ZAGREB, 24. kolovoza (Hina)- Suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY) nastavlja se u ponedjeljak nakon trotjedne ljetne stanke.
ZAGREB, 24. kolovoza (Hina)- Suđenje bivšem jugoslavenskom
predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY)
nastavlja se u ponedjeljak nakon trotjedne ljetne stanke.#L#
Milošević je optužen za genocid u BiH te za ratne zločine i zločine
protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu, a suđenje mu je počelo
prije više od godinu i pol, 12. veljače 2002.
Suđenje se odvija pred tročlanim raspravnim vijećem ICTY-a kojim
predsjedava britanski sudac Richard May, a Milošević se u postupku
brani sam. Tužitelji, na čelu s Geoffreyem Niceom, su od veljače do
rujna 2002. izvodili dokaze po optužnici za Kosovo, pri čemu su u
dokazni materijal uveli iskaze 124 svjedoka.
U sklopu izvođenja dokaza po optužnici za Hrvatsku i BiH, koje je
započelo 26. rujna 2002., optužba je do sada izvela 80-ak od ukupno
najavljenih 179 svjedoka. Većina tih svjedočenja odnosila se na
zločine počinjene u Hrvatskoj a od kraja ožujka ove godine
Tužiteljstvo je usporedno počelo izvoditi i svjedoke iz BiH.
Kao rok za dovršetak dokaznog postupka Tužiteljstva prvotno je bio
određen 16. svibnja 2003. Zbog višestrukih odgoda suđenja,
izazvanih bolešću Miloševića, optužbi su odobrena dodatna 54
raspravna dana, a 20. svibnja odlučeno je da se tužiteljima odobri
još 100 dana za izvođenje dokaza.
Ukoliko optužba, kojoj je sudac May prigovorio da je "već probila
sve rokove" uspije ispoštovati taj rok, dokazni postupak trebao bi
biti dovršen u siječnju ili veljači 2004., do kada iskaz treba dati
još stotinjak svjedoka.
Glavna tužiteljica ICTY-a, Carla del Ponte ovoga je tjedna izjavila
da će proces protiv Miloševića biti završen do kraja 2004. ili
početkom 2005. godine. No ako sud udovolji zahtjevu optuženog, koji
su podržali i "prijatelji suda" (amici curiae), da mu se za
izvođenje dokaza odobri isto vrijeme koje je na raspolaganju imala
i optužba, dakle dvije godine, suđenje bi moglo potrajati do 2006.
Dok je nakon dokaznog postupka za Kosovo Del Ponte izrazila
zadovoljstvo njegovim tijekom, sada je priznala postojanje
"određenih proceduralnih poteškoća" u dokazivanju optužnice za
genocid u BiH.
Te se "poteškoće" odnose na izvođenje u sudnici nekih dokaza s
kojima Tužiteljstvo raspolaže, poput primjerice transkripata
prisluškivanih razgovora Miloševića s čelnicima bosanskih Srba,
koje je optužba neuspješno pokušala uvesti u dokazni materijal
tijekom srpanjskog svjedočenja bivšeg člana Predsjedništva BiH
Stjepana Kljujića.
Unatoč teškoćama, tužitelji su u dosadašnjem dijelu postupka uveli
u dokazni materijal tisuće i tisuće stranica iskaza svjedoka i
dokumenata koji su jasno ukazali na ključnu ulogu Miloševića u
srpskoj agresiji na Hrvatsku i BiH 1991.- 1995.
Optužnica ga tereti za sudjelovanje u "zajedničkom zločinačkom
pothvatu" čiji je cilj bilo prisilno i trajno uklanjanje većine
Hrvata i drugih nesrba s trećina teritorija Hrvatske te Bošnjaka i
Hrvata s velikih područja BiH radi stvaranja nove države pod
dominacijom Srba, odnosno stvaranja Velike Srbije.
Niz svjedoka "insidera", među kojima su bili i njegovi suradnici iz
"zajedničkog zločinačkog pothvata", potvrdilo je u Haagu da je
Milošević zločine za koje ga se tereti ostvario uz pomoć JNA, MUP-a
Srbije i njegove tajne službe SDB-a te čelništva hrvatskih i
bosanskih Srba i njihovih snaga, koje je kontrolirao i financirao.
Uz te svjedoke iskaz na suđenju dalo je i niz vještaka te
predstavnika međunarodne zajednice i diplomata, te najviših
dužnosnika iz država nastalih na prostoru bivše SFRJ, među kojima i
hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
No iako nisu privlačili takvu medijsku pozornost kao spomenuti,
najupečatljivije iskaze na suđenju dali su obični ljudi koji su 90-
ih postali žrtve zločinačkog plana beogradske intelektualne,
političke i vojne vrhuške, predvođene Miloševićem. Bez razlike
radilo se o žrtvama srpske agresije iz Vukovara, Škabrnje,
Dubrovnika, ili iz Srebrenice, Zvornika, Prijedora svi su oni
govorili o gotovo istom obrascu izazivanja sukoba, napada,
masovnih ubojstava, zločina, progona i etničkog čišćenja nesrba,
što govori o postojanju plana i organizacije u njegovoj provedbi.
Milošević se u protuispitivanju svjedoka optužbe najmanje bavio
pobijanjem njihovih iskaza koji ga terete, već je obično dokazivao
jednaku ili veću krivnju pripadnika drugih naroda za rat i
amnestirao Srbe, manje se obraćajući Sudu a više gledateljima u
Srbiji gdje se njegovo suđenje prati u izravnim TV-prijenosima.
(Hina) dh sd