ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Jedan od najstarijih speleoloških poduhvata u dugoj, dugoj kronologiji silaska u utrobu zemlje, dogodio se u ličkoj jami Bezdanjači, negdje u dalekom brončanom dobu čovječanstva.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Jedan od najstarijih speleoloških
poduhvata u dugoj, dugoj kronologiji silaska u utrobu zemlje,
dogodio se u ličkoj jami Bezdanjači, negdje u dalekom brončanom
dobu čovječanstva. #L#
"Brončani speleolozi", kako (pra)ljude iz Like naziva Vlado Božić u
prikazu objavljenom u putničkoj reviji HŽ-a, dugo su držali i
svjetski rekord spustivši se (bez užadi!) do dubine od 120 metara.
Tek 1723. godine suvremeni su speleolozi svladali dubinu od 138
metara oborivši tako višemilenijski "lički rekord". Praličani nisu
poznavali acetilenske ili električne svjetiljke, speleološke
ljestvice, a ni užad koja nam se danas čini nečim posve uobičajenim
kao da postoji oduvijek.
Detaljna arheološka istraživanja provedena 1965. godine pokazala
su da se stanovito vrijeme neko pleme ličkih prastanovnika jamom
Bezdanjačom koristilo kao "grobljem" - u jami su pokapali mrtve. No
čini se da se u jednom trenutku cijelo pleme moralo skloniti i jamu,
vjerojatno da bi se zaštitilo od neprijatelja ili neke nepoznate
opasnosti. Pretpostavlja se da kasnije iz nekog još neutvrđenog
razloga nisu mogli izaći iz jame, te su ondje svi pomrli pridruživši
se tako svojim mrtvima. Zastrašujuća arheološka priča...
Ostaje zabilježeno za povijest da je pleme ličkih praljudi, na neki
način, započelo s nečim što se danas naziva speleologijom, te da su
svoj posljednji poduhvat platili glavom.
(Hina) ld ld