ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Ministarstvo kulture objavilo je na svojoj web stranici najnoviju radnu verziju nacrta zakona o medijima, no za desetak dana i ta će verzija ponovno doživjeti promjene i biti dostupna javnosti, doznaje se u
tom Ministarstvu.
ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Ministarstvo kulture objavilo je na
svojoj web stranici najnoviju radnu verziju nacrta zakona o
medijima, no za desetak dana i ta će verzija ponovno doživjeti
promjene i biti dostupna javnosti, doznaje se u tom
Ministarstvu.#L#
Pomoćnik ministra kulture Jadran Antolović rekao je danas Hini da
će Ministarstvo do izrade Konačnog prijedloga zakona o medijima
razmatrati sve prijedloge i primjedbe kako bi se u Vladu i Sabor
uputio što bolji zakonski tekst.
Ministar kulture Antun Vujić nedavno je najavio da će Konačni
prijedlog zakon Vladi biti upućen u drugoj polovici kolovoza. U
rujnu bi tako u saborskoj proceduri bila dva prijedloga zakona o
medijima, Vladin i onaj Demokratskog centra kojim se, tvrdi
autorica zakona Vesna Škare Ožbolt, cjelovito uređuje područje
informiranja.
Posljednja radna verzija prijedloga zakona o medijima, objavljena
na web stranici Ministarstva, u odnosu na prethodnu donosi brojne
izmjene na temelju dosadašnje javne rasprave.
Predlagatelji tvrde da će se donošenjem zakona o medijima
"osuvremeniti hrvatsko medijsko zakonodavstvo i uskladiti s
europskim propisima i standardima".
Odgovorna osobe iz tijela državne vlasti moći se uskrati
informaciju radi zašite javnog interesa samo ako se radi o državnoj
i vojnoj tajni, ali ne i slučaju poslovne i službene tajne kako se
ranije predlagalo.
Uskraćivanje informacije mora biti pismeno ili usmeno obrazloženo
u roku tri dana, a prekršajno će novčanom kaznom do 100 tisuća kuna
biti kažnjena odgovorna osoba koja suprotno zakonu ne pruži traženu
informaciju.
Posebnim se člankom naglašava pravo javnosti na informaciju o
poslovanju nakladnika kako bi javnost mogla i ne temelju tih
podataka procijeniti vrijednost informacija, ideja i mišljenja
objavljenih u medijima, a jače se ističe samostalnost nakladnika u
utvrđivanju programske osnove medija.
Iz prijedloga zakona izbačene su moguće ograničavajuće odredbe o
uvjetima za osnivanje i upis nakladnika u sudski registar i u vezi
prijave tiska.
Predlagatelj smatraju da dionice i vlasnički udjeli pravnih osoba
koje obavljaju djelatnost nakladnika medija moraju glasiti na
ime.
Nove su, međutim, odredbe o ograničenju koncentracije vlasništva u
području tiskanih medija tako da nakladnik s nedopuštenom
koncentracijom ne bi mogao stjecati udjele u vlasništvu drugog
tiskanog medija.
Prema prijedlogu, nedopuštenom koncentracijom smatra se kada
nakladnik jednog ili više općeprihvaćenih dnevnika ili tjednika
ostvari vladajući položaj na tržištu na način da je broj prodanih
primjeraka prešao 40 posto svih prodanih primjeraka takvih glasila
u Hrvatskoj.
U skladu s opredjeljenjem predlagatelja da se nematerijalna šteta
nanesena objavom informacije u pravilu nadoknađuje ispravljanjem
netočne informacije, objavom ispravka i isprikom nakladnika,
zakonom se temeljito uređuje pravo na ispravak.
Rok za glavnu raspravu u slučaju pokretanja sudskog spora zbog
neobjavljivanja ispravka skraćen je s 15 na 5 dana, a nema ni odgode
za donošenje presude koja mora biti donesena odmah po zaključenju
glavne rasprave.
Glavni urednik će, ako za objavu ispravaka ne postoji zakonsko
ograničenje, morati u roku od tri dana obavijestiti onoga tko traži
ispravak zašto ispravak nije objavljen.
Ta je odredba ugrađena zbog podatka HHO-a da im se javilo čak 900
ljudi kojima mediji nisu objavili ispravak, objasnio je
Antolović.
Nova je i odredba po kojoj svaka osoba imenovana u medijima povodom
pokretanja kaznenog postupka ima pravo na objavu ispravka u roku od
tri mjeseca od donošenja oslobađajuće presude ili obustave
postupka zbog nedostatka dokaza.
Na naknadu štete primjenjivali bi se opći propisi, odnosno Zakon o
obveznim odnosima.
Glavni urednik ostaje odgovoran za sve objavljenje informacije,
no, sukladno zahtjevima iz javne rasprave, za naknadu štete
odgovoran bi bio nakladnik, a ne glavni urednik.
Najmanje primjedbi i izmjena je u poglavlju o pravima i obvezama
novinara. Unesen je dodatak po kojem pravo na zaštitu izvora
informacije osim novinara uživa i glavni urednik kada mu je novinar
otkrio izvor.
Novo je pravo distributera medija da odbije distribuciju medija bez
impresuma, a ako ga ipak distribuira tada i preuzima odgovornost za
informacije objavljene u tom mediju.
U objavljenu radnu verziju dodani su i propisi o objavljivanju
oglasa u tiskanim medijima, te o zabrani izlaganja pornografskih
sadržaja.
Visina novčanih prekršajnih kazni usklađena je s takvim kaznama u
drugim zakonima tako da će se primjerice nakladniku koji ni nakon
upozorenja ne bude svake godine dostavio podatke o tvrtki,
uključujući i imena vlasnika dionica i udjela, moći izreći kazna do
milijun kuna.
(Hina) ggrb so