VLADA: STARA DEVIZNA ŠTEDNJA NE SPADA U SUKCESIJU

ZAGREB, 19. listopada (Hina) - U raspravi pred Europskim sudom za ljudska prava u vezi blokirane devizne štednje Ljubljanske banke stajalište je hrvatske Vlade bilo da se ne radi o materiji koja spada u sukcesiju bivše SFRJ, kao što tvrdi slovenska strana, već o privatnom ugovornom odnosu banke i štediša, doznaje se u Vladinom Uredu za suradnju sa sudom u Strasbourgu.#L# Prva rasprava pred sudačkim Vijećem strasburškog suda o tužbi troje hrvatskih državljana protiv Slovenije zbog povrede prava vlasništva jer im nije vraćena devizna štednja blokirana u Ljubljanskoj banci u Zagrebu održana je prošlog tjedna. Slovenija je tužena i za diskriminaciju, nemogućnost pristupa sudu, te za neučinkovitost pravnog sredstva. Nakon održane rasprave Sud mora donijeti odluku o dopuštenosti i osnovanosti zahtjeva. Sudeći po dosadašnjoj praksi, sud bi o tome mogao odlučiti u roku od mjesec dana. Zastupnica hrvatske Vlade Lidija Lukina Karajković smatra važnim da je na toj raspravi Europski sud za ljudska prava dao mogućnost hrvatskim građanima da pred međunarodnom javnošću iznesu argumente o povredi njihovog ljudskih prava od strane tužene države Slovenije. Zastupnici podnositelja tužbe tvrde da je riječ o povredi ljudskih prava štediša do kojih je došlo zbog slovenskih zakonodavnih mjera, usvojenih nakon proglašenja njene samostalnosti, te da ih Sud mora ispitati. To se posebice odnosi na izmjene slovenskog Ustavnog zakona iz 1994. kojim je rekonstruirana Ljubljanska banka d.d. Time je ustvari nacionalizirana imovina štediša te banke koji žive izvana Slovenije, što znači da su diskriminirani u odnosu na slovenske državljane, ustvrdili su zastupnici tužitelja. Također su ukazali na besmisleno iscrpljivanje pravnih sredstava u Sloveniji jer ona nisu učinkovita budući da se ovrha nad imovinom Ljubljanske banke ne može provesti, što je u suprotnosti s Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama kao i sudskom praksom suda u Strasbourgu. Slovenija kao tužena strana tvrdi da je tužba nedopuštena jer je "stara" devizna štednja dio sukcesije biše SFRJ, ali i zato jer nije iscrpljen pravni put pred domaćim sudovima. Zastupnica hrvatske Vlade, kao treće strane u postupku na strani hrvatskih državljana, istaknula je da se ne radi o materiji koja je predmet sukcesije biše SFRJ, već o privatnopravnom ugovornom odnosu s bankom u koji se Slovenija umiješala štiteći vlastite interese. Na taj ugovorni odnos ne mogu i ne smiju utjecati pregovori o sukcesiji, a ne štetu štediša, smatra hrvatska Vlada. Odluku strasburškog suda o dopuštenosti tužbi hrvatskih štediša slovenska i hrvatska strana smatraju iznimno važnom jer će to imati veliku pravnu težinu kao presedan za sve ostale tužbe štediša Ljubljanske banke koji ne mogu raspolagati svojom deviznom ušteđevinom. Lidija Lukina Karajković ne misli da će Sud impresionirati jaki sastav slovenskog braniteljskog tima, kako su to naglašavali mediji. Slovenska stajališta branili su Rudolf Gabrovec, savjetnik slovenskog premijera Antona Ropa, sadašnji i bivši viceguverneri središnje banke Anton Rant i France Arhar, pravni savjetnik ministra vanjskih poslova Miha Pogačnik i državni pravobranitelj Lucijan Bembič. Hrvatska zastupnica smatra da hrvatska strana nije bila ništa slabija jer je, uz nju, stajalište Vlade i oštećenih štediša branila Vanja Jelić, zamjenica direktora Sekcije za istraživanje u Hrvatskoj narodnoj banci i Domagoj Maričić, savjetnik u Vladinom Uredu za suradnju s Europskim sudom za ljudska prava. (Hina) ggrb so