzvrat njegovom izrazito važnom (i nepopularnom) stajalištu u prilog ratu. Blairu je potrebno da SAD odbaci velike carine čelike, osigura ostvarivu alternativu Kyotu, preda devet državljana Velike Britanije zatočenih u Guatanamu i dopusti Londonu da se priključi EU-u u pitanju europskih obrambenih snaga, koje nisu prijetnja NATO-u. No čini se da do sada nije dobio ništa", piše Friedman. SAD sada djeluje u "kontekstu golemog globalnog animoziteta", piše Friedman upozoravajući da, premda ta činjenica ne treba zaustaviti SAD, SAD "ne može zanemariti sve prigovore, posebice kada dolaze od prijatelja". FAZ/Frankfurt - Demokratski žar i američka moć Bush je napadno povezao demokratski žar i moć koju posjeduje Amerika ocjenjuje Frankfurter Allgemeine Zeitung u analizi jučerašnjeg govora američkog predsjednika o njegovom viđenju vanjske politike (po postaji Deutsche Welle). "To što se Bush svrstava u zajednicu demokracija, u njezine saveze i institucije, njegovi će partneri sa zadovoljstvom primiti na znanje. Pa ipak će se pitati do koje mjere ta patetika može podnijeti da se u tom suodnosu formulira zajednička politika: do Irana ili čak do sljedećeg sukoba oko čelika, budući da u unutarnjoj politici vlada protekcionizam", piše FAZ. TAZ/Berlin - Bush i Blair preuranjeno slave pobjedu u Iraku Izjalovili su se planovi Washingtona i Londona o pompoznoj proslavi pobjede u kojoj su u ulogama slavodobitnih vojskovođa trebali nastupiti američki predsjednik George Bush i britanski premijer Tony Blair, konstatira berlinski Die Tageszeitung. Upravo su oni državnici koji neprekidno govore o asimetričnim i nekonvencionalnim prijetnjama miru u svijetu proglasili rat u iraku bitkom koja je dokončana onog trena kad je srušen jedan kip, što odgovara poimanju tipičnom za 19. stoljeće, bilježi TAZ. Najnoviji američki napadi u Iraku pokazuju da o miru u toj zemlji ne može biti ni govora -usprkos svečanim izjavama američkog predsjednika. Zato bi javnost zapravo trebala biti zahvalna za posjet američkog predsjednika Londonu - naime, Bush je najbolje utjelovio laži i udaljenost od stvarnosti koje vladaju u Bijeloj kući, upozorava list. Istodobno bi preuranjena proslava pobjede trebala konačno uvjeriti vlade u Parizu i Berlinu da su njihovi ustupci potaknuli Washington u najbolju ruku tek na kozmetičke prepravke politike prema Iraku, upozorava TAZ. The Times/London - Bush ima pravo i treba mu se priključiti Mnogi su se smijali i američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu kada je prije dvadeset godina u govoru u britanskom parlamentu predvidio skori kraj Sovjetskog Saveza, podsjeća britanski The Times u kontekstu posjeta američkog predsjednika Georgea Busha Londonu (po BBC-ju). Zasigurno je puno onih koji tvrde da i predsjednik Bush pretjeruje kada govori o opasnostima koje prijete današnjim demokratskim državama, tvrdeći da i na Bliskom istoku može zaživjeti politički pluralizam, navodi britanski list. "No, George Bush je u pravu, a ostali bi trebali biti dovoljno mudri da mu se priključe", smatra The Times. The Guardian/London - Postoje razlike između Bushovih riječi i djela Iako su Bushove poruke izgovorene sigurnim tonom, čak i privlačno za britansku javnost, njegove su metode i dalje problematične, komentira The Guardian povodom posjeta američkog predsjednika Georgea Busha Londonu (po BBC-ju). Opasan i podijeljen stvarni svijet bitno se razlikuje od pozorno odabrane Bushove publike u britanskom Whitehall-u, upozorava londonski list. U tom svijetu i dalje postoje neugodne razlike "između velikih riječi američkog predsjednika i postupaka njegova kabineta", dodaje The Guardian. LAT/Los Angeles - Amerikanci podijeljeni oko učinkovitosti Bushove politike Rezultati najnovijeg ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da 46 posto Amerikanaca misli da predsjednik George Bush nije zaslužio novi mandat u Bijeloj kući, bilježi Los Angeles Times (po VOA-i). Anketa ukazuje da većina Amerikanaca i dalje smatra predsjednika Busha snažnim čelnikom, koji kao osoba izaziva simpatije, konstatira LAT. Podjele među ispitanicima međutim nastaju kada je riječ o učinkovitosti predsjednikove politike - oko tog su pitanja ispitanici približno podjednako podjeljeni, primjećuje losangeleski list. Što se unutanje politike tiče, 51 posto anketiranih vjeruje da predsjednik Bush vodi računa uglavnom o bogatima, 37 posto njih smatra da predsjednik podjednako vodi računa o svim društvenim skupinama, dok sedam posto ispitanika smatra da je najveća pozornost američkog predsjednika usmjerena na srednju klasu, prenosi Los Angeles Times. (Hina) akoz