ZAGREB, 10. listopada (Hina)- Hrvatska je u odgovorima na Upitnik Europske komisije, u poglavlju o Političkim kriterijima, vrlo podrobno opisale sve segmente svoje suradnje s Haškim sudom (ICTY) posebno mjere koje je poduzela na
rješavanju "slučaja Gotovina".
ZAGREB, 10. listopada (Hina)- Hrvatska je u odgovorima na Upitnik
Europske komisije, u poglavlju o Političkim kriterijima, vrlo
podrobno opisale sve segmente svoje suradnje s Haškim sudom (ICTY)
posebno mjere koje je poduzela na rješavanju "slučaja Gotovina".
#L#
Pitanja iz Upitnika podijeljena su na ona o općoj organizaciji
suradnje s ICTY-em na političkoj i operativnoj razini; o
bjeguncima, posebno o koracima poduzetim za izvršenje optužnice
protiv generala Ante Gotovine; o optužnicama protiv državljana RH,
o predaji dokumenata i domaćim suđenjima za ratne zločine.
U odgovorima o organizaciji suradnje navode se politički akti na
kojima se ona zasniva, koji potvrđuju "opredijeljenost za punu
suradnju s Haškim sudom...i njegov primat u pravnom sustavu RH".
Opisuje se i organizacija suradnje s Vladinim Uredom za suradnju s
ICTY-em kao središnjima operativnima tijelom koje je u stalnom
radnom kontaktu s uredom ICTY-a u Zagrebu.
U odgovoru o postupcima na pronalaženju i uhićenju bjegunaca
opisuje se uhićenje i izručenja Ivice Rajića u lipnju ove godine kao
"primjer visoko profesionalnog rada hrvatske policije".
Glede optužnice protiv Gotovine, navodi se da je Vlada zbog
upućivanja optužnice na izvršenje u srpnju 2001. tražila glasanje o
povjerenju u Saboru te se u 18 točaka navode poduzete mjere.
To se mjere kreću od lociranja optuženika prije formalnog naloga
ICTY-a, raspisivanja tjeralice, provjeravanja informacija o
pojavljivanju, prikupljanja obavijesti o pomagačima do tajnog
nadzor telefonskih linija kojima se Gotovina služio i nadzora
bliskih osoba (koji i danas traje).
Spominje se i kontinuirani kontakt sa stranim policijskim i
obavještajnim službama koji do sada nije dao rezultate, osim
saznanja da bjegunac održava vezu s obitelji preko jednog stranca.
Jednako bezuspješno pokazalo se i jačanje kontakata sa službenim
tijelima BiH i veća kontrola granice, postavljanje zasjeda,
provjera informacija iz diplomatskog zbora da je viđen u Zagrebu i
raspisivanje novčane nagrade od 350.000 kuna.
"Potragu i uhićenje optuženog nastoje permanentno otežati krugovi
njegovih političkih i drugih simpatizera, koji plasiraju i
dezinformacije o pojavljivanju Gotovine u RH i BiH", kaže se.
"Suprotno izjavama Carle del Ponte, nadležna tijela RH nisu nikada
do sada od Tužiteljstva ili ICTY-a dobila korisnu ili upotrebljivu
informaciju o kretanju i boravku Gotovine", ističe se u odgovoru.
Glede intervjua Gotovine u Nacionalu, navodi se da se prema izjavi
autora Ive Pukanića pretpostavlja da je Gotovina u jednoj od
zemalja EU, te da se u tom kontekstu još poduzimaju mjere s ciljem
utvrđivanja njegovog boravka i uhićenja.
U zaključku se ponavlja da se general, prema svim raspoloživim
indicijama, već dulje vrijeme ne nalazi na teritoriju RH, te da je
Vlada i dalje odlučna poduzimati sve raspoložive mjere u cilju
otkrivanja njegovog boravišta u zemlji ili inozemstvu, s ciljem što
skorijeg uhićenja i izručenja ICTY-u, na čemu surađuje s drugim
zemljama. Del Ponte je 6. listopada primila na znanje te argumente i
rekla da slučaj treba rješiti "zajedničkim naporima", dodaje se.
Podaci o optužnicama za tri hrvatska državljana iz RH i 21 iz BiH u
odgovorima su izneseni tabelarno, a na pitanje o spremnosti za
izvršenje novih optužnica kaže se da "Vlada potvrđuje čvrstu
političku volju da se svaka buduća optužnica promptno izvrši".
U poglavlju o optužnicama objašnjeni su i razlozi koji su doveli do
kašnjenja u dostavi optužnice pokojnom generalu Janku Bobetku.
Glede dostave dokumenata i ispunjenja drugih zahtjeva za pomoć
navodi se da je od 1997. do 18. rujna 2003. primljeno 528 zahtjeva za
pomoć Tužiteljstva od kojih je u cijelosti ispunjeno 510, djelomice
14, a četiri najnovija su upućene nadležnim tijelima, što govori o
"nesumnjivoj političkoj volji za suradnju i impozantnom radu
djelatnika hrvatskih institucija".
Također su dani odgovori o domaćim suđenjima za ratne zločine u
kojima stoji da su od 1991. do srpnja 2003. u RH pokrenuti kazneni
postupci za 3.181 osobu, od kojih je je 1.373 optuženo a pravomoćno
osuđeno 595 osoba, te oslobođeno 230 osoba. Za većinu od 548
pravomoćno osuđenih osoba, presude su izrečene u odsutnosti.
U tom kontekstu potvrđuje se stručna i organizacijska spremnost
hrvatskog pravosuđa da procesuira ratne zločine te prihvati dokaze
i drugi popratni materijal ICTY-a za domaća suđenja, kao i potpun i
transparentan međunarodni monitoring za ta suđenja.
(Hina) dh sd