ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Knjiga "Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918.", povjesničara Husnije Kamberovića, koju su objavili Hrvatski institut za povijest u Zagrebu i sarajevski Institut za historiju,
u nešto opširnijoj verziji bila je autorova doktorska disertacija koju je 2001. obranio na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Knjiga "Begovski zemljišni posjedi u
Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918.", povjesničara Husnije
Kamberovića, koju su objavili Hrvatski institut za povijest u
Zagrebu i sarajevski Institut za historiju, u nešto opširnijoj
verziji bila je autorova doktorska disertacija koju je 2001.
obranio na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.#L#
Glavni urednik izdanja je Milan Kruhek, a recenziju su obavili
Damir Agičić iz Hrvatskoga instituta za povijest, Zoran Griljak sa
zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i Behija Zlatar sa sarajevskoga
Orijentalnog instituta.
Po Griljkovoj ocjeni, knjiga otvara potpuno nove poglede na dosad
nedostatno istraženu problematiku begovskih posjeda u austro-
ugarskom razdoblju. Za Agičića tema koju je autor obradio izuzetno
je važna za razumijevanje cjeline društvenih odnosa u BiH u austro-
ugarsko doba. Zlatar smatra da se Kamberović upustio u "složen
istraživački posao", koji je istodobno "jedno od vrlo važnih
pitanja naše historografije" - pitanje nastanka i razvoja
begovskih obitelji u BiH.
Knjigu je autor napisao na temelju istraživanja zemljišnih knjiga i
drugih arhivskih izvora te razgovora s potomcima begovskih
obitelji.
Istražujući agrarne odnose i zemljišne posjede bosanskih begova,
autor je pratio povijesni hod 47 begovskih obitelji koje su gotovo
sve bile povezane "udadbeno-ženidbenim" vezama.
Knjiga (551 str.) podijeljena je u šest dijelova - Historografsko
nasljeđe, Značenje titule beg u austrogarsko doba, Vrste i
struktura zemljišnih posjeda, Prodaja kmetskih selišta,
Teritorijalni okvir i porodična mreža te Zemljoposjednička elita.
U zaključnim razmatranjima autor napominje kako su do 1918. begovi
uspjeli u najvećoj mjeri sačuvati stabilnost, a onda je 1918. novim
državnim i socijalnim "lomom" ta stabilnost srušena.
Knjiga je objavljena u biblioteci Hrvatska povjesnica Hrvatskoga
instituta za povijest, a lekturu su obavili Munib Maglajlić i
Sanjin Kodrić, kako se navodi, "prema pravopisu bosanskog
jezika".
Husnija Kamberović (1963.) znanstveni je suradnik u Institutu za
historiju u Sarajevu. Objavio je knjige "Prema modernom društvu.
Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953." i biografiju Husein-kapetana
Gradaševića (1802.-1834.).
(Hina) mc