ZAGREB, 3. kolovoza (Hina) - Osoba povrijeđena napisom u medijima moći će podnijeti tužbu za naknadu nematerijalne štete samo ako je prethodno zatražila objavu ispravka, jedna je to od izmjena u novoj radnoj verziji prijedlog zakona o
medijima koju će Ministarstvo kulture sutra objaviti na svojoj web stranici.
ZAGREB, 3. kolovoza (Hina) - Osoba povrijeđena napisom u medijima
moći će podnijeti tužbu za naknadu nematerijalne štete samo ako je
prethodno zatražila objavu ispravka, jedna je to od izmjena u novoj
radnoj verziji prijedlog zakona o medijima koju će Ministarstvo
kulture sutra objaviti na svojoj web stranici.#L#
Predloženom izmjenom Ministarstvo kao predlagatelj zakona o
medijima nastoji ojačati institut ispravka nasuprot "ozloglašene"
nematerijalne naknade štete za pretrpljenu duševnu bol, rekao je
Hini pomoćnik ministra kulture Jadran Antolović.
Uvjetovanje prava na podnošenje tužbe za naknadu štete traženjem
ispravaka bit će dodatni motiv uredništvu za objavu ispravaka jer
će u slučaju njegove objave imati povoljniji položaj kao tuženik u
parnici za naknadu štete. U obrnutom slučaju bit će to otežavajuća
okolnost za nakladnika koji odgovara za eventualnu štetu. Već u
prvoj radnoj verziji zakona bilo je predviđeno da se naknada štete
ne uređuje zakonom o medijima već općim propisima, odnosno Zakonom
o obveznim odnosima. U medijskom zakonu ostale su samo pobrojane
okolnosti u kojima nakladnik ni do sada nije odgovarao za štetu.
Novost je da neće odgovarati ni ako je informacija proizišla iz
vrijednosnih sudova autora.
U vezi s tužbom za objavu ispravka, tuženiku će biti dopušteno da
kao razlog za neobjavljivanje ispravka dokazuje istinitost
činjenica iz objavljene informacije. To mu neće biti dopušteno samo
onda ako je spornom informacijom povrijeđeno pravo na privatnost i
ako se poziva na činjenice obuhvaćene amnestijom, sudskom
rehabilitacijom i revizijom presude.
Novost je i da glavni urednik može biti i stranac jer hrvatsko
državljanstvo neće više biti uvjet za obnašanje te dužnosti.
Zaštita prava novinara na izražavanje vlastitih stajališta, koja
su se do sada jamčila samo stalno zaposlenima, proširena je i na
honorarce.
"Novinaru se ne može otkazati ugovor o radu, umanjiti plaća ili
izmijeniti položaj u uredništvu, odnosno umanjiti ili obustaviti
od isplate ugovorenu naknadu ili njezin dio zbog iznošenja
stajališta", odredba je koju predviđa posljednja radna verzija
zakona.
Predlaže se i daljnja liberalizacija prijavljivanja medija tako da
prijava nadležnom ministarstvu za izdavanje tiska nije uvjet i za
početak izdavanja.
Predviđena je i mogućnost tužbe Upravnom sudu protiv odgovorne
osobe u tijelu državne vlasti koja neosnovano uskrati informaciju,
a taj je sud mora hitno riješiti.
Pravo javnosti da bude točno, cjelovito i pravovremeno informirano
formulirano je na način da mediji ne moraju objaviti svaku takvu
informaciju. Naime, pri odluci objaviti informaciju ili ne
novinari se moraju pridržavati pravila struke i etike, a ona se
uređuju samoregulacijskim aktima strukovne udruge, medija ili
nakladnika.
U Ministarstvu kažu da će do 18. kolovoza primati sve primjedbe i
prijedloge koji će biti razmotreni i eventualno ugrađeni u Konačni
prijedlog zakona o medijima. Zakon bi do kraja kolovoza trebala
potvrditi Vlada, a Sabor prihvatiti početkom rujna u paketu zakona
obuhvaćenih Programom stabilizacije i pridruživanja Europskoj
uniji.
U Ministarstvu podsjećaju da su dosadašnje radne verzije zakona
izmijenjene na temelju prijedloga i mišljenja Hrvatskog
novinarskog društva, Hrvatske udruge radija i novina, Nacionalne
udruge televizija, Foruma 21 te brojnih domaćih i inozemnih
stručnjaka.
(Hina) ggrb so