ZAGREB, 2. studenoga (Hina)- Šume kestena, koji su stari Grci nazvali i žirom bogova, u Hrvatskoj se prostiru na oko 15.000 hektara, no, na žalost, upozoravaju stručnjaci, zbog bolesti raka kore koja se pojavila još 1955. prijeti im
propadanje.
ZAGREB, 2. studenoga (Hina)- Šume kestena, koji su stari Grci
nazvali i žirom bogova, u Hrvatskoj se prostiru na oko 15.000
hektara, no, na žalost, upozoravaju stručnjaci, zbog bolesti raka
kore koja se pojavila još 1955. prijeti im propadanje. #L#
Pitomi kesten, pogođen rakom kore, kako bi preživio, donosi plod
mnogo ranije od zdrava stabla, već u petoj godini i živi najviše 25
godina. Zdrava stabla žive mnogo dulje.
Šuma u kojima je kesten glavna vrsta drveća najviše je oko 53 posto u
državnom, a ostatak u privatnom vlasništvu. Na sisačkom je području
najviše šuma pitomog kestena, 49 posto, na karlovačkom oko 31
posto, a oko Zagreba 15 posto.
Rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica) u Hrvatskoj se
pojavio 1955., a bolest se ubrzo proširila na čitavo stanište
pitomog kestena. Cryphonectria parasitica uzrokuje nekrozu kore i
rak na izbojcima iz panja, granama i deblu, te se napadnuta biljka
suši. Bolest je vrlo agresivna, pa napada i vitalna stabla. Osim
kestena može zahvatiti i neke druge listopadne vrste, ali na njima
ne pokazuje agresivnost kao na kestenu. Zbog bolesti slabi
sposobnost vegetativne obnove sastojine i pogoršava se njezina
kakvoća, što smanjuje njezinu gospodarsku i ekološku vrijednost.
Hrvatski šumarski stručnjaci navode da je nada u otkriću
hipovirulentne forme gljive uzročnika raka kestenove kore, koja bi
mogla smanjiti bolest.
Zbog nepristupačnosti i miniranosti znatnih površina zadnjih se
godina nije mogla obaviti sječa bolesnih stabala, zbog čega propada
drvna zaliha i nastavlja se degradacija stabala kestena.
Za razliku od drugih vrsta od pitomog kestena može se iskoristiti
sve: drvo, plod, list i cvijet.
O gospodarskoj važnosti kestena u prošlosti svjedoči i činjenica da
su stari Grci kestenov plod zvali "žirom bogova", Marija Terezija u
Šumskom redu 1769. propisuje državni monopol u iskorištavanju
kestenika, a slične su odredbe vrijedile i za turske vladavine.
Pitomi je kesten vrsta koja brzo raste, a vrhunac prosječna
prirasta je oko 35. godine, a primjerice za hrast oko 120., a za
bukvu oko 90. godine.
Plod pitoma kestena ima veliku hranjivu i dijetetsku vrijednost,
jer sadrži vitamine i minerale, škrob, šećere, masti,
bjelančevine, organske kiseline i celulozu. Služi i za ishranu
domaćih životinja i divljači.
Cvijet je važan zbog relativno kasne cvatnje, poslije cvatnje
drugog voća. Od kestenova cvijeta pčele proizvode specifičan med,
nektar i pelud. List se zbog visoka sadržaja tanina, pektina,
fitosterina, flobofena i vitamina K rabi u ljekarništvu u
proizvodnji lijekova za dišne i želučane bolesti, zaustavljanje
krvarenja i drugo.
Drvo pitoma kestena vrlo je trajno, lako obradivo, izrazito je
dobrih mehaničkih svojstava i zbog toga dobra sirovina za drvnu
industriju i zanatstvo.
Zbog lijepa habitusa, cvijeta i ploda stablo pitoma kestena služi i
kao ukrasna perivojna vrsta.
Na hrvatskom su tržištu vrlo ograničene mogućnosti plasmana drvnih
sortimenata od kestena i to zbog loše kakvoće zbog raka.
Voditelj sisačke Uprave šuma Zvonko Rožić rekao je da danas stablo
pitoma kestena u Hrvatskoj služi jedino za proizvodnju tanina. U
svijetu su samo tri takve tvornice, a jedna je u Sloveniji kamo
Hrvatska izvozi kestenova debla.
Organizirano iskorištavanje drugih kestenovih sastojina,
primjerice pčelarenje, ubiranje ploda i slično, u Hrvatskoj je
slabo razvijeno.
Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Željko Ledinski ističe da pitomi
kesten kao autohtonu vrstu šumskog drveća treba očuvati od
propadanja tako da se sve kestenove šume proglase zaštićenima.
(Hina) bma sšh