BILJKE SU POKRENULE EVOLUCIJU U DOBA KAMBRIJA

ZAGREB/BERLIN, 5. listopada (Hina) - Prve kopnene biljke ohladile su Zemlju i vjerojatno su pokrenule naglu evoluciju životinja, pretpostavljaju njemački znanstvenici. #L# Ova je ideja novi prilog pretpostavci da život na Zemlji može utjecati na globalni okoliš, piše Nature. "U evoluciji Zemlje, spustila se temperatura, a za više oblike života potrebne su niže temperature", tvrdi Werner von Bloh iz Instituta za istraživanja klime u Potsdamu. Mnogi znanstvenici smatraju da bujanje života u razdoblju kambrija, prije 540 milijuna godina, kad se pojavila većina skupina suvremenih životinjskih vrsta čiji su fosilni ostaci pronađeni, nije uzrokovano snižavanjem, nego rastom temperature. Postoje genetski dokazi da su jednostavne biljke, poput alga i lišaja, prešle na kopno prije 800 milijuna godina, ali nisu pronađeni fosili biljaka iz toga vremena. Znanstvenici ne znaju je li temperatura pala niti je li takav pad temperature pogodovao razvoju složenijih oblika života, ali traženje veze između života i temperature na Zemlji zaslužuje dodatna istraživanja, misli David Schwartzman sa Sveučilišta Howard u Washingtonu. Kopnene biljke pojačale su eroziju tla, pretpostavljaju Werner von Bloh i njegovi kolege. Kalcij u nastalim mineralima reagirao je s ugljičnim dioksidom u zraku, stvarajući kalcijev karbonat (vapnenac). Rijeke su ga nosile u more, pa se ugljik našao u oceanima. Gubitak ugljičnog dioksida oslabio je učinak staklenika i ohladio Zemlju. Kad je temperatura pala na određenu razinu, počeo je razvoj života, a kad su uvjeti postali pogodni za razvoj složenijih oblika života, novi su organizmi dodatno ohladili Zemlju. Njemački znanstvenici misle da se u razdoblju od 40 milijuna godina temperatura na Zemlji spustila s prosječne temperature od 30 na manje od 15 stupnjeva Celzija. Danas u okolišu s temperaturom višom od 60 stupnjeva Celzija žive samo bakterije. "Možda je dio priče o promjenama temperature točan, jer Zemlja danas ima mnogo manje ugljičnog dioksida u atmosferi nego što ga je bilo u razdoblju kambrija", smatra Tim Lenton iz Centra za ekologiju i hidrologiju u Edinburghu, ali on vjeruje da je bujanje života izazvano pojavom veće količine kisika. "Ne vjerujem da bi prevelika temperatura mogla usporiti evoluciju, jer bi se organizmi i u to vrijeme mogli razvijati na Zemljinim polovima", smatra Lenton. Prema tragovima na starim stijenama, Zemlja je vjerojatno bila potpuno smrznuta u kraćim razdobljima prije 500 do 800 milijuna godina. Robert Riding sa Sveučilišta Cardiff misli da su uvjeti već i pri kraju takvoga razdoblja vjerojatno pogodovali pojavi prvih životinja. "Svi se slažu da je bujanje oblika života u kambriju čekalo odgovarajuće uvjete, ali se ne slažu u pogledu tvrdnje kakvi su to uvjeti bili", zaključuje Robert Riding. (Hina) rug dgk