ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Najvažniji ovogodišnji biološki skup u Hrvatskoj - 8. hrvatski biološki kongres s međunarodnim djelovanjem, koji se do 2. listopada održava u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga biološkog društva 1885, mjesto
je na kojemu se sudionici mogu upoznati s najnovijim znanstvenim otkrićima u biologiji.
ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Najvažniji ovogodišnji biološki skup u
Hrvatskoj - 8. hrvatski biološki kongres s međunarodnim
djelovanjem, koji se do 2. listopada održava u Zagrebu u
organizaciji Hrvatskoga biološkog društva 1885, mjesto je na
kojemu se sudionici mogu upoznati s najnovijim znanstvenim
otkrićima u biologiji. #L#
Na sinoćnjemu svečanom otvorenju predsjednica Hrvatskoga
biološkog društva 1885 Višnja Besendorfer istaknula je kako se može
reći da biologija danas doživljava renesansu, a danas, prvoga
radnog dana kongresa, sudionici skupa mogli su se uvjeriti u
najnovije znanstvene rezultate te renesanse na poslijepodnevnim
skupnim predavanjima, koje su održali svjetski poznati znanstvenik
hrvatskoga podrijetla, akademik Miroslav Radman i austrijski
znanstvenik Franz Klein s Odsjeka za staničnu biologiju i genetiku
Sveučilišta u Beču.
Predavanje o bioraznolikosti i selekciji akademik Radman
potkrijepio je i najnovijim istraživanjima, objavljenim u
prošlomjesečnome broju časopisa "Science".
Riječ je o istraživanjima provedenim u trima laboratorijima - u
Engleskoj, Francuskoj i Japanu - koja pokazuju potpuno novi oblik
obrane od virusa, posebice protiv retrovirusa, poput virusa AIDS-
a.
Radman je objasnio kako je utvrđeno da stanice ljudskoga
imunološkog sustava imaju specifičan enzim koji kemijski radikalno
mijenja sekvencu toga malenoga genoma - nukleinske kiseline virusa
i tako nas tako "štiti" od većine retrovirusa sličnih virusu AIDS-
a. Ali, za razliku od njih, virus AIDS-a uspio je "evoluirati" jedan
mali protein koji taj enzim blokira.
Franz Klein izvijestio je pak o složenim istraživanjima i
eksperimentima kojima je u središtu mejoza (diobeni proces kojim
nastaju spolne stanice - gamete) na kojima radi sa suradnicima u
laboratorijima bečkoga Sveučilišta.
Zapravo, riječ je o poticanju mejotičkih rekombinacija izazvanih
enzimom Spo 11.
Premda se, kad je riječ primjerice o istraživanjima bečkih
znanstvenika, radi o visokostručnim eksperimentima, razumljivim
tek uskom krugu znanstvenika, akademik Radman upozorio je mlade
znanstvenike i studente na njihovu važnost za suvremenu genetiku.
Naime, posebnost kongresa hrvatskih biologa jest i u tomu što
okupljaju svjetski poznate biologe, ali i mlade znanstvenike koji
tek počinju znanstvena istraživanja te nastavnike i profesore
biologije koji će svoje učenike upozoriti na glavne smjerove
istraživanja u znanosti o životu - biologiji.
Pokrovitelji kongresa su nekoliko ministarstva, Razred za prirodne
znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te Odsjek
za biologiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu.
(Hina) ip sp