DEN HAAG/ZAGREB, 9. rujna (Hina)- Suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY) u utorak je nastavljeno svjedočenjem ratnog gradonačelnika Brčkog Mustafe Ramića i zaštićenih svjedoka optužbe
B-1058 i B-1610. Mustafa Ramić, gradonačelnik Brčkog u razdoblju 1990/91. svjedočio je pred ICTY-em u rujnu 1999. na suđenju Goranu Jelisiću "Adolfu", zapovjedniku srpskog koncentracijskog logora Luka kod Brčkog, a njegov iskaz uveden je kao dokaz optužbe protiv Miloševića. U svom pisanom iskazu i odgovorima na protuispitivanje optuženog Ramić je opisao zbivanja u travnju i svibnju 1991. kada su srpske snage, predvođene s JNA, okupirale Brčko. Nekoliko mjeseci prije početka rata JNA je dijelila oružje Srbima i ukopavala tenkove oko grada, srpska Teritorijalna obrana (TO) je podizala barikade, a SDS je tražio podjelu grada, rekao je Ramić. Napad je počeo 1. svibnja 1991. kada je 20 ljudi iz Srbije diglo u zrak mostove na Savi, nakon čega je JNA počela ulaziti u grad. Svjedok je rekao da je on tada otišao u Gornji Rahić u slobodni dio Brškog gdje je organizirao obranu. Milošević je u protuispitivanju amnestirao JNA, tvrdeći kako su Brčko napale paravojne snage i TO, no Ramić je odgovorio da se sve odbijalo pod "organizacijskim i zapovjednim vođenjem JNA" koja je
DEN HAAG/ZAGREB, 9. rujna (Hina)- Suđenje bivšem jugoslavenskom
predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY) u
utorak je nastavljeno svjedočenjem ratnog gradonačelnika Brčkog
Mustafe Ramića i zaštićenih svjedoka optužbe B-1058 i B-1610.
Mustafa Ramić, gradonačelnik Brčkog u razdoblju 1990/91. svjedočio
je pred ICTY-em u rujnu 1999. na suđenju Goranu Jelisiću "Adolfu",
zapovjedniku srpskog koncentracijskog logora Luka kod Brčkog, a
njegov iskaz uveden je kao dokaz optužbe protiv Miloševića.
U svom pisanom iskazu i odgovorima na protuispitivanje optuženog
Ramić je opisao zbivanja u travnju i svibnju 1991. kada su srpske
snage, predvođene s JNA, okupirale Brčko.
Nekoliko mjeseci prije početka rata JNA je dijelila oružje Srbima i
ukopavala tenkove oko grada, srpska Teritorijalna obrana (TO) je
podizala barikade, a SDS je tražio podjelu grada, rekao je Ramić.
Napad je počeo 1. svibnja 1991. kada je 20 ljudi iz Srbije diglo u
zrak mostove na Savi, nakon čega je JNA počela ulaziti u grad.
Svjedok je rekao da je on tada otišao u Gornji Rahić u slobodni dio
Brškog gdje je organizirao obranu.
Milošević je u protuispitivanju amnestirao JNA, tvrdeći kako su
Brčko napale paravojne snage i TO, no Ramić je odgovorio da se sve
odbijalo pod "organizacijskim i zapovjednim vođenjem JNA" koja je
pred rat postala "nacionalno čista srpska vojna organizacija".
Milošević je krivnju za sukob pripisivao i naoružavanju Bošnjaka i
drugim pripremama za rat, kao što je osnivanje poljske bolnice, što
je dokumentirao "službenim bilješkama" srpske Službe državne
sigurnosti Brčko iz 1995. godine.
Svjedok je te "bilješke" nazvao "izmišljenim i netočnim" ukazujući
na činjenicu da ih je sastavila srpska policija i to nakon rata.
Za još dva dokumenta o policijskoj zaplijeni oružja u jesen 1991.
koja je Milošević ponudio kao dokaz naoružavanja Bošnjaka, svjedok
je potvrdio autentičnost, ali ih je okrenuo protiv optuženog.
Čitanjem dijela koji je Milošević preskočio, dokazao je da se
radilo o "klasičnom švercu oružja" u kojem je uhićeni Bošnjak bio
samo kurir, a navođenjem imena angažiranih policajaca - Bošnjaka
ukazao je da su vlasti u Brčkom "sprječavale uvoz nestabilnosti" iz
tada ratnim vihorom zahvaćene Hrvatske.
Optužnica za genocid u BiH tereti Miloševića za ubojstvo više od 50
Bošnjaka i nesrba u Brčkom i logoru Luka, te za prisilni izgon više
od 16.000 nesrpskih stanovnika iz grada i okolice.
Prije gradonačelnika Brčkog, koji svjedočenje nastavlja u srijedu,
iskaz je dala zaštićena svjedokinja B-1058 koja je govorila o
zločinima "arkanovaca" i "šešeljevaca" prilikom zauzimanja
Zvornika u travnju 1992.
Zaštićeni svjedok B-1610 opisao je srpsko zauzimanje Prnjavora, u
sjevernoj Bosni, u travnju 1992., u kojem su uz JNA i TO sudjelovale
i paravojne postrojbe iz Knina tzv. "knindže" i "Vukovi s Vučjaka".
Opisao je napad "Vukova" na njegovo bošnjačko selo Lišinu, u kojem
je zapaljeno 76 kuća a on je vidio troje ubijenih civila.
Svjedok je naveo da je 45 dana bio zatočen u tvornici cipela Sloga,
gdje su zatočenici premlaćivani i zlostavljani. U Miloševićevoj
optužnici se navodi da je u Prnjavoru ubijeno osam Bošnjaka, da su
postojali zatočenički centri na lokacijama Sloga, Stari Mlin i
Ribnjak, te da je protjerano 3.490 nesrba.
(Hina) dh rb