ZAGREB/STRASBOURG, 10. listopada (Hina) - Europski sud za ljudska prava dosudio je naknadu od četiri tisuće eura Ljubomiru Aćimoviću iz Zagreba čiji slučaj, zbog dugotrajnosti postupka, nedostupnosti hrvatskih sudova i trogodišnjeg
kašnjenja u donošenju propisa, nije riješen više od sedam godina.
ZAGREB/STRASBOURG, 10. listopada (Hina) - Europski sud za ljudska
prava dosudio je naknadu od četiri tisuće eura Ljubomiru Aćimoviću
iz Zagreba čiji slučaj, zbog dugotrajnosti postupka, nedostupnosti
hrvatskih sudova i trogodišnjeg kašnjenja u donošenju propisa,
nije riješen više od sedam godina.#L#
To je sadržaj presude u slučaju Aćimović, objavljene na web
stranici Suda, koju je osmočlano vijeće Europskog suda za ljudska
prava, u kojemu je i hrvatska sutkinja Nina Vajić, donijelo na
zatvorenoj sjednici 18. rujna.
Aćimović je zaštitu pred Europskim sudom zatražio 2000. jer
hrvatski sudovi od 1996. nisu riješili tužbu za naknadu štete koju
su na njegovoj kući u Gospiću tijekom Domovinskog rata počinili
pripadnici Hrvatske vojske koji su je koristili za vojne potrebe.
Krajem 2000. odbijena je njegova ustavna tužba zbog dugotrajnosti
postupka jer je Ustavni sud ocijenio da za dužinu postupka nije kriv
sud, već promjene zakonodavstava.
Primjenom Zakona o obveznim odnosima 1999. zaustavljani su svi
sudski postupci za naknadu štete koju su od kolovoza 1990. do lipnja
1996. počinili predstavnici Hrvatske vojske i policije.
Aćimović je 1996. tužio državu radi naknade štete, ali je Općinski
sud u Zagrebu odredio pristojbu za vođenje postupka od gotovo 7
tisuća kuna odbivši njegov zahtjev za oslobađanjem od pristojbe
iako je primao mirovnu od samo tisuću i šesto kuna.
Aćimović je podnio žalbu na visinu sudske pristojbe ali ona sa
zagrebačkog Općinskog suda nije nikada poslana na Županijski sud, a
nakon godinu dana protekao je rok za podnošenje takve žalbe. U
studenom 1999. postupak je zaustavljen, kao i svi takvi postupci za
naknadu štete.
Prihvaćajući djelomično Aćimovićevu tužbu, strasburški sud pozvao
se na svoju odluku iz studenoga 2000. kada je u slučaju obitelji
Kutić utvrdio da im je povrijeđeno pravo na pravedno suđenje u
razumnom roku zbog nedostupnosti suda. Kutićevima je dosuđena samo
novčana naknada zbog dugotrajnosti postupka, bez ulaženja u bit
spora jer se hrvatska Vlada obvezala donijeti propise kojima bi se
omogućio nastavak zaustavljenih sudskih postupaka.
Od tada su tužbe hrvatskih građana takva sadržaja u Strasbourgu
"mirovale" u očekivanju da hrvatska Vlada ispuni obećanje.
Rješavanjem slučaja Aćimović Sud u Strasbourgu podsjeća hrvatsku
vlast da je s ispunjenjem obećanja kasnila više do tri godine.
Istodobno je, upućujući Aćimovića na domaće sudove, uzeo u obzir
činjenicu da je donesen Zakon o odgovornosti RH za štetu uzrokovanu
od predstavnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom
Domovinskog rada, prema kojemu moraju biti dovršeni svi prekinuti
postupci za naknadu štete.
Strasburški sud napominje, međutim, da novi Zakon o naknadi štete
ostavlja sudovima širok prostor interpretacije, pa će se stvarni
učinak zakona moći ocijeniti tek prilikom njegove primjene. Bez
namjere da prejudiciraju kakva će biti odluka hrvatskog suda u
konkretnom slučaju, europski suci nisu mogli unaprijed utvrditi da
će tim novim zakonom biti i stvarno spriječeno kršenje prava na
pravedno suđenje, kaže se obrazloženju presude u slučaju
Aćimović.
(Hina) ggrb ln