HR-HNB-Gospodarstvo/poslovanje/financije SUTRA IZVANREDNA SJEDNICA SAVJETA HNB-A SUTRA IZVANREDNA SJEDNICA SAVJETA HNB-AHina-Financijski servis Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na sutrašnjoj bi izvanrednoj sjednici trebao donijeti
odluku o povećanju izdvajanja deviznog dijela obvezne rezerve sa 25 na 35 posto. Tu mjeru, koja se odnosi na imobilizaciju kunske likvidnosti, najavljivao je guverner HNB-a Željko Rohatinski u više navrata posljednjih dana. Efekt povećavanja izdvajanja deviznog dijela obvezne rezerve bio bi imobiliziranje (neutraliziranje) oko 2,1 milijardu kuna. Ako ta mjera ne da rezultate, HNB će povećati opću stopu obvezne rezerve sa 19 na 22 posto, a ako ni ta mjera ne donese željene rezultate, Rohatinski je najavio mogućnost kapitalnih restrikcija, odnosno uvođenje beskamatnog depozita za zaduživanje banaka u inozemstvu u iznosu 30 posto tog zaduženja. Guverner je kazao i da se iduće godine neće obnoviti ovogodišnja mjera ograničavanja plasmana banaka na 16 posto, već će se ići s drugačijim instrumentarijem. Uoči izvanredne sjednice Savjeta HNB-a proteklih su se tjedana u medijima opetovano iznosili podaci o visokoj inozemnoj
SUTRA IZVANREDNA SJEDNICA SAVJETA HNB-A
Hina-Financijski servis
Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na sutrašnjoj bi izvanrednoj
sjednici trebao donijeti odluku o
povećanju izdvajanja deviznog dijela obvezne rezerve sa 25 na 35
posto.
Tu mjeru, koja se odnosi na imobilizaciju kunske likvidnosti,
najavljivao je guverner HNB-a Željko Rohatinski u više navrata
posljednjih dana.
Efekt povećavanja izdvajanja deviznog dijela obvezne rezerve bio
bi imobiliziranje (neutraliziranje) oko 2,1 milijardu kuna.
Ako ta mjera ne da rezultate, HNB će povećati opću stopu obvezne
rezerve sa 19 na 22 posto, a ako ni ta mjera ne donese željene
rezultate, Rohatinski je najavio mogućnost kapitalnih
restrikcija, odnosno uvođenje beskamatnog depozita za zaduživanje
banaka u inozemstvu u iznosu 30 posto tog zaduženja.
Guverner je kazao i da se iduće godine neće obnoviti ovogodišnja
mjera ograničavanja plasmana banaka na 16 posto, već će se ići s
drugačijim instrumentarijem.
Uoči izvanredne sjednice Savjeta HNB-a proteklih su se tjedana u
medijima opetovano iznosili podaci o visokoj inozemnoj
zaduženosti, stanju javnog duga, platnoj bilanci i sl.
Čelništvo središnje banke pritom je posebno upozoravalo na visoku
inozemnu zaduženost, te problem deficita platne bilance,
najavljujući donošenje mjera koje bi ublažile te negativne
trendove.
Po podacima Hrvatske narodne banke, ukupan inozemni dug na dan 30.
lipnja ove godine iznosio je 18,56 milijardi dolara, što je u
usporedbi s početkom godine povećanje za 3,22 milijarde dolara.
U ukupnom inozemnom dugu na državu je krajem lipnja otpadalo 7,37
milijarde dolara, odnosno 37,8 posto, što je gotovo milijardu
dolara više nego na dan 31. prosinca 2002. Za istu vrijednost, sa
četiri na pet milijardi dolara, povećan je dug banaka, dok na ostale
sektore otpada 4,7 milijardi dolara inozemnog duga.