ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Ministarstvo kulture je, nakon dvogodišnje javne rasprave, u vladinu proceduru uputilo Nacrt prijedloga zakona o medijima, kojemu je cilj stvoriti pretpostavke za slobodu medija i novinarske struke, u
skladu s europskim propisima, rekao je danas ministar kulture Antun Vujić.
ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Ministarstvo kulture je, nakon
dvogodišnje javne rasprave, u vladinu proceduru uputilo Nacrt
prijedloga zakona o medijima, kojemu je cilj stvoriti pretpostavke
za slobodu medija i novinarske struke, u skladu s europskim
propisima, rekao je danas ministar kulture Antun Vujić.#L#
Donošenje zakona predlaže se u hitnom postupku, u sklopu paketa
PZE, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim
standardima, a o njemu će, rekao je Vujić, Vlada raspravljati 28.
kolovoza.
Predloženi tekst razrađuje pitanja zaštite medija od političkog
utjecaja, ali i zaštite prava novinara unutar medija, rekao je
Vujić na konfrenciji za novinare.
Pravo novinara na izražavanje vlastitih stajališta po predloženom
tekstu imali bi i honorarci.
Uvodi se i tzv. klauzula savjesti, po kojoj se, u slučaju promjene
programske orijentacije medija, novinaru daje mogućnost otkaza
ugovora o radu uz pravičnu otpremninu.
Uvodi se i obveza objavljivanja vlasničke strukture u pojedinim
medijima, kao i obveza nakladnika da Ministarstvu dostavi podatke o
godišnjem poslovanju.
Na primjedbu da će takva obveza omogućiti potpunu administrativnu
kontrolu nad nakladnicima, ministar Vujić odgovorio je da je to u
skladu s europskim propisima, naglašavajući da se obveza javnosti
vlasništva ne odnosi samo na medije, nego i na druge gospodarske
subjekte.
Predloženi zakon trebao bi spriječiti monopolizaciju medijskog
tržišta, ograničavanjem dopuštene koncentracije vlasništva na 40
posto. To znači da nakladnik čiji dnevnici i tjednici čine više od
40 posto ukupno prodanih tiskovina ne može biti vlasnik niti
stjecati udjele u vlasništvu drugog tiskanog medija.
Vujić je istaknuo kako takva odredba neće promijeniti postojeće
stanje na hrvatskom medijskom tržištu, te da njome u ovom trenutku
ne bi bio pogođen nijedan nakladnik.
Uvodi se niz novih rješenja s ciljem zaštite prava na informaciju,
štiti se i osobni život pojedinca, a osoba pogođena napisom u
medijima moći će podnijeti tužbu za naknadu nematerijalne štete
samo ako je prethodno zatražila objavu ispravka u istom mediju.
Propisuje se i obveza medija da objave ispravak, kao i način na koji
se ispravak objavljuje, kako bi doista otklonio posljedice po ugled
povrijeđene osobe.
Vujić je opovrgnuo tvrdnje da će mediji biti dužni objavljivati i
ispravke točnih informacija, ako to od njih zatraži osoba koja se
osjetila povrijeđenom objavljenim tekstom.
Ako se osoba koja se osjetila pogođenom objavljenim tekstom ipak
odluči na tužbu, mediji će, ako su objavili ispravak, imati
povoljniji položaj u parnici. Ukoliko ispravak ne objave u parnici
će moći dokazivati istinitost objavljene informacije, istaknuo je
Vujić.
Vujić smatra da će takvo rješenje potaknuti medije na objavljivanje
ispravaka, a iznio je i podatke HHO-a, po čijoj je evidenciji
neobjavljeno ostalo 900 ispravaka.
Predloženi zakon predviđa i mogućnost tužbe Upravnom sudu protiv
odgovorne osobe u tijelu državne vlasti koja uskrati zatraženu
informaciju, ukoliko nije riječ o državnoj ili vojnoj tajni.
Propisuje se i novčana kazna do 100 tisuća kuna za uskraćivanje
informacije.
Glavni urednik i u konačnoj je verziji zakonskog nacrta ostao
odgovoran za objavljivanje netočne informacije, no naknadu štete
snosi nakladnik.
Vujić je novinarima pročitao i komentar OESS-a na predloženi
zakonski tekst, u kojem, kako je naveo, stoji da je riječ o
kvalitetnom tekstu usklađenom s europskim propisima i o razumnom
balansu između različitih interesa.
(Hina) ibob sšh