LONDON, 1. rujna (Hina/dpa) - Nakon stresnog događaja neki ljudi odmah padaju u depresiju, dok se drugi sa stresom suočavaju bez većih teškoća, a za sve su, tvrde znanstvenici, krivi geni.
LONDON, 1. rujna (Hina/dpa) - Nakon stresnog događaja neki ljudi
odmah padaju u depresiju, dok se drugi sa stresom suočavaju bez
većih teškoća, a za sve su, tvrde znanstvenici, krivi geni. #L#
Istraživači su otkrili gen koji određuje hoće li neka osoba u
stresnoj situaciji pasti u depresiju. Osobe s verzijom gena koja
najslabije štiti od depresije, dva i pol puta su sklonije lošem
raspoloženju od osoba s najotpornijom verzijom gena.
Istraživači su u ovom istraživanju kombinirali faktore iz okoline s
tjelesnim faktorima. Sve više stručnjaka vjeruje da većinu
duševnih bolesti i druge složene bolesti uzrokuje interakcija gena
i utjecaja iz okoline.
"Stresni događaji često dolaze u nizu", upozorava Terrie Moffitt s
King's Collegea u Londonu. "U studiji nismo pisali o genu kao
uzročniku bolesti. Mi vjerujemo da gen utječe na to hoće li osoba
biti otporna na negativan psihološki utjecaj neizbježnih stresnih
situacija u životu."
Znanstvenici su ispitivali povezanost stresnih događaja, napadaja
depresije i gena koji upravlja prijenosom serotonina, 5-HTT.
Gen je uključen u preradu serotonina u mozgu. Serotonin je
neuroprijenosnik koji prenosi poruke između nervnih stanica i
utječe na raspoloženje. Gen 5-HTT može se pojaviti u dvije verzije,
kraćoj i dužoj, a ljudi nasljeđuju po jednu kopiju gena od svakog
roditelja.
Iako se ne zna točno kakva je uloga gena u sprječavanju depresije,
ova je studija pokazala da su osobe s kraćom verzijom gena
podložnije stresu od ostalih. Znanstvenici su otkrili da se 17
posto ljudi rađa s dvije kratke verzije gena, dok više od 31 posto
ljudi ima dvije zaštitne duge kopije gena.
Većina ljudi, 51 posto, ima jednu kopiju gena osjetljivu na stres i
drugu koja ih štiti od njega. Više od trećine ispitanika s barem
jednom kratkom kopijom gena, patilo je od depresije nakon stresnih
događaja. Među onima s dvije kratke kopije gena, od depresije je
patilo 43 posto ispitanika.
Za usporedbu, samo 17 posto ljudi s dvije duže kopije gena iskusilo
je depresiju nakon stresnog događaja.
Znanstvenici depresiju definiraju kao razdoblje koje traje
najmanje dva tjedna, a u kojemu je osoba neprestano tužna i
potištena. Kao stresni događaji navode se nezaposlenost,
financijske teškoće, bolesti, zlostavljanje, prekid veze i gubitak
doma.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science.
WHO procjenjuje da od depresije pati 121 milijun ljudi u svijetu, a
navodi se i kao četvrti uzročnik bolesti.
(Hina) dgk dgk