ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Unatoč svim nedostacima Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina prvi je dokument koji prema manjinama nije diskriminatorski i podcjenjivački, istaknuto je na današnjem okruglom stolu o provedbi tog
zakona u kontekstu predstojećih izbora.
ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Unatoč svim nedostacima Ustavni
zakon o pravima nacionalnih manjina prvi je dokument koji prema
manjinama nije diskriminatorski i podcjenjivački, istaknuto je na
današnjem okruglom stolu o provedbi tog zakona u kontekstu
predstojećih izbora.#L#
Uvodne govore održali su predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora
za ljudska prava Žarko Puhovski i profesor na Fakultetu političkih
znanosti, te član Savjeta za nacionalne manjine Siniša Tatalović, a
u raspravi su sudjelovali predstavnici manjina u Saboru, te
nadležnih vladinih tijela.
Puhovski i Tatalović su se usuglasili da je najveći problem
neostvarena razmjerna zastupljenost manjina u lokalnim vlastima, a
što je, po njihovom mišljenju, znatno važnije od zastupljenosti u
Saboru.
Puhovski je ocijenio da će se istovremeno na parlamentarnim
izborima otvoriti i problem da manjinci neće znati tko i za koga
glasa jer će pripadnici svih manjinskih naroda, osim srpskog,
birati samo po jednog kandidata, dok će srpska manjina birati od
jednog do tri predstavnika.
Tatalović smatra da je manjinama, uz opće pravo glasa, ipak trebalo
dozvoliti i istovremeno glasanje za manjinske liste. Ukidanje te
povlastice dovest će do toga da će manjinski predstavnici u Saboru
imati manji legitimitet, jer će biti izabrani s mnogo manje glasova
nego u slučaju da predstavnici manjina imaju "dva glasa", drži
Tatalović.
Puhovski je kazao da ima informacije kako hrvatsko Ministarstvo
vanjskih poslova nije od Srbije i Crne Gore tražilo povećanje broja
biračkih mjesta, tako da će se u tim zemljama na izbore za Hrvatski
sabor moći izići na svega pet mjesta. Time će se, ocijenio je
Puhovski, znatno umanjiti prava hrvatskih državljana koji od rata
žive u Srbiji i Crnoj Gori. Za usporedbu naveo je podatak da će se u
BiH moći glasati na više od 30 mjesta.
Na okruglom stolu, koji je organizirala udruga Centar za ljudska
prava, bilo je riječi i o problematici osnivanja lokalnih vijeća
nacionalnih manjina kojih je, kako je istaknuto, do sada u cijeloj
Hrvatskoj formirano manje od 50 posto.
Kako bi se potaknuo rad tih tijela Vladin ured za nacionalne
manjine, u suradnji sa Srpskim demokratskim forumom i OESS-om,
pokrenuo je projekt edukacije predsjednika vijeća.
Planira se da će se nakon ponovljenih izbora za predstavnike i
članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne
samouprave, zakazanih za 14. prosinca, projekt proširiti radi što
jednostavnijeg osnivanja i registriranja novih vijeća.
(Hina) am so