PBZ: UZ POZITIVNE TRENDOVE, VISOK DEFICIT PLATNE BILANCE

PBZ: UZ POZITIVNE TRENDOVE, VISOK DEFICIT PLATNE BILANCE Hina- Financijski servis Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,9 posto u prvom tromjesečju ove godine, kao i kretanje pojedinačnih ekonomskih pokazatelja tijekom drugog kvartala pokazuju da je u Hrvatskoj i u prvoj polovici 2003. nastavljen dinamičan rast ekonomske aktivnosti koji je, međutim, praćen daljnjim rastom uvoza i deficita platne bilance. Osnovne su to konstatacije iz najnovijih "Makroekonomskih prognoza" Privredne banke Zagreb, u kojima se ocjenjuje da se u neravnotežama koje postoje u odnosima s inozemstvom nalaze i najveći rizici. Visoki deficiti u platnoj bilanci znače i povećanje osjetljivosti zemlje na vanjske čimbenike. Pritom glavna ekonomistica PBZ-a Martina Dalić očekuje da će u 2003. doći do određenog smanjivanja deficita platne bilance, ali i da će on i dalje ostati u zoni visokog deficita od oko šest posto BDP-a. Najznačajniji generatori rasta BDP-a su i dalje osobna potrošnja, sa povećanjem u prvom kvartalu za 4,9 posto, (što je nešto sporiji rast nego prošle godine) i investicije, sa rastom od 16,2 posto. Pritom se rast investicija ubrzava tako da je tijekom prvog tromjesečja zabilježen najbrži rast građevinske industrije od početka 1997. godine. Istodobno se upozorava kako je rast ekonomske aktivnosti praćen daljnjim rastom uvoza i deficita platne bilance. U prvih pet mjeseci kunska vrijednost izvoza povećana je 5,1 posto (27 posto u USD), dok je uvoz nastavio rasti brže od izvoza (sa povećanjem od 13,9 posto u kunama i 37,8 posto u dolarima), čime je nastavljen trend širenja vanjskotrgovinskog deficita koji je za prvih pet mjeseci dosegao 3 milijarde dolara. U svjetlu nastojanja nositelja ekonomske politike da smanje deficit platne bilance i uspore povećanje vanjskog duga, glavna ekonomistica PBZ-a strukturu rasta uvoza smatra značajnijom od same brzine njegova rasta. Kategorija s najbržim rastom uvoza su kapitalna dobra čiji je uvoz povećan 24,4 posto, dok je uvoz intermedijarnih dobara porastao za 11,4 posto. Više od 80 posto ukupnog porasta uvoza u prvih pet mjeseci generirano je porastom uvoza kapitalnih i intermedijarnih dobara, što potvrđuje usku vezu između rasta ekonomske aktivnosti i rasta uvoza. Međutim, napominju analitičari, to isto tako znači da će u kratkom roku smanjivanje deficita platne bilance biti teško osigurati bez usporavanja sveukupne gospodarske aktivnosti. Ekonomisti PBZ-a očekuju da će se dinamika rasta ekonomske aktivnosti u ovoj godini ponešto usporiti, ali su zbog snažnog rasta u prvom kvartalu očekivanu stopu rasta u 2003. korigirali na 3,8 posto. U 2004. očekuju rast od oko tri posto. Navode također kako je snažan rast ekonomske aktivnosti našao svoj odraz i u padu stope nezaposlenosti. Uz restriktivniji pristup prema osobama koje se ne pridržavaju zakonskih odredbi vezanih uz status nezaposlenosti, podaci potvrđuju da je zapošljavanje dominantan razlog brisanja iz evidencije nezaposlenih, što zajedno s manjim brojem novoprijavljenih tražitelja zaposlenja pridonosi padu broja nezaposlenih. U drugoj polovici 2002. stopa nezaposlenosti je prema anketi o radnoj snazi iznosila 14,4 posto prema 15,2 posto u prvom polugodištu. Za zaključiti je stoga da se uz niz pozitivnih trendova u ekonomiji, najveći rizici nalaze u neravnotežama koje postoje u odnosima s inozemstvom. Otvaranjem visokih deficita u platnoj bilanci povećava se osjetljivost zemlje na eksterne šokove, zaključuje se u "Makroekonomskim prognozama" PBZ-a.