SABOR: KLUBOVI PODIJELJENI OKO POTREBE VJERODOSTOJNOG TUMAČENJA IZBORNOG ZAKONA

ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Prijedlog da Hrvatski sabor vjerodostojnim tumačenjem Izbornog zakona utvrdi imaju li pripadnici nacionalnih manjina, uz opće biračko pravo, i pravo na dodatni glas ili trebaju izabrati hoće li se na izborima izjašnjavati za stranačke ili manjinske kandidate, naišao je danas na podijeljeno mišljenje parlamentarnih klubova.#L# Dio klubova (Klub nacionalnih manjina, LS-a i HNS/PGS/SBHS-a) smatra da bi osporavanje prava dodatnog glasa za pripadnike nacionalnih manjina bez prethodnog vjerodostojnog tumačenja Sabora moglo dovesti u pitanje regularnost predstojećih parlamentarnih izbora. Klubovi HDZ-a, HB-a i HSS-a smatraju pak da je u Saboru, prigodom donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i izmjena Izbornog zakona, jasno izražena politička volja da pripadnici manjina ne trebaju imati dva glasa, no ne slažu se oko toga treba li svoje mišljenje o tome dati Sabor. Vesna Pusić (Klub HNS/PGS/SBHS-a) upozorila je da je iz Izbornog zakona, prigodom njegovih izmjena, brisana odredba po kojoj su se pripadnici nacionalnih manjina morali opredijeliti hoće li glasovati za manjinske ili za stranačke kandidate. Ona smatra da ima argumenata za tumačenje po kojem pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na dva glasa. Navela je da Ustav i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina Saboru istovremeno daju mogućnost da, kroz izborno zakonodavstvo, manjinama omogući tzv. pozitivnu diskriminaciju, te da Izborni zakon ne brani dvostruko glasovanje. Ona smatra da postoji mogućnost da izbori zbog neregularnosti mogu biti poništeni ukoliko bi Sabor osporio to pravo. Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) i Damir Kajin (Klub IDS-a) pogrešnom u ocijenili odluku Ustavnog suda, koji se odbio izjasniti o tome imaju li manjine pravo dvostrukog glasa. Iako su Talijanska unija i Srpsko narodno vijeće zatražili ocjenu ustavnosti odredbe Izbornog zakona koja se, po mišljenju Ustavnog suda, odnosi na jednokratnost glasovanja, a ne na broj glasova koje priznaje zakonodavac, Sud je trebao ući u meritum stvari i procijeniti imaju li manjine pravo na pozitivu diskriminaciju, ocijenio je Radin, koji odluku Ustavnog suda smatra "fiškalskom". Ustvrdio je da zahtjev da izaberu između općega i posebnog biračkog prava dovodi manjine u nepravedan položaj, pojašnjavajući da bi se opredjeljivanjem za posebno, pripadnici manjina odrekli općega biračkog prava, zajamčenoga svim hrvatskim građanima. Kajin je dodao da bi odricanje prava pripadnicima nacionalnih manjina na dvostruko glasovanje u nepravedan položaj dovelo i stranke koje se dosljedno zalažu za manjinska prava. Ocjenama da je Ustavni sud propustio ispuniti svoju dužnost i dati tumačenje o samoj biti izbornog zakonodavstva usprotivio se Zlatko Kramarić (Klub LS-a), koji smatra da su nejasnoće u Izbornom zakonu isključivo stvar Sabora, koji jedini može vjerodostojno tumačiti vlastitu političku volju. I Luka Trconić (Klub HSS-a) smatra da bi Sabor, unatoč mišljenju odbora za Ustav i za zakonodavstvo da pripadnici manjina mogu glasati samo jedanput jer ih to izjednačava s svim ostalim građanima, trebao dati vjerodostojno tumačenje Izbornog zakona, kako bi se prije izbora otklonile sve nejasnoće. On je rekao kako je volja Sabora da manjinama ne omogući pozitivnu diskriminaciju nedvojbena i podsjetio da je upravo to bio uvjet pod kojim je dio zastupnika dao svoj glas za novi Izborni zakon, za koji je trebala dvotrećinska većina. Protiv davanja vjerodostojnog tumačenja je Klub HDZ-a, u čije je ime Vladimir Šeks upozorio da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina precizira da nacionalne manjine biraju najmanje pet, a najviše osam svojih zastupnika u Saboru, a taj bi broj, uvede li se pozitivna diskriminacija, bio premašen. (Hina) ibob jn