FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SUTRA IZVANREDNA SJEDNICA SAVJETA HNB-A

HR-HNB-Gospodarstvo/poslovanje/financije SUTRA IZVANREDNA SJEDNICA SAVJETA HNB-A SUTRA IZVANREDNA SJEDNICA SAVJETA HNB-AHina-Financijski servis Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na sutrašnjoj bi izvanrednoj sjednici trebao donijeti odluku o povećanju izdvajanja deviznog dijela obvezne rezerve sa 25 na 35 posto. Tu mjeru, koja se odnosi na imobilizaciju kunske likvidnosti, najavljivao je guverner HNB-a Željko Rohatinski u više navrata posljednjih dana. Efekt povećavanja izdvajanja deviznog dijela obvezne rezerve bio bi imobiliziranje (neutraliziranje) oko 2,1 milijardu kuna. Ako ta mjera ne da rezultate, HNB će povećati opću stopu obvezne rezerve sa 19 na 22 posto, a ako ni ta mjera ne donese željene rezultate, Rohatinski je najavio mogućnost kapitalnih restrikcija, odnosno uvođenje beskamatnog depozita za zaduživanje banaka u inozemstvu u iznosu 30 posto tog zaduženja. Guverner je kazao i da se iduće godine neće obnoviti ovogodišnja mjera ograničavanja plasmana banaka na 16 posto, već će se ići s drugačijim instrumentarijem. Uoči izvanredne sjednice Savjeta HNB-a proteklih su se tjedana u medijima opetovano iznosili podaci o visokoj inozemnoj
SUTRA IZVANREDNA SJEDNICA SAVJETA HNB-A Hina-Financijski servis Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na sutrašnjoj bi izvanrednoj sjednici trebao donijeti odluku o povećanju izdvajanja deviznog dijela obvezne rezerve sa 25 na 35 posto. Tu mjeru, koja se odnosi na imobilizaciju kunske likvidnosti, najavljivao je guverner HNB-a Željko Rohatinski u više navrata posljednjih dana. Efekt povećavanja izdvajanja deviznog dijela obvezne rezerve bio bi imobiliziranje (neutraliziranje) oko 2,1 milijardu kuna. Ako ta mjera ne da rezultate, HNB će povećati opću stopu obvezne rezerve sa 19 na 22 posto, a ako ni ta mjera ne donese željene rezultate, Rohatinski je najavio mogućnost kapitalnih restrikcija, odnosno uvođenje beskamatnog depozita za zaduživanje banaka u inozemstvu u iznosu 30 posto tog zaduženja. Guverner je kazao i da se iduće godine neće obnoviti ovogodišnja mjera ograničavanja plasmana banaka na 16 posto, već će se ići s drugačijim instrumentarijem. Uoči izvanredne sjednice Savjeta HNB-a proteklih su se tjedana u medijima opetovano iznosili podaci o visokoj inozemnoj zaduženosti, stanju javnog duga, platnoj bilanci i sl. Čelništvo središnje banke pritom je posebno upozoravalo na visoku inozemnu zaduženost, te problem deficita platne bilance, najavljujući donošenje mjera koje bi ublažile te negativne trendove. Po podacima Hrvatske narodne banke, ukupan inozemni dug na dan 30. lipnja ove godine iznosio je 18,56 milijardi dolara, što je u usporedbi s početkom godine povećanje za 3,22 milijarde dolara. U ukupnom inozemnom dugu na državu je krajem lipnja otpadalo 7,37 milijarde dolara, odnosno 37,8 posto, što je gotovo milijardu dolara više nego na dan 31. prosinca 2002. Za istu vrijednost, sa četiri na pet milijardi dolara, povećan je dug banaka, dok na ostale sektore otpada 4,7 milijardi dolara inozemnog duga.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙