ZAGREB, 25. listopada (Hina)- Gotovo polovica ptičjih vrsta zabilježenih u Hrvatskoj našla se na netom objavljenoj Crvenoj listi, a čak četvrtina njih smatra se visoko ugroženim.
ZAGREB, 25. listopada (Hina)- Gotovo polovica ptičjih vrsta
zabilježenih u Hrvatskoj našla se na netom objavljenoj Crvenoj
listi, a čak četvrtina njih smatra se visoko ugroženim.#L#
Rezultati su to prvog cjelovitog pregleda stanja ugroženosti
hrvatskog ptičjeg svijeta, kojeg su za potrebe Ministarstva
zaštite okoliša i prostornog uređenja izradili stručnjaci
stogodišnjeg Zavoda za ornitologiju HAZU iz Zagreba.
Hrvatska pripada u ornitofaunom najbogatije, najraznolikije i u
pogledu zaštite ptica najvažnije europske zemlje, ali je samo 40
posto njezinih ptica sigurno i ne smatra se da su ugrožene.
Od ukupno 375 svih ptičjih vrsta, 88 njih je pod višim kategorijama
ugroženosti, od čega 77 gnjezdarica, 18 negnijezdećih i sedam koje
spadaju u obje vrste, navodi se u Crvenoj knjizi ugroženih ptica
Hrvatske.
Ako se ne poduzmu odlučne mjere, bogatstvo ptičjeg svijeta u
neposrednoj će budućnosti veoma brzo nestajati, kažu autori Dragan
Radović, Jelena Kralj, Vesna Tutiš i Davor Ćiković.
Lov i krivolov utječe na najviše ugroženih vrsta (78 posto) i to
najčešće u Dalmaciji. U dolini Neretve poprima katastrofalne
razmjere.
Najugroženije su ptice vlažnih staništa i močvara, čak 46 posto
svih ugroženih su močvarice. Uređivanje rijeka i smanjivanje
poplavnih područja, prema stručnjacima, veća je opasnost od lova
jer djeluje nepovratno. Po ugrožavanju ptičjih staništa slijede
poljodjelstvo, turizam i uređivanje šuma.
Čak 18 hrvatskih gnjezdarica je kritično ugroženo i prijeti im
neposredna opasnost od izumiranja, a slična bi sudbina mogla
zadesiti i dvije negnijezdeće vrste.
Najvažnija područja za zaštitu ugroženih vrsta su Podunavlje i
donje Podravlje (22 vrste), Posavina i šaranski ribnjaci diljem
Slavonije (po 21 vrsta), sjeverna Dalmacija (11 vrsta), donje
Poneretvlje (10 vrsta ) i druga.
Kritično ugrožene vrste su mali vranac, stepski sokol, sova
močvarica, šljuka kokošica, blistavi ibis, patka gogoljica, patka
kreketaljka, vlastelica, mala čigra, crvenonoga prutka, veliki
ronac i crnoprugasti trstenjak.
Njihove populacije procijenjene su na manje od 50 negnijezdećih
ptica u Hrvatskoj i manje od 25 parova u gnijezdećim populacijama.
Područje im je vrlo smanjeno ili rascjepkano, a broj im se
smanjuje.
U Hrvatskoj je izumrlo 13 ptičjih vrsta među kojima su: ćelavi ibis,
tankokljuni pozviždač, čakora, droplja, bjelonokta vjetruša i orao
klokotaš, a orao krstaš sveden je na jedan par koji se povremeno
pari u Istočnoj Slavoniji.
Od ukupno zabilježenih 375 vrsta u Hrvatskoj 231 je gnjezdarica što
je više od gotovo svake male i srednje europske zemlje.
Međutim, u Hrvatskoj se gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta,
što je više nego u većini velikih europskih država (Poljska 73,
Njemačka 68, Velika Britanija 55).
(Hina) iluc vl