SARAJEVO, 29. listopada (Hina) - Za uspostavu i djelovanje posebnog odjela za ratne zločine koji bi se formirao pri Sudu Bosne i Hercegovine za petogodišnje razdoblje potrebno je osigurati 28 milijuna eura a vlada Sjedinjenih Država
pripravna je sudjelovati u tom projektu s trećinom nužnih sredstava, potvrdio je u srijedu u Sarajevu američki veleposlanik za zadužen za pitanje ratnih zločina Pierre Richard Prosper.
SARAJEVO, 29. listopada (Hina) - Za uspostavu i djelovanje posebnog
odjela za ratne zločine koji bi se formirao pri Sudu Bosne i
Hercegovine za petogodišnje razdoblje potrebno je osigurati 28
milijuna eura a vlada Sjedinjenih Država pripravna je sudjelovati u
tom projektu s trećinom nužnih sredstava, potvrdio je u srijedu u
Sarajevu američki veleposlanik za zadužen za pitanje ratnih
zločina Pierre Richard Prosper.#L#
Američki diplomat u Sarajevu je boravio na putu za Den Haag gdje se u
četvrtak održava donatorska konferencija s ciljem prikupljanja
sredstava potrebnih kako bi se omogućilo da neka suđenja
osumnjičenima za ratne zločine pre Međunarodnim kaznenim sudom za
bivšu Jugoslaviju (ICTY) budu prepuštena bosanskohercegovačkom
pravosuđu.
"SAD vjeruju kako je uspostava odjela za ratne zločine pri Sudu BiH
važan projekt kojega treba što prije provesti", kazao je Prosper
novinarima nakon susreta s Visokim predstavnikom za BiH Paddyjem
Ashdownom.
Američki je diplomat istaknuo kako o tome ovisi provedba cjelokupne
strategije ICTY-a odnosno okončanje rada haaškog Tribunala koje
se, kako je kazao Prosper, očekuje "između 2008. i 2010. godine".
Prosper je pojasnio kako će ICTY početi prepuštati neke slučajeve
Sudu BiH čim se uspostavi posebni odjel za ratne zločine.
Paddy Ashdown kazao je kako je za cijelu međunarodnu zajednicu od
ključnog značenja da BiH što prije sama preuzme procesuiranje
osumnjičenih za ratne zločine. "Samo na taj način BiH može postati
država u pravom smislu te riječi", kazao je Ashdown.
Visoki predstavnik za BiH također je kazao kako on i američka
administracija dijele isto mišljenje u svezi s potrebom da vlasti
BiH a posebice one u Republici Srpskoj potpuno surađuju s
Tribunalom u Den Haagu.
Ashdown je upozorio kako o tome izravno ovisi hoće li BiH postati
članicom NATO-va programa "Partnerstvo za mir".
Što god se dogodi na zakonodavnom planu, kazao je Ashdown
aludirajući na očekivanja da Parlament BiH do kraja godine usvoji
zakon o obrambenim reformama, BiH neće postati članicom
"Partnerstva za mir" prije nego njene vlasti "jasno i konkretno"
dokažu kako su pripravne surađivati na osiguravanju informacija o
ratnim zločinima i na uhćenju njihovih počinitelja.
Ashdown i Prosper nisu izrijekom potvrdili kako bi preduvjet za
približavanje BiH NATO-u moglo biti uhićenje Radovana Karadžića o
čemu se ranije špekuliralo.
Ashdown se zadovoljio konstatacijom kako će istraga o masakru u
Srebrenici koju su dužne provesti vlasti Republike Srpske biti
ispit njihove spremnosti na suradnju s ICTY.
Komentirajući optužnicu protiv četvorice generala srbijanske
vojske i policije odnosno zahtjev vlasti u Beogradu da im se sudi
pred srbijanskim sudovima umjesto u Den Haagu, veleposlanik
Prosper u Sarajevu je kazao kako bi uhićenje i izručenje Ratka
Mladića "moglo temeljito promijeniti sadašnju situaciju".
"To bi stvorilo uvjete da se počne razmišljati o stvaranju
mogućnosti da neka suđenja za ratne zločine budu organizirana pred
sudovima u Srbiji i Crnoj Gori", kazao je Prosper.
Predstavnici ICTY-a uključujući i glavnu tužiteljicu Calru del
Ponte ranije su odlučno odbacili mogućnost da sudovima u Srbiji
prepuste vođenje slučajeva četiri generala nedavno optužena za
zločine na Kosovu.
(Hina) rm sb