ŠUMARSKI STRUČNJACI: HITNO ZAŠTITITI ŠUME KESTENA

NOVO SELO PALANJEČKO, 29. listopada (Hina) - Šumu pitomog kestena u Hrvatskoj, pogođenu bolešću raka kore, potrebno je pod hitno zaštiti, ali uz to organizirati i gospodarenje njome, zaključili su danas šumarski stručnjaci na raspravi u Novom selu Palanječkom kod Siska, područja s najviše kestenove šume u Hrvatskoj. #L# Kako očuvati i kako gospodariti šumom kestena pogođenu bolešću raka kore koja se u Hrvatskoj pojavila 1955., pitanja su o kojima su danas raspravljali stručnjaci Hrvatskih šuma, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta Jastrebarsko i Hrvatskog šumarskog društva. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Željko Ledinski rekao je da je rak kestenove kore gotovo potpuno uništio kestenove sastojine. Zbog toga sada imamo samo 15.000 hektara kestenovih šuma, a najviše ih je (49 posto) na području Siska, 31 posto na području Karlovca te 15 posto na zagrebačkom području. Kesten se nalazi pojedinačno i na gotovo 120.000 hektara šuma, zajedno s drugim vrstama kao što su kitnjak, bukva, grab. Kako bi zaštitili šumu pitomog kestena od daljnjeg izumiranja šumari će ih proglasiti zaštićenima, rekao je Ledinski. Naveo je da je važnost kestena u tome što je jedina vrsta u kojoj se sve koristi - od cvijeta, ploda, lista do samoga drveta. Naveo je da postoje stotine načina kao plasirati plod kestena, a da je unatoč tome zasada praktički neiskorišten. Zvonko Rožić, voditelj Uprave šuma Sisak, rekao je da se nekada kestenovo drvo koristilo za građu i razne kolce, a da su danas zbog bolesti već i mlada stabla deformirana i suha i koriste se jedino za proizvodnju tanina. Međutim, i proizvodnja tanina je upitna, postoje samo tri tvornice u svijetu, a jedna je na sreću, u Sloveniji, gdje stabla kestena plasiramo i time pokrivamo samo izravne troškove. Tanin je prah koji se dobiva i iz kore kestena, a upotrebljava se i u obradi kože. (Hina) bma sšh