DEN HAAG/ZAGREB, 1. rujna (Hina)- Srbi u Hrvatskoj i BiH nisu 1991. imali pravo na samoopredjeljenje i formiranje samostalne države, izjavio je u ponedjeljak slovenski ustavni stručnjak dr. Ivan Kristan svjedočeći na suđenju bivšem
jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY).
DEN HAAG/ZAGREB, 1. rujna (Hina)- Srbi u Hrvatskoj i BiH nisu 1991.
imali pravo na samoopredjeljenje i formiranje samostalne države,
izjavio je u ponedjeljak slovenski ustavni stručnjak dr. Ivan
Kristan svjedočeći na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku
Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY).#L#
"Da li je postojao pravni način na koji su Srbi u Hrvatskoj i BiH
mogli proglasiti pravo na samoopredjeljenje i formiranje
samostalne države?", pitao je svjedoka tužitelj Geoffrey Nice.
"Ne, oni su mogli tražiti ostvarivanje svih svojih prava unutar RH i
BiH uključujući i autonomiju, ali granice republika se nisu smjele
mijenjati što je bilo i mišljenje Badenterove komisije", rekao je
dr. Kristan koji je za Tužiteljstvo ICTY-a izradio ustavnopravnu
analizu raspada SFRJ.
Profesor Pravnog fakulteta u Ljubljani, Kristan je bio sudac
Ustavnog suda SFRJ do raspada bivše federacije 1991. Dio njegove
analize vezan uz ukidanje autonomije Kosova, nije uvršten u dokazni
materijal jer je sudjelovao u raspravi Ustavnog suda na tu temu.
U svom je iskazu naglasio da su odluke tzv. "krnjeg" Predsjedništva
SFRJ u jesen 1991. godine bile neustavne jer njegova četiri člana -
iz Srbije, Crne Gore, Vojvodine i Kosova - nisu mogli predstavljati
cijelo predsjedništvo i zasjedali su bez kvoruma. Za odluku
"krnjeg" Predsjedništva o proglašenju neposredne ratne opasnosti u
listopadu 1991., Kristan je rekao da je bila bez pravnog osnova.
Za "antibirokratsku revoluciju" u Srbiji i Crnoj Gori, Kristan je
rekao da je cilj bila destabilizacija republika i pokrajina nakon
koje je Srbija godine ukinula autonomije Vojvodine i Kosova.
Za Ustav Srbije iz 1990. je ocijenio da je "narušio strukturu
federacije jer je ukinuo status autonomnih pokrajina reguliran
Ustavom SFRJ" i ukinuo "neotuđiva prava iz čl 203. tog Ustava".
Slovenski stručnjak je rekao da je Ustav SRJ travnja 1992. donijelo
nenadležno tijelo - Savezno vijeće bivše SFRJ. Proglašenje
kontinuiteta između SRJ i SFRJ ocijenio je nezakonitim jer "takvo
pravo nisu imale samo Srbija i Crna Gora već sve republike bivše
SFRJ".
Kristan je analizirao i dominantni utjecaj koji je predsjednik SRJ
imao u tročlanom Vrhovnom vijeću obrane, u kojem se odlučivalo o
djelovanju oružanih snaga tijekom rata u Hrvatskoj i BiH.
Milošević je protuispitivanje svjedoka nastojao pretvoriti u
raspravu dvojice ustavnopravnih stručnjaka, pri čemu je najviše
inzistirao na pitanjima autonomije Kosova, unatoč upozorenjima
sudaca da to nije predmet svjedočenja.
Kredibililtet svjedoka osporavao je opširnim citatima iz
Kristanovog članka u časopisu Socijalizam iz 1981. u kojem autor
zahtjev 'Kosovo - Republika' smatra "kontrarevolucionarnim".
Također je prigovarao mišljenju Kristana da je Srbija iz Ustava
1990. izbacila Teritorijalnu obranu, rekavši da je namjerno
previdio da ustav ne regulira pitanja iz nadležnosti federacije.
Otvorio je i raspravu o nepostojanju ravnopravnosti naroda pri
nastanku Jugoslavije nakon I. i II. svjetskog rata, na što mu je
Kristan nabrojao niz zlouporaba za kojima je Srbija posegnula već
od 1918., počev od priključenja Vojvodine, preko svrgnuća
crnogorskog kralja Nikole do vođenja unitarne države.
Kristan je potom objasnio i razvoj koncepta federacije od AVNOJ-a
1943. do Ustava 1974., da bi zaključio kako je Srbija 1991. umjesto
rasprave oko novih ustavnih promjena "inicirala oružani sukob".
(Hina) dh ps