ZAGREB, 14. kolovoza (Hina) - Vladin Ured za odnose s javnošću reagirao je danas priopćenjem za javnost u povodu, kako navode, pogrešnih interpretacija jučerašnje zajedničke konferencije za tisak ministra financija Mate Crkvenca i
guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog.
ZAGREB, 14. kolovoza (Hina) - Vladin Ured za odnose s javnošću
reagirao je danas priopćenjem za javnost u povodu, kako navode,
pogrešnih interpretacija jučerašnje zajedničke konferencije za
tisak ministra financija Mate Crkvenca i guvernera Hrvatske
narodne banke Željka Rohatinskog.#L#
"Zbog nerazlikovanja osnovnih pojmova u izvještavanju s
konferencije za tisak ministra Crkvenca i guvernera Rohatinskog
došlo je do dezinformiranja javnosti", tvrde iz Vladinog Ureda za
odnose s javnošću, te stoga sve medije mole da "u skladu sa Zakonom
objave sljedeće priopćenje":
"Na konferenciji za tisak ministra financija dr. Mate Crkvenca i
guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog, održanoj
13. kolovoza, većina prisutnih novinara nije razabrala da je bilo
riječi o dvije veličine: javnom dugu države i ukupnom dugu zemlje
prema inozemstvu.
Javni dug je dug države u zemlji i inozemstvu, jedinica lokalne,
područne (regionalne) samouprave, javnih poduzeća, Hrvatskih
autocesta, Hrvatskih cesta, Hrvatske banke za obnovu i razvoj,
Hrvatskog fonda za privatizaciju čemu se pridodaju i sva izdana
jamstva. Javni dug je, prije svega, nadležnost i briga Vlade
Republike Hrvatske i Ministarstva financija i o tome je govorio
ministar financija dr. Mato Crkvenac.
Taj je dug po međunarodnim standardima u Republici Hrvatskoj 30.
lipnja 2003. godine iznosio 50,8 posto GDP-a (bruto domaćeg
proizvoda) i nema razloga da u idućim godinama poraste iznad 52
posto. Granica prihvatljive razine zaduženosti je sve do 60 posto
GDP-a.
U vanjski dug ulazi dio javnog duga u inozemstvu, dakle duga države
ali i zaduženost banaka, poduzeća i svih ostalih. To je potpuno
drugi pojam i druga veličina u odnosu na javni dug i u čvrstoj je
povezanosti s deficitom platne bilance.
O tome ponajprije brine Hrvatska narodna banka, ali naravno i Vlada
Republike Hrvatske, i o tome je govorio guverner Hrvatske narodne
banke dr. Željko Rohatinski.
Udio tog inozemnog duga u GDP-u u Republici Hrvatskoj iznosi 68
posto i opći je stav da ga treba zadržati do te razine. To je razlog
dodatnih mjera koje se poduzimaju i u monetarnoj politici kako se
udio inozemnog duga ne bi povećao.
Ocjene ministra financija dr. Mate Crkvenca i guvernera Hrvatske
narodne banke dr. Željka Rohatinskog se ne razlikuju kada govore o
istome pojmu. Naravno, razlikuju se ocjene, kako to pokazuju
podaci, o tome kolike su dimenzije javnog duga, a kolike ukupne
inozemne zaduženosti.
Opći je i zajednički zaključak ministra financija dr. Mate Crkvenca
i guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog da je
javni dug, dakle dug države, u prihvatljivim granicama, ali da je
ukupna zaduženost zabrinjavajuća i da se mora usporiti osobito u
dijelu koji generiraju banke. U nas se banke zadužuju više i
drukčije od drugih zemalja gdje je zaduživanje ponajprije vezano uz
projekte. To je područje Hrvatske narodne banke i zato ona priprema
određene mjere.
Zajedničko je stajalište da je prioritet Vlade Republike Hrvatske u
idućem razdoblju povećanje izvoza roba i usluga. Vlada će također
razraditi projekte i mjere radi ostvarivanja te dugoročne zadaće
nacionalne ekonomije.
Stavovi ministra financija dr. Mate Crkvenca i guvernera Hrvatske
narodne banke dr. Željka Rohatinskog su usklađeni, što pokazuje i
organiziranje zajedničke konferencije za novinare. Žao nam je,
stoga, što je zbog nerazlikovanja sadržaja pojmova javnog duga i
ukupne inozemne zaduženosti došlo do pogrešne interpretacije u
medijima", navodi se u priopćenju Vladinog Ureda za odnose s
javnošću.
(Hina) pp ds