POSLOVNI PREGLED BROJ 323

HINA - Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01-48-08-686; Fax: 01-48-08-821; E-mail: Slavica.BocekŽhina.hr POSLOVNI PREGLED broj 323 5. - 11. srpnja 2003. SADRŽAJ: ODLUKE VLADE O V. LENCU, IPK OSIJEK, KIM KARLOVAC, BRODOSPLITU 2 RAČANOV KOMENTAR TOMČIĆEVE IZJAVE: I JA SAM NEZADOVOLJAN PRIVATIZACIJOM 3 TOMČIĆ "PROZVAO" LINIĆA KAO GLAVNOG KRIVCA ZA PROBLEME U PRIVATIZACIJI 3 LINIĆ: "NA SASTANKU KREDITORA DOŠLO DO BITNOG ZAOKRETA" 3 PREDSJEDNIK MESIĆ PRIMIO GLAVNOG INSPEKTORA DRŽAVNOG INSPEKTORATA 4 LINIĆ O "LENCU":POSTIGNU LI BANKE DOGOVOR, VLADA ĆE MORATI ODLUČITI O 2,5 MILIJUNA USD 4 PREMIJER RAČAN S PREDSTAVNICIMA CROATIA VINA 4 LINIĆ: HSS I SDP SUGLASILI SE O NASTAVKU PROCESA PRIVATIZACIJE 4 PREMIJER RAČAN OTVORIO PRVU VIRTUALNU SJEDNICU VLADE 5 PREMIJER RAČAN O SASTANKU HSS-A I SDP-A, UKIDANJU TELEFONSKE PRETPLATE 5 VLADA ĆE POMOĆI "VIKTORU LENCU" SA 2,5 MILIJUNA EURA 5 SMANJEN BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA U HRVATSKOJ INDUSTRIJI 5 VRIJEDNOST IZVOZA U PRVIH PET MJESECI DVOSTRUKO MANJA OD UVOZA 6 HZZ: NEZAPOSLENOST U LIPNJU 3,4 POSTO MANJA NEGO U SVIBNJU 6 RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 6 U PRVOM TROMJESEČJU 236,5 MILIJUNA DOLARA INOZEMNIH ULAGANJA 6 CIJENE NA MALO U LIPNJU VEĆE ZA 0,1 POSTO, TROŠKOVI ŽIVOTA NIŽI ZA 0,1 POSTO 7 CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U LIPNJU VEĆE 0,2 POSTO 7 AGENCIJA FITCH POBOLJŠALA PROCJENU HRVATSKOG REJTINGA 7 SASTANAK BANKARA KREDITORA BRODOGRADILIŠTA "VIKTOR LENAC" 8 UKLONJENA OBUSTAVA TRGOVANJA DIONICAMA LENCA NA ZAGREBAČKOJ BURZI 8 NASTAVLJEN SASTANAK BANAKA KREDITORA "VIKTORA LENCA" 8 BANKE KREDITORI "VIKTORA LENCA" POSTIGNULE PRELIMINARNI DOGOVOR 8 OBUSTAVA TRGOVANJEM DIONICA VIKTORA LENCA NA ZAGREBAČKOJ BURZI DO ODLUKE VLADE 8 PREDSTAVNIK SVJETSKE BANKE SA ŽUPANOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 9 SVJETSKA BANKA DAJE KREDIT 156 MILIJUNA USD ZA RIJEČKA VRATA 9 OTVOREN POSLOVNI CENTAR GORENJA U ZAGREBU, ULOŽENO 12 MILIJUNA EURA 9 PREDSTAVLJEN MASTER PLAN RAZVOJA ISTARSKOG TURIZMA DO 2010. GODINE 9 VRHOVNIK: SVI RADNICI "LENCA" OSIM STOTINJAK IZ AKZ-A NA POSLU 9 HRVATSKI VISA KORISNICI POTROŠILI 7,8 MILIJARDI KUNA 9 HOK I MOMSP ZA PODUZETNIČKU A NE STAMBENU ZONU U SESVETAMA 10 GLOBTOUR OVOGA LJETA BILJEŽI VIŠE ZANIMANJA ZA ODMOR U HRVATSKOJ 10 NEGO U INOZEMSTVU HUP I BRIEFING PREDSTAVILI PROJEKT "JEDNAKE ŠANSE ZA SVE" 10 ZAGREBAČKI UČENICI NA PRVOJ SVJETSKOJ IZLOŽBI MLADIH INOVATORA U SEULU 10 AD PLASTIK ISPLAĆUJE DIVIDENDU OD 3,36 KN PO DIONICI 10 PLIVA KUPILA FER-OV SOFTVER "FERWEB" 11 U HRVATSKOJ OVE GODINE 540 TONA PŠENICE 11 SIEMENS I HEP PROIZVODNJA POTPISALI UGOVOR O SURADNJI 11 HRVATSKI NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE BILJEŽE SVE BOLJU POSJEĆENOST 11 DIONICE JADRANKE U JDD KOTACIJI VARAŽDINSKE BURZE 12 NA 79. JESENSKOM MEĐUNARODNOM ZV-U ZEMLJA PARTNER BUGARSKA 12 ZRAČNOJ LUCI ZAGREB URUČEN CERTIFIKAT KVALITETE ISO 9001:2000 12 RADNICI "CROATIA BUSA" I U SRIJEDU PROSVJEDOVALI PRED GRADSKIM POGLAVARSTVOM 12 ĐĐ HOLDING I ĐĐ MONTAŽA U KOTACIJI JDD VARAŽDINSKE BURZE 12 NOVI TARIFNI PAKETI HT-A U FIKSNOJ TELEFONIJI OD 1. KOLOVOZA 12 PROGLAŠENO 100 NAJBOLJIH HRVATSKIH INTERNET STRANICA 13 OTVOREN TRGOVAČKI CENTAR "EMMEZETA" 13 DIONICE ADRIATICA I PREHRANE U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE 13 OTVORENE DVIJE PONUDE ZA KUPNJU DIJELA INE: OD 420 I 505 MILIJUNA DOLARA 14 JURČIĆ ZADOVOLJAN PONUDAMA ZA 25 POSTO DIONICA INE 14 VRHOVNIK SE NE ŽELI OČITOVATI O RAZRJEŠENJU 14 PREDSTAVLJENA REVIJA "CROATIAN AGRIKULTURE, FOOD AND FOOD PROCESSING INDUSTRY" 14 HRVATSKE REVIZORSKE TVRTKE OSNOVALE HRVATSKI KONZORCIJ REVIZORA 14 "POTROŠAČ" ZADOVOLJAN UKIDANJEM TELEFONSKE PRETPLATE; HT TVRDI DA HRVATSKA TIME POSTAJE IZUZETAK U EUROPI 15 SINDIKATI UPUTILI PISMO ZASTUPNICIMA, BEZ ZAJEDNIČKOG PROSVJEDA PROTIV ZOR-A 15 SINDIKATI CARINE I POREZNE UPRAVE POTPISALI DEKLARACIJU O SURADNJI 15 NOVI SINDIKAT: RADNICI "CROATIA BUSA" NE BI TREBALI IZGUBITI POSAO USPRKOS STEČAJU 15 SAVJET HNB-A: TEČAJ I DALJE STABILAN 16 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA ODLUKE VLADE O V. LENCU, IPK OSIJEK, KIM KARLOVAC, BRODOSPLITU Hrvatska Vlada na ovotjednoj je zatvorenoj sjednici informirana o tijeku pregovora kreditora o financijskom restrukturiranju Brodogradilišta Viktor Lenac d.d., Rijeka. Postignut je dogovor da se situacija u brodogradilištu riješi na način da vjerovnici svoja potraživanja pretvore u vlasničke udjele, odnosno obveze po kreditima reprogramiraju na dugi rok uz podršku s novim kreditima. Investitori će osigurati dodatnih 28,7 milijuna EUR, od čega će Vlada osigurati iznos od 2,5 milijuna EUR (na ime obveze Nove banke i Privredne banke Zagreb). Ta će sredstva Vlada osigurati iz kredita banaka uz državno jamstvo, stoji u priopćenju sa zatvorene sjednice. Vlada je usvojila i prijedlog financijske konsolidacije i privatizacije društva IPK d.d. Osijek. te donijela Odluku o davanju suglasnosti za zaduženje Hrvatskom fondu za privatizaciju, u iznosu od 102, 5 milijuna kuna za otkup dionica dioničkog društva IPK Osijek iz portfelja Slavonske banke d.d. Osijek (Slavonska banka) i Slavoning d.o.o. Osijek. Vlada je informirana o tijeku privatizacije PIK-a Vrbovec d.d., Vrbovec. Također je donijela odluku o davanju suglasnosti za zaduženje Hrvatskom fondu za privatizaciju za otkup tražbina Slavonske banke prema IPK Ratarstvo stočarstvo, IPK Tvornica šećera i IPK Croatia i to u iznosu od 58.9 milijuna kuna za otkup tražbine koju s danom 31. svibnja, u istom iznosu, ima Slavonska banka prema IPK Tvornici šećera, zatim u iznosu od 78.8 milijuna kuna za otkup tražbine koju s danom 31. svibnja, u istom iznosu, ima Slavonska banka prema IPK Ratarstvo stočarstvo i u iznosu od 18 milijuna kuna za otkup tražbine koju s danom 31. svibnja, u istom iznosu, ima Slavonska banka prema IPK Croatia. Slavonska će banka, ukoliko se s nekom drugom bankom ne sklopi povoljniji ugovor, kreditirati Hrvatski fond za privatizaciju pod uvjetima pod kojima je sklopila ugovor o reprogramu, odnosno tri godine počeka, sedam godina otplate uz kamatu od osam posto. Vlada je prihvatila model privatizacije društava kćeri prema kojem će dioničari IPK Osijek svoje dionice zamijeniti za dionice društava kćeri iz IPK sustava radi omogućavanja njihove privatizacije od strane Vlade i Hrvatskog fonda za privatizaciju. Vlada je prihvatila Prijedlog mjera financijske konsolidacije i privatizacije društva KIM Mljekara Karlovac d.d., Karlovac te donijela Odluku o davanju suglasnosti za zaduženje Hrvatskom fondu za privatizaciju za otkup tražbina Karlovačke i Nove banke prema društvu KIM Mljekara d.d. Karlovac. Suglasnost se daje za zaduženje kod poslovnih banaka do iznosa od pet milijuna kuna za otkup tražbine Karlovačke banke u iznosu od 17 milijuna kuna te do iznosa od tri milijuna kuna za otkup tražbine Nove banke u iznosu od 21,7 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva s ukupnim potraživanjem u iznosu od 10.6 milijuna kuna sa stanjem od 31. prosinca 2001. sudjeluje u Planu financijske konsolidacije KIM-a, na način da se 2,6 milijuna kuna pretvori u vlasnički ulog, a sa osam milijuna kuna pokrije gubitak KIM-a. Hrvatski fond za privatizaciju s ukupnim potraživanjem od 97 milijuna kuna sudjeluje također u Planu konsolidacije na način da se 24 milijuna kuna pretvori u vlasnički udjel, a sa ostatkom pokrije gubitak KIM-a. Na isti način u Planu konsolidacije sudjeluje i Ministarstvo financija s ukupnim potraživanjem u iznosu od 8,8 milijuna kuna. Iznos od oko dva milijuna kuna pretvorit će se u vlasnički udjel, a ostatkom će se pokriti gubitak KIM-a. Hrvatski fond za privatizaciju zadužen je da u roku od sedam dana, na temelju pozivnog natječaja, obavi razgovore s potencijalnim partnerima zainteresiranim za privatizaciju KIM-a, a Ministarstvo gospodarstva da, u roku od 15 dana, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva i Hrvatskim fondom za privatizaciju, predloži Vladi prijedlog akta kojim će se utvrditi uvjeti prodaje KIM-a Karlovac. Vlada je donijela Odluku i o davanju državnog jamstva Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, i/ili nekoj drugoj domaćoj banci za financijsko praćenje novogradnje u Brodosplit Brodogradilištu d.o.o., Split. Donesena je i Odluka o objavi javnog prikupljanja ponuda za dodjelu koncesije za gospodarsko korištenje luke posebne namjene - Brodogradilišta Šibenik. Koncesija se dodjeljuje na razdoblje od 32 godine. RAČANOV KOMENTAR TOMČIĆEVE IZJAVE: I JA SAM NEZADOVOLJAN PRIVATIZACIJOM Komentirajući izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića da je potpredsjednik Vlade Slavko Linić "stvorio problem od privatizacije" premijer Ivica Račan izjavio je da ne sudjeluje u svađama, ali je i sam nezadovoljan procesom privatizacije. Račan je tijekom posjeta Đakovu rekao novinarima kako je osobno nezadovoljan s procesom privatizacije, da je ima premalo, a i ona koja se odvija izgleda ne može bez ekscesa. "Možda doista ministar gospodarstva ima pravo kada inzistira da ocijenimo treba li bilo što od privatizacije pokušavati do izbora ili ne, jer se očito svaki korak u privatizaciji odigrava u nešto pojačanim političkim tenzijama", rekao je Račan dodavši kako ne može prihvatiti da je za takvo stanje odgovoran samo neki pojedinac. Zamoljen da komentira Tomčićevu izjavu o traženju političke odgovornosti onih koji su brodogradilište "Viktor Lenac" financirali velikim svotama, ako ta tvrtka ode u stečaj, Račan je kazao kako je on prvi prije nekoliko tjedana najavio stečaj toga poduzeća jer "Vlada više ne može podmetati leđa, već to moraju učiniti vlasnici i suvlasnici"."Ako oni to ne žele stečaj će biti neminovan, Vlada neće više moći spašavati 'Viktor Lenac' ako svoj obol ne daju i vlasnici", istaknuo je Račan. Na novinarski upit zašto je Vlada dozvolila igre oko cijene pšenice, Račan je negirao da je Vlada to dozvolila istaknuvši kako se uz već poznate probleme oko pšenice ove godina pojavio i problem katastrofalne suše. TOMČIĆ "PROZVAO" LINIĆA KAO GLAVNOG KRIVCA ZA PROBLEME U PRIVATIZACIJI Predsjednik Hrvatskog sabora i HSS-a, Zlatko Tomčić, izjavio je u nedjelju kako je potpredsjednika Vlade Slavko Linić glavni krivac za probleme s privatizacijom u Hrvatskoj. "Sada je evidentno da je od 'Sunčanog Hvara' pa do Kutjeva probleme u privatizaciji stvarao Slavko Linić. LINIĆ: "NA SASTANKU KREDITORA DOŠLO DO BITNOG ZAOKRETA" Potpredsjednik Vlade Slavko Linić izjavio je u ponedjeljak navečer da je, po njegovim informacijama, na sastanku kreditora - poslovnih banaka i dioničara brodogradilišta Viktor Lenac "došlo do bitnog zaokreta, jer je Raiffeisen banka (RBA) spremna na reprogram kredita i novi ulaz". Linić je to izjavio nakon sastanka predsjedništva SDP-a. Ustvrdio je da je na sastanku kreditora i dioničara Viktora Lenca (RBA, PBZ, HVB i Nova banka) došlo do promjena jer je RBA promijenila pristup. "To je razlog da se razgovori o Lencu nastave i u utorak", rekao je Linić, dodavši da neće biti na tom sastanku, jer je to pitanje o kojemu će raspravljati kreditori i dioničari. Linić je kazao da je za Vladu pozitivno što je došlo do promjene stava RBA. Ocijenio je da su tako stvorene velike pretpostavke za dogovor kreditora i dioničara. Predsjednik SDP-a i premijer Ivica Račan rekao je pak da nije siguran u ishod, odnosno, što će odlučiti vlasnici, ali smatra da je dobro što su Vladu shvatili ozbiljno. "Ne mogu reći da je dobro ono što su učinili. Obvezali su se da će financirati Lenac, ako Vlada podmetne leđa. Vlada je podmetnula leđa, a oni nisu izvršili svoj dio obveze", rekao je Račan. Premijer smatra da je nedopustivo da vlasnici sada traže od Vlade da još nešto dodatno napravi, a nisu izvršili svoje obveze. "Zbog toga smo morali reći ne. Ide se u stečaj, Vlada se ne može musti", rekao je Račan dodavši da se u ovom slučaju išlo pogrešnim pritiskom na Vladu. PREDSJEDNIK MESIĆ PRIMIO GLAVNOG INSPEKTORA DRŽAVNOG INSPEKTORATA Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u utorak glavnog inspektora Državnog inspektorata Branka Jordanića, priopćio je Ured Predsjednika. Jordanić je izvijestio predsjednika Mesića o radu i funkcijama, te o smjerovima razvitka organizacije Državnog inspektorata, kao značajnog segmenta javne uprave Republike Hrvatske. Predsjednik Mesić je podržao jačanje inspektorata u sklopu tranformacije cjelokupne javne uprave, u procesu pripreme Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, te prihvaćanja cjelovitih europskih standarda. LINIĆ O "LENCU":POSTIGNU LI BANKE DOGOVOR, VLADA ĆE MORATI ODLUČITI O 2,5 MILIJUNA USD Postignu li banke kreditori i dioničari "Viktora Lenca" dogovor o financijskoj konsolidaciji tog brodogradilišta, ostaje sporno još 2,5 milijuna dolara o kojima će morati odlučivati hrvatska Vlada, izjavio je u utorak potpredsjednik Vlade Slavko Linić. "Pred Vladom je nova dilema - je li moguće osigurati tih dodatnih 2,5 milijuna dolara i završiti priču o Lencu i potpisati pismo namjere o financijskoj konsolidaciji. Situacija u Lencu je nešto bolja, ali još uvijek ne do kraja dogovorena", izjavio je Linić u Hrvatskom saboru. Linić ističe da u ovim političkim trenutcima, kada se Vladu optužuje da je ušla u drugu fazu investicijskog ciklusa Lenca, neće biti jednostavno donijeti odluku. Ali evidentno je da, ako se postigne dogovor da u Lenac uđe 28 milijuna dolara, ostaje rizičnih 2,5 milijuna dolara, što će Vlada morati razmotriti, kazao je. Neslužbeno se doznaje da bi Vlada konačnu odluku trebala donijeti na sjednici u četvrtak. Vlada će tada morati odlučiti da li uz 17 milijuna dolara već datih jamstava HBOR-u za financiranje druge faze razvoja Viktora Lenca dati i tih dodatnih 2,5 milijuna dolara, ili će u protivnom Lenac ići u stečaj. U ovom trenutku dogovori pokazuju da će kreditori biti u mogućnosti naći rješenja oko dodatnih sredstava, osim za ukupno 2,5 milijuna dolara o kojima će morati odlučivati Vlada. Naime, Nova banka može prolongirati svoje kratkoročne kredite u dugoročne, ali ne može osigurati dodatnih 1,8 milijuna dolara, dok bi PBZ umjesto 2,4 milijuna mogao osigurati 1,7 milijuna dolara (ne može osigurati 700 tisuća dolara), objasnio je. Linić je iznio da financijska konsolidacija podrazumijeva da bi kreditori - RBA, HVB, IFC, DEG, PBZ i Nova banka u vlasničke udjele trebali pretvoriti 23,7 milijuna dolara kredita koje su dali, da bi se 19,2 milijuna dolara dosadašnjih kratkoročnih i novih kredita dalo pod posebnim uvjetima (na 15 godina uz 9 godina počeka), a potrebno je i ulaganje u nove uloge od 6,2 milijuna dolara. "To su iznosi koji se trenutno dogovaraju", kazao je Linić. PREMIJER RAČAN S PREDSTAVNICIMA CROATIA VINA Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan razgovarao je u utorak s predstavnicima udruženja Croatia vino o stanju u hrvatskom vinogradarstvu i vinarstvu, koji su zatražili od Vlade pomoć pri rješavanju problema, među kojima je najveći nedostatak zemljišta za sadnju vinograda. Predsjednik Croatia vina, predsjednik Uprave Kutjevačkih podruma, Đuro Šimić, u razgovoru s premijerom Račanom i ministrom poljoprivrede i šumarstva Božidarom Pankretićem istaknuo je izuzetnu kvalitetu hrvatskih vina koja imaju dobre rezultate na međunarodnim natjecanjima, kao i veliku mogućnost plasmana na strana tržišta. Također je izraženo zadovoljstvo novim Zakonom o vinu koji je snažan poticaj ovoj djelatnosti. Hrvatska Vlada, kazao je premijer Račan, prepoznaje razvojne potencijale vinogradarstava i vinarstva u Hrvatskoj koje treba potpuno iskoristiti. Također je naglasio mogućnost prosperiteta vinogradarstva i vinarstva u suradnji s turizmom, po uzoru na zemlje zapadne Europe. Vlada će podržati svaki dobar prijedlog koji će jačati ovu djelatnost, rekao je premijer. LINIĆ: HSS I SDP SUGLASILI SE O NASTAVKU PROCESA PRIVATIZACIJE Potpredsjednik Vlade Slavko Linić izjavio je u četvrtak da su se na sastanku održanom dan ranije izaslanstva HSS-a i SDP-a suglasila o nastavku procesa privatizacije. Linić nije želio iznositi detalje sa sastanka koji je održan iza zatvorenih vrata, rekavši da je bio više prijateljski. Neslužbeno se doznaje da su koalicijski partneri razgovarali i o listi ministra gospodarstva Ljube Jurčića koji je zatražio da se koalicijski partneri izjasne o tijeku privatizacije 15-ak poduzeća. PREMIJER RAČAN OTVORIO PRVU VIRTUALNU SJEDNICU VLADE Premijer Ivica Račan otvorio je u četvratk prvu virtualnu sjednicu Hrvatske Vlade koja se putem proširenog extra net sustava paralelno održava u zagrebačkom hotelu Sheraton i u Banskim dvorima. "Ova sjednica ima povijesno značenje jer se po prvi put održava na dvije lokacije i među prvima je, ako ne i prva u svijetu, koja se na ovakav način prenosi u javnost", rekao je premijer. Sjednica Vlade prenosi se putem DSL tehnologije i bit će je moguće pratiti na vladinim web stranicama (www.vlada.hr). PREMIJER RAČAN O SASTANKU HSS-A I SDP-A, UKIDANJU TELEFONSKE PRETPLATE Komentirajući sastanak s predsjednikom HSS-a Zlatkom Tomčićem održan u srijedu, premijer Ivica Račan novinarima je izjavio da je to bio radni razgovor više ljudi, a ne samo između njega i Tomčića. Bio je to radni i ležerni razgovor, ne baš operativan i nadam se da će se dobre posljedice toga razgovora vidjeti idućih dana i tjedana, rekao je Račan. Na novinarski upit jesu li zaključci Vlade o HT-u u skladu s odlukom Ustavnog suda o ukidanju telefonske pretplate, Račan je rekao da apsolutno jesu. Vlada je naime prihvatila odluke Hrvatskog telekoma po kojima će korisnici fiksne telefonije od 1. kolovoza moći odabrati jedan od dva nova korisnička paketa po kojima će, obrazlažu u HT-u, telefoniranje biti jeftinije, a dijelom i besplatno. VLADA ĆE POMOĆI "VIKTORU LENCU" SA 2,5 MILIJUNA EURA Hrvatska Vlada odlučila je osigurati 2,5 milijuna eura za rješavanje problema brodogradilišta "Viktor Lenac", izvijestio je novinare potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Vlada je prihvatila i ostale točke dogovora dioničara i kreditora Brodogradilišta "Viktor Lenac" - da Uprava ima pet članova, da na svakom financijskom dokumentu moraju biti dva potpisa članova Uprave, te se pojačava uloga države u nadzoru tog brodogradilišta, pa bi jedan član Nadzornog odbora bio iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) koja je značajan kreditor "Lenca". Sadašnji predsjednik Uprave Lenca Damir Vrhovnik, prema tijeku rasprave između kreditora, ne bi trebao biti novi predsjednik Uprave Lenca, kazao je Linić. "Vjerojatno (Vrhovnik) neće biti predsjednik Uprave, a da li će biti član odlučivat će Nadzorni odbor. U tom dijelu to ne bih mogao komentirati", rekao je Linić. Vladinih će 2,5 milijuna eura uslijediti kad vidimo da su nadležna tijela dioničara i kreditora potvrdili svoje plasmane, kazao je Linić. Kako će se osigurati tih 2,5 milijuna eura Linić nije mogao točno reći, napominjući da će se vidjeti da li će to biti putem kredita HBOR-a ili neke poslovne banke sa Vladinim jamstvom. Potpredsjednik Vlade istaknuo je da se očekuje da potpisani dogovor kreditora i dioničara Lenca u idućih 60 dana potvrde nadležna tijela kreditora i dioničara. "U ovom trenutku insistiramo na kratkim rokovima za potpisivanje ovih dokumenata da ne bi opet bilo iznenađenja", kazao je Linić. Po njegovim riječima, tijekom rasprave o Lencu na zatvorenoj Vladinoj sjednici jasno je istaknuto da je Vlada u siječnju ove godine odlukom o 16 milijuna eura kredita putem HBOR-a odgovorila na inicijativu IFC-a (institucije Svjetske banke) za financiranje druge faze investicijskog ciklusa Lenca. Nakon toga IFC nije uspio okupiti i angažirati kreditore i vlasnike, pa je očito kako smo imali previše povjerenja, rekao je Linić. Prema ovaj tjedan postignutom dogovoru kreditora i dioničara Lenca oko 23,7 milijuna eura dugoročnih kredita pretvorit će se u temeljni kapital, 19,1 milijun eura kratkoročnih i novih kredita u posebno povoljne dugoročne kredite (na 15 godina uz 9 godina počeka), dok će se 6,7 milijuna eura uložiti u novi dionički kapital. Na taj se način osigurava ukupno oko 28 milijuna eura svježeg novca za Lenac, za dugove, plaće radnicima i završetak druge faze investicijskog ciklusa u Lencu. Kako Nova banka i PBZ nisu mogle osigurati 2,5 milijuna eura to je na sebe preuzela Vlada. Linić je istaknuo da je osiguranje plaća unutar idućih 60 dana u kojima se očekuje potvrda dogovora od strane tijela banaka i dioničara stvar Uprave Viktora Lenca. Na Upravi i novom Nadzornom odboru je da pokušaju u kratkom roku s ostalim vjerovnicima postići dogovore i osigurati plaće. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI SMANJEN BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA U HRVATSKOJ INDUSTRIJI Broj zaposlenih radnika u hrvatskoj industriji u svibnju je smanjen za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec te 3,6 posto prema svibnju prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Istodobno je proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine veća za 9,7 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju u svibnju je porastao 0,7 posto u odnosu na travanj, a proizvodnost rada u toj je djelatnosti povećana 7,3 posto. U prerađivačkoj industriji zabilježen je pad broja zaposlenih za 0,4 posto, dok je proizvodnost rada povećana deset posto. Manje zaposlenih evidentirano je i u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom - za 0,5 posto. Proizvodnost rada u toj je djelatnosti porasla 7,3 posto. VRIJEDNOST IZVOZA U PRVIH PET MJESECI DVOSTRUKO MANJA OD UVOZA Od početka ove godine do kraja svibnja Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 16,7 milijardi kuna ili 2,4 milijarde američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 37,7 milijardi kuna ili 5,4 milijarde dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 44,3 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit na kraju svibnja iznosio gotovo 21 milijardu kuna ili više od 3,03 milijarde dolara. Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih pet ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani povećan za 5,1 posto, a uvoz za 13,9 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 27 posto, a uvoz za 37,8 posto. Razlog takvoj razlici treba potražiti u čiinjenici da je tečaj američke valute prema kuni u tom razdoblju smanjen za više od 17 posto. Glavninu hrvatskog izvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio 2,26 milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje lani izvoz prerađivačke industrije povećan je za 25 posto, no istodobno je vrijednost uvoza te grane povećana za 39,8 posto, na 4,8 milijardi USD. Već uobičajeno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner u prvih pet ovogodišnjih mjeseci ostale su zemlje Europske unije, na koje 'otpada' najveći dio hrvatskog izvoza - 1,34 milijarde USD, kao i više od polovice uvoza ili 3,11 milijardi USD. Pojedinačno među njima predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 605,7 milijuna USD (porast od 28,8 posto), a iz koje je uvoz u Hrvatsku iznosio 931,8 milijuna USD (rast od 31,30 posto). HZZ: NEZAPOSLENOST U LIPNJU 3,4 POSTO MANJA NEGO U SVIBNJU Krajem lipnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 319.700 nezaposlenih osoba, što je 3,4 posto manje nego u svibnju te 17 posto manje u odnosu na lipanj prošle godine, izvijestio je HZZ. Nastavlja se trend pada nezaposlenosti započet u travnju 2002. godine, a već treći mjesec za redom broj novoprijavljenih u evidenciju HZZ-a manji je od broja onih koji se iz evidencije zaposle, istaknula je na konferenciji za novinare ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković Pozaić. Od 24.773 osobe brisane iz evidencije Zavoda, njih 14.904 ili 60,2 posto se zaposlilo. Novoprijavljenih nezaposlenih osoba u lipnju je bilo 13.591 od čega većina (51,7 posto) ranije nije radila niti tražila posao. Crnković Pozaić ocjenjuje pozitivnim što se u odnosu na svibanj među novoprijavljenima povećao udio takvih osoba s 30,4 posto na 51,7 posto, a udio onih koji su došli iz radnog odnosa smanjio s 63,8 posto na 39,5 posto. Ona to tumači optimizmom osoba koje dosad nisu tražile posao, a sad procjenjuju da imaju veće šanse za zaposlenje. RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od ožujka do svibnja ove godine porasla za 7,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U odnosu pak na prethodna tri mjeseca - od prosinca lani do veljače ove godine, industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od ožujka do svibnja ove godine porasla za 1,5 posto. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku izračunati na temelju indeksa trend-ciklus, iz kojih je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Promatrano po područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), proizvodnja u rudarstvu i vađenju u razdoblju od ožujka do svibnja ove u odnosu na isto vrijeme prošle godine porasla 10,4 posto, u prerađivačkoj industriji 7,3 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 2,8 posto. Prema Glavnim industrijskim grupacijama (GIG) u tom je razdoblju najviše porasla proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 10,2 posto. Slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju s rastom od 9,5 posto, energija s rastom od 7,3 posto, proizvodnja intermedijarnih proizvoda s rastom od 5,3 posto te proizvodnja kapitalnih proizvoda koja je porasla 2,7 posto. U PRVOM TROMJESEČJU 236,5 MILIJUNA DOLARA INOZEMNIH ULAGANJA Inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine iznosila su 236,5 milijuna američkih dolara, a ukupno su od 1993. do kraja ožujka ove godine inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku dostigla iznos od gotovo 7,5 milijardi USD. Po podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka, čak 42,5 posto od ukupnih inozemnih izravnih ulaganja realiziranih u prvom tromjesečju 2003. dolazi iz Austrije, a Austrija je, sa udjelom od 23,6 posto vodeća po visini ulaganja u Hrvatsku i u čitavom razdoblju od 1993. godine do kraja ožujka 2003. Značajnija inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prva tri mjeseca ove godine došla su i iz Francuske - 11,4 posto, Nizozemske 11,2 posto, Luksemburga 10,2 posto, dok na ulagatelje iz susjedne Slovenije odnosi 6,6 posto od ukupnog iznosa stranih ulaganja u tom razdoblju. Od ukupnih izravnih vlasničkih ulaganja ostvarenih u prva tri ovogodišnja mjeseca oko 18 posto odnosi se na područje telekomunikacija. U proizvodnju RTV odašiljača, aparata za telefoniju i sl. usmjereno je 15,6 posto od ukupnih ulaganja, u vađenje sirove nafte i zemnog plina 13,6 posto, 10 posto u proizvodnju prehrambenih proizvoda, 8 posto u proizvodnju valovitog papira, kartona i ambalaže, te 5,2 posto u proizvodnju vanjske odjeće. Vrijednost inozemnih izravnih ulaganja za prvo ovogodišnje tromjesečje od 237 milijuna USD ili 0,9 posto procijenjenog BDP-a za 2003. godinu odgovara smanjenju od 0,1 postotnog boda u usporedbi sa 232 milijuna dolara ili 1 posto BDP-a za 2002. ostvarenih u prvom tromjesečju prošle godine, navodi se u zadnjem Biltenu HNB-a. Iz središnje banke pritom napominju da je ovogodišnje tromjesečno ostvarenje u skladu, pa čak i veće od očekivanja o ukupnim priljevima kapitala u Hrvatsku na osnovi neto inozemnih izravnih ulaganja za cijelu 2003. godinu u kojoj se očekuje pad vrijednosti u odnosu prema 886 milijuna USD realiziranih u 2002., jer se za ovu godinu predviđa manje velikih inozemnih izravnih ulaganja nego što ih je bilo u prethodnoj godini. CIJENE NA MALO U LIPNJU VEĆE ZA 0,1 POSTO, TROŠKOVI ŽIVOTA NIŽI ZA 0,1 POSTO Cijene na malo u Hrvatskoj su u lipnju u prosjeku bile više za 0,1 posto u odnosu na svibanj, dok su istodobno troškovi života niži za 0,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj pak razini, u lipnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene na malo porasle su za 1,1 posto, a troškovi života za 2,3 posto. Blago 0,1 postotno povećanje cijena na malo u lipnju u odnosu na svibanj rezultat je porasta cijena industrijskih proizvoda ukupno za 0,1 posto, usluga za također 0,1 posto te nižih cijena poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim za 1,2 posto. Na smanjenje troškova života u lipnju u usporedbi sa mjesecom prije za 0,1 posto prvenstveno su utjecale niže cijene prehrane za 0,3 posto. CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U LIPNJU VEĆE 0,2 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u lipnju u odnosu na svibanj porasle za 0,2 posto te za 1,7 posto prema lipnju prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima porasle su 2,8 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju.Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), u lipnju su u odnosu na svibanj najviše porasla cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 0,8 posto. Cijene kapitalnih proizvoda više su 0,2 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,1 posto. Istodobno, cijene energije te cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju niže su 0,1 posto. Prema odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), cijene u rudarstvu i vađenju smanjene su 0,1 posto, u prerađivačkoj industriji porasle su 0,3 posto, dok su u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostale na razini cijena iz svibnja. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE AGENCIJA FITCH POBOLJŠALA PROCJENU HRVATSKOG REJTINGA Međunarodna agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Fitch Ratings poboljšala je procjenu dugoročnog kreditnog rejtinga Hrvatske. Dugoročni kreditni rejting Hrvatske ostao je BBB-, ali je smjer očekivanja iz stabilan promijenjen u pozitivan, što, kako tumače u Ministarstvu financija, znači da bi hrvatski rejting - uz zadržavanje sadašnjih trendova - u bližoj budućnosti mogao biti promijenjen u stepenicu više, BBB. Povodom poboljšanja procjene hrvatskog kreditnog rejtinga, ministar financija Mate Crkvenac je u ime Ministarstva izrazio iznimno zadovoljstvo tom ocjenom. Rezultat je to ukupne makroekonomske politike te posebno napora koji su učinjeni u sektoru fiskalne politike. Javne financije sada su vrlo solidne, transparentne, prijašnja nelikvidnost gotovo je u potpunosti sanirana, kazao je ministar Crkvenac. Pozitvne rezultate očito su primijetili strani investitori, kao i rejting agencije, što je rezultiralo i ovom najnovijom poboljšanom ocjenom agencije Fitch, zaključio je ministar financija. Posljednji put agencija Fitch promijenila je hrvatski rejting 28. lipnja 2001, kada su i utvrđene njegove dosadašnje vrijednosti. SASTANAK BANKARA KREDITORA BRODOGRADILIŠTA "VIKTOR LENAC" Sastanak banaka kreditora riječkoga Brodogradilišta "Viktor Lenac" započeo je u ponedjeljak rano poslijepodne u Zagrebu, a do kasnih popodnevnih sati, nije bilo informacija ni o svim sudionicima skupa niti o njegovu tijeku. Sastanak se održavao na inicijativu i u prostorima banke HVB Croatia, a za sada se jedino pouzdano zna da su na sastanku prisutni čelnici HVB-a i Raiffeisen banke Goran Gazivoda i Zdenko Adrović. Kako je ranije najavljivano sastanku bi trebali biti prisutni i glavni dioničari "Viktora Lenca" i predstavnici svih banaka kreditora. No, okupljeni novinari o tome nisu uspjeli dobiti nikakvu potvrdu. Taj je sastanak, kako su objavili i iz Uprave riječkog brodogradilišta, "posljednji pokušaj konačnog dogovora o nastavku financiranja razvojnih programa i osiguranja obrtnih sredstva" za "Viktora Lenca". Ne postigne li se dogovor, Lenac bi, kako se najavljuje, mogao završiti u stečaju s preustrojem. Sastanak banaka kreditora riječkoga brodogradilišta "Viktor Lenac" trebao bi se nastaviti i u utorak. UKLONJENA OBUSTAVA TRGOVANJA DIONICAMA LENCA NA ZAGREBAČKOJ BURZI Zagrebačka burza izvijestila je kako je uklonjena obustava trgovanja redovnim dionicama Brodogradilišta Viktor Lenac d.d., nakon što je burzi, trgovcima i javnosti odaslana službena informacija iz samog Brodogradilišta.U njoj se navodi da je zbog teškoća u funkcioniranju, 4. srpnja direktor Brodogradilišta "Viktor Lenac" d.d. (Damir Vrhovnik) donio odluku da se svi radnici koji nisu neophodni za dovršetak radova u tijeku, uvedu u preraspodjelu radnog vremena s kraćim trajanjem. Istovremeno, radnici koji će u razdoblju od 7. do 26. srpnja boraviti u Brodogradilištu, potpisali su izjavu da će svoje poslove izvršavati profesionalno i disciplinirano. NASTAVLJEN SASTANAK BANAKA KREDITORA "VIKTORA LENCA" Sastanak banaka kreditora i vlasnika riječkog brodogradilišta "Viktor Lenac" o daljnjoj sudbini tog brodogradilišta nastavljen je u utorak prije podne u prostorima HVB Croatia u Zagrebu. Iz te su banke samo potvrdili da je sastanak, koji je započeo jučer poslijepodne, nastavljen danas, bez iznošenja bilo kakvih pojedinosti o sudionicima i tijeku razgovora. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić izjavio je kasno sinoć da je, po njegovim informacijama, na jučerašnjem sastanku banaka kreditora i dioničara došlo do bitnog zaokreta, napominjući kako je Raiffeisen banka (RBA) spremna na reprogram kredita i novi ulaz. BANKE KREDITORI "VIKTORA LENCA" POSTIGNULE PRELIMINARNI DOGOVOR Sastanak banaka kreditora i vlasnika riječkog brodogradilišta "Viktor Lenac" o financijskoj konsolidaciji tog riječkog brodogradilišta završio je u utorak preliminarnim dogovorom, potvrdila je Sanja Pančić, glasnogovornica HVB Croatie u čijim je prostorijama sastanak održan. Čelnik te banke Goran Gazivoda potvrdio je da je preliminarni dogovor između sudionika sastanka postignut, "ali da je sve još na labavim nogama", prenijela je u telefonskom razgovoru novinarima Sanja Pančić. Druge izjave za javnost neće se davati, dok se ne postigne konačno rješenje i ne potvrdi postignuti dogovor, rekla je Pančić novinarima okupljenim ispred zgrade HVB-a. OBUSTAVA TRGOVANJEM DIONICA VIKTORA LENCA NA ZAGREBAČKOJ BURZI DO ODLUKE VLADE Zagrebačka burza će sukladno pravilima uvrštenja u prvu Kotaciju obustaviti trgovinu redovnim dionicama Brodogradilišta Viktor Lenac d.d. do dostave priopćenja o odluci Vlade Republike Hrvatske o uvjetima i davanju garancije Lencu, izvijestili su u četvratk sa Zagrebačke burze. Vlada bi trebala donijeti odluku da li će sa 2,5 milijuna dolara pomoći zatvaranju financijske konsolidacije brodogradilišta Viktor Lenac. Sa Zagrebačke burze su izvijestili i da su iz Lenca dobili obavijest da je pismo koje je predsjednik Uprave tog riječkog brodogradilišta Damir Vrhovnik (objavljeno u Novom listu 9. srpnja) uputio svim sudionicima dogovora oko Lenca bilo isključivo njima i namijenjeno. Stoga je njegova dostava u medije bila neovlaštena te predstavlja odavanje poslovne tajne, navode iz "Viktora Lenca". Vrhovnikovo je pismo upućeno na adrese svih sudionika višemjesečnih pregovora i dogovora oko osiguranja financijskih sredstva nužnih za dovršetak razvojnih programa Brodogradilišta i nedostajućih obrtnih sredstava, a dostavljeno je kao odgovor na protuprijedlog Raiffeisenbank Austria od 2. srpnja. "Iz tog razloga sadržaj pisma isključivo je bio namijenjen sudionicima pregovara i predstavlja dio opsežne prepiske i komunikacije vođene između svih sudionika. Stoga se može zaključiti da je njegova dostava u javne medije bila neovlaštena te predstavlja odavanje poslovne tajne", navodi se u obavijesti iz Lenca. PREDSTAVNIK SVJETSKE BANKE SA ŽUPANOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Suradnja lokalne samouprave sa središnjom državnom vlašću, posebno na infrastrukturnim projektima te raspodjela proračunskih prihoda bile su glavne teme ovotjednog sastanka predstavnika Svjetske banke Joao C. Oliveiria i župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića, održanom u Zagrebu. Uz suradnju lokalne i državne vlasti na sastanku se, kako su izvijestili iz Zagrebačke županije, razgovaralo i o zajedničkim projektima te županije i Grada Zagreba, a za koje je zainteresirana i Svjetska banka. SVJETSKA BANKA DAJE KREDIT 156 MILIJUNA USD ZA RIJEČKA VRATA Svjetska banka je u utorak odobrila Hrvatskoj kredit u iznosu od 156,5 milijuna dolara za projekt Riječka vrata, priopćila je Banka. Upravni odbor Svjetske banke odobrio je 156,5 milijuna dolara kredita na 15 godina uz poček od 5 godina. Kredit daje Međunarodna banka za obnovu i razvitak (IBRD), koja je dio grupe Svjetske banke. Glavni cilj projekta je povećati konkurentnost Hrvatske u trgovini poboljšanjem međunarodnog transporta kroz Riječka vrata za teretni i putnički promet modernizacijom luke i njezinih cestovnih veza te privatizacijom poslova u luci, navodi Svjetska banka u obrazloženju kredita. 4. TVRTKE OTVOREN POSLOVNI CENTAR GORENJA U ZAGREBU, ULOŽENO 12 MILIJUNA EURA Poslovni centar Gorenja u Zagrebu, investicija vrijedna 12 milijuna eura, svečano je otvoren u ponedjeljak na Žitnjaku. Slovenski Koncern Gorenje ostvaruje godišnju prodaju od preko 805 milijuna eura, od čega oko 12 posto, odnosno 100 milijuna eura na hrvatskom tržištu. Koncern izvozi 93 posto proizvodnje, prisutan je u više od 60 država svijeta, a pod vlastitom tržišnom markom prodaje 70 posto proizvodnje. Hrvatsko je tržište jedno od ključnih za Gorenje, a samo tijekom 2002. tržišni udjel po pojedinim proizvodima kreće se, kako je rečeno, od 60-64 posto. Lani je u Hrvatskoj prodano 320.000 uređaja bijele tehnike, 45.000 kupaonskih i kuhinjskih elemenata, 75.000 bojlera, 50.000 malih kućanskih uređaja itd. PREDSTAVLJEN MASTER PLAN RAZVOJA ISTARSKOG TURIZMA DO 2010. GODINE Predstavnici konzultantskih tvrtki THR iz Barcelone i Horwath consulting iz Zagreba predstavili su ovoga tjedna u Puli konačan prijedlog Master plana razvoja istarskog turizma do 2010. godine, koji su izradili u proteklih godinu dana. U tom dokumentu sva istarska odredišta po prvi su puta objedinjena u strateški turistički plan razvoja, čime se počinje udovoljavati pretpostavkama da Istra postane jednom od vodećih turističkih regija na Sredozemlju. Master plan je u ime THR-a iz Barcelone predstavio Eulogio Bordas koji je istaknuo da treba stvoriti bolju klimu za ulagače, te najavio da će Istra do 2010. godine "pucati na srednju i visoku strukturu gostiju", te sa sadašnjih 214.500 ležajeva doseći 254.700 ležajeva. VRHOVNIK: SVI RADNICI "LENCA" OSIM STOTINJAK IZ AKZ-A NA POSLU Svi radnici riječkog brodogradilišta Viktor Lenac danas rade, osim stotinjak radnika antikorozivne zaštite (AKZ) koji jutros nisu pušteni u brodogradilište, izvijestio je tih stotinjak radnika predsjednik Uprave "Viktora Lenca" Damir Vrhovnik. Ti radnici nisu pušteni u brodogradilište jer nisu, kao ostali, potpisali izjavu po kojoj će u razdoblju od 7. do 26. srpnja raditi ne tražeći plaću u tom razdoblju. Tih 100- tinjak radnika u petak je pokrenulo spontanu obustavu rada tražeći isplatu zaostalih plaća. Izvijestio je da bi do 21. srpnja trebao biti dovršen remont ruskog broda "Ilja Erenburg", nakon isporuke kojega bi brodogradilište dobilo 300 tisuća američkih dolara. To bi, po njegovim riječima, trebalo biti dovoljno za podmirenje 37 posto zaostale plaće za svibanj. Kazao je da vjeruje u opstanak "Viktora Lenca" ustvrdivši da bi bilo "suludo ugasiti tvrtku koja ima toliko ugovorenih poslova". HRVATSKI VISA KORISNICI POTROŠILI 7,8 MILIJARDI KUNA Prema rezultatima koje je objavila Visa International, 1,4 milijuna hrvatskih korisnika Visa kartice potrošilo je u godini zaključenoj s ožujkom 2003. više od 7,8 milijardi kuna, što je 226 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ovi podaci, kazali su u tvrtki, potvrđuju vodeći položaj Hrvatske na tržištu platežnih kartica među zemljama u tranziciji u srednjoj i istočnoj Europi. Zaključno s ožujkom ove godine iznos koji su hrvatski korisnici Visa kartica potrošili na prodajnim mjestima povećan je 62 posto, dok je ukupni broj transakcija porastao za 58 posto. Ukupan broj korisnika kartica povećao se za 11 posto i dostigao 1,4 milijuna Visa kartica izdanih u Hrvatskoj. HOK I MOMSP ZA PODUZETNIČKU A NE STAMBENU ZONU U SESVETAMA Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) daju punu podršku Vijeću gradske četvrti Sesvete koje je nedavno pokrenulo peticiju da se na području bivše Svinjogojske farme Sesvete zadrži gospodarska zona umjesto da se pretvori u stambenu zonu za poticanu stanogradnju (POS). HOK i MOMSP založit će se da na području na kojem postoje svi uvjeti za razvoj gospodarstva oni tamo i ostanu. Gospodarska zona znači otvaranje novih radnih mjesta te daljnji razvoj obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Prostor bivše Svinjogojske farme, rečeno je, već je komunalno pripremljen za izgradnju i uređenje poduzetničke zone. U MOMSP-u i HOK-u drže kako bi se osnivanjem poduzetničke zone na toj lokaciji osigurao napredak zagrebačkih malih gospodarstvenika i potpomoglo rješavanju problema nedostatka zamjenskih radnih prostora za zagrebačke obrtnike pogođene provođenjem denacionalizacije. Također su istaknuli kako Grad Zagreb na svom području nema niti jednu poduzetničku zonu iako ima najveću koncentraciju malih gospodarstvenika u odnosu na ostale županije. Nedostatak poduzetničke zone u Gradu Zagrebu koči razvoj malog gospodarstva metropole, rečeno je. GLOBTOUR OVOGA LJETA BILJEŽI VIŠE ZANIMANJA ZA ODMOR U HRVATSKOJ NEGO U INOZEMSTVU Nakon nešto lošijeg lipnja zagrebačka putnička agencija Globtour početkom srpnja bilježi i do 50 posto bolju prodaju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a najveća promjena u odnosu na lani je što ove godine njihovi putnici više, u gotovo 70 posto slučajeva, traže hrvatske nego inozemne destinacije za svoj ljetni odmor. Domaći turisti koji putuju preko Globtoura najviše traže Vis, Hvar, Biograd, Crikvenicu i ljetovališta u Istri. HUP I BRIEFING PREDSTAVILI PROJEKT "JEDNAKE ŠANSE ZA SVE" Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i tvrtka Briefing predstavili su ovoga tjedna zajednički projekt "Jednake šanse za sve", a riječ je o praćenju javnih nadmetanja iz Hrvatske i regije, a ujedno su najavili i osnivanje nezavisnog tijela za kontrolu javne nabave. Riječ je o jednoj od aktivnosti HUP-a koja mogu biti važne na osjetljivom području javnih nabava. Cilj je osigurati transparentnost procesa javne nabave i stvoriti jednake uvjete za sve, što dosad nije bio slučaj. Briefing je hrvatska kompanija koja prati sva javna nadmetanja objavljena u službenim glasilima, nacionalnim i lokalnim novinama u Hrvatskoj i regiji, odnosno Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji i Crnoj Gori. Na taj način prikupi se više od 700 javnih nadmetanja - poslovnih prilika - tjedno, te ih šalje na e-mail adrese korisnika istoga dana kada su objavljene. ZAGREBAČKI UČENICI NA PRVOJ SVJETSKOJ IZLOŽBI MLADIH INOVATORA U SEULU Mladi zagrebački inovatori uz elektrotehničkih škola "Nikola Tesla" i "Ruđer Bošković" u organizaciji Hrvatske zajednice tehničke kulture na poziv Južnokorejskog saveza inovatora nastupit će na prvoj svjetskoj izložbi mladih inovatora koja će se održati u Seulu od 23. do 27. srpnja. Na izložbi će se natjecati u konkurenciji mladih inovatora iz 15-ak zemalja. Dejan Ciglenečki, Danijel Horvat ("Ruđer Bošković"), Zvonimir Vađon, Tomislav Kovačević (1. tehnička škola "Tesla") mladi su inovatori koji će braniti boje Hrvatske u Seulu. Značajnu potporu mladim inovatorima u njihovim pripremama i organizaciji nastupa osiguralo je MOMSP putem Programa poticanja nastupa na sajmovima. Tako je Hrvatskoj zajednici tehničke kulture MOMSP ove godine za nastupe na domaćim i međunarodnim sajmovima inovacija odobrio 220.000 kuna. AD PLASTIK ISPLAĆUJE DIVIDENDU OD 3,36 KN PO DIONICI Solinska tvrtka AD Plastik isplatit će svojim dioničarima dividendu u bruto iznosu 3,36 kuna po dionici, odlučeno je na jučerašnjoj Glavnoj skupštini tvrtke, izvješćeno je iz brokerskog društva Rast. Dividenda će se isplatiti dioničarima u roku od 8 dana, a isplaćuje se dijelom iz dobiti tvrtke za 2002. godinu (1,47 kuna po dionici), a dijelom iz rezervi raspoređenih do 31. prosinca 2000. godine (1,89 kuna po dionici). Pravo na dividendu stječu dioničari koji su na dan održavanja glavne skupštine na svojim računima u SDA bili imatelji dionica tvrtke. Dionice AD Plastike uvrštene su u kotaciju Javnih dioničkih društva (JDD) Zagrebačke burze potkraj lipnja pod burzovnim simbolom ADPL-R-A. Savjetnik pri uvrštenju dionica AD Plastika u JDD Kotaciju bilo je društvo RAST d.o.o. AD Plastik je dioničko društvo za proizvodnju dijelova i pribora za motorna vozila i proizvoda iz plastičnih masa, sa sjedištem u Solinu, a nastalo je nakon izdvajanja dijela proizvodnih jedinica iz splitske Jugoplastike. Temeljni kapital te tvrtke, u iznosu od 293,97 milijuna kuna, podijeljen je na 2,94 milijuna redovnih dionica nominalne vrijednosti 100 kuna. PLIVA KUPILA FER-OV SOFTVER "FERWEB" Farmaceutska kompanija Pliva i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) potpisli su danas ugovor o kupnji softvera "FERWeb CMS", koji će postati jedan od osnovnih alata za podršku Plivinom sustavu za upravljanje znanjem (Knowledge Management sustav - KM). Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Plive Željko Čović i dekan zagrebačkog FER-a Mladen Kos. FER je ovaj posao dobio na međunarodnom natječaju, a posao je vrijedan 400 tisuća kuna. Ovaj ugovor, rečeno je na svečanosti potpisivanja, potvrda je uspješne suradnje akademske zajednice i gospodarstva te "isplativosti" ulaganja u znanost kao jedne od najvrednijih investicija. Čović je kazao kako je ovaj softver za Plivu značajan i zbog želje Plive da bude prva globalna kompanija čija se snaga između ostaloga temelji na znanju i inovacijama. Jer, dodao je Čović, Plivina orijentacija na globalno tržište nije stvar samo želje već i ekonomske nužde, a bez sprege businessa i znanosti ne može se odgovoriti izazovima i konkurentnosti. Bez snažne veze gospodarstva i znanosti, kazao je Čović, teško je uhvatiti korak sa svijetom i napraviti konkurentnu ekonomiju. U HRVATSKOJ OVE GODINE 540 TONA PŠENICE U Hrvatskoj će se ove godine u seljačkim gospodarstvima i kombinatima proizvesti oko 540 tisuća tona pšenice, što bi trebalo zadovoljiti domaće potrebe za tom krušaricom, kazao je u utorak u Vinkovcima zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić. Prema njegovim riječima seljačka gospodarstva u Hrvatskoj proizvest će 350 tisuća tona pšenice. Ta je pšenica predmetom ovogodišnjeg otkupa uz minimalnu otkupnu cijenu od jedne kune po kilogramu pšenice, rekao je Ledić na sjednici Županijskog povjerenstva Vukovarsko-srijemske županije za provedbu otkupa i uskladištenje pšenice. Cijenu od jedne kune po kilogramu pšenice na današnjoj sjednici tog povjerenstva proizvođačima pšenice ponudili su otkupljivači ovogodišnjeg roda pšenice u Vukovarsko-srijemskoj županiji - tvrtka "Agrokor", Poljoprivredna zadruga Jankovci. Predstavnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Marović izrazio je neslaganje s otkupnom cijenom pšenice od jedne kune po kilogramu, rekavši kako Zajednica udruga insistira na cijeni od 1,30 kuna po kilogramu pšenice. Ukoliko se seljacima ne ponudi takva otkupna cijena Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje blokirat će prometnice u Slavoniji, najavio je Marović. Predočivši kalkulaciju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva zamjenik ministra Tomislav Ledić usprotivio se seljačkim prosvjedima rekavši kako seljaci nemaju razloga za blokadu prometnica jer će im se u otkupu ovogodišnje pšenice, kada se pribroje bespovratna sredstva države, isplatiti 1,79 kuna po kilogramu. Ledić je pritom podsjetio kako će se na osnovu poticaja ove godine seljacima isplatiti 180 milijuna kuna, te 87 milijuna kuna za naknadu štete od suše. "Kada tomu pribrojimo 42 milijuna kuna za troškove otkupa pšenice, deset milijuna kuna za sjeme, dolazimo do iznosa od 319 milijuna kuna državnih bespovratnih sredstava koja će biti isplaćena seljacima", pojasnio je Ledić dodajući kako će od otkupljivača pšenice seljaci za otkup dobiti dodatnih 308 milijuna kuna. "Kada ukupni iznos novca koji će ove godine doći u ruke seljaka u iznosu od 627 milijuna kuna podijelimo sa 350 tisuća tona proizvedene pšenice na seljačkim gospodarstvima dolazimo do iznosa od 1,79 kuna po kilogramu za ovogodišnju pšenicu", rekao je Ledić. Također je najavio kako će država za desetak dana seljacima isplatiti 250 milijuna kuna odnosno 80 posto za poticaje, što je inače dužna učiniti do 31. listopada SIEMENS I HEP PROIZVODNJA POTPISALI UGOVOR O SURADNJI Odjel Energetike Siemensa i HEP Proizvodnja pogon Termoelektrane- Toplane (TE-TO) Zagreb potpisali su trogodišnji ugovor za sveobuhvatno održavanje pogona Blok K TE-TO Zagreb, vrijedan 32 milijuna kuna, izvijestili su iz Siemensa. Ugovor će omogućiti TE- TO Zagreb povećanje raspoloživosti pogona, povećanje ekonomičnosti poslovanja te redovito praćenje i konzalting Siemensovih stručnjaka za svaki dio održavanja pogona. Trogodišnja usluga održavanja Bloka K TE-TO Zagreb koji građanima svakodnevno isporučuje električnu i toplinsku energiju stupa na snagu odmah, kazali su u Siemensu. HRVATSKI NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE BILJEŽE SVE BOLJU POSJEĆENOST Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode zadnje dvije godine bilježe sve bolju posjećenost koja se nastavlja i u prvih šest ovogodišnjih mjeseci kada je većina od osam nacionalnih i 10 parkova prirode ostvarila porast broja posjetitelja za prosječnih 10 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Doznaje se to od ravnatelja Nacionalnog parka (NP) Paklenica Zorana Šikića, koji je ujedno i član Sabora Hrvatske turističke zajednice (HTZ) te od strane resornog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja imenovani član koordinacije za suradnju parkova i HTZ-a. Šikić naglašava i da se Hrvatska porastom broja posjetitelja u svojim nacionalnim i parkovima prirode sve više uklapa u trend povećanih posjeta sličnim parkovima u svijetu. Najveće povećanje broja posjetitelja u prvoj polovici ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje, po riječima Šikića bilježi NP Mljet kojega je posjetilo 21,4 posto više posjetitelja. Slijedi NP Plitvička jezera koji bilježi 12 postotni porast broja posjetitelja u odnosu na lani, a nešto veći porast, od 18 posto, taj NP bilježi i u svojim smještajnim kapacitetima. NP Risnjak obišlo je 7 posto više posjetitelja, dok NP Paklenica bilježi 4 posto više posjetitelja nego lani. Povećan broj posjetitelja bilježe u prvoj polovici ove godine i većina parkova prirode (PP), među kojima se posebno izdvajaju oni koji su bliže ili na Jadranu. Tako PP Biokovo ostvaruje porast od čak 36 posto, dok PP Telaščica (u sklopu Kornata) bilježi porast posjete od 19 posto. DIONICE JADRANKE U JDD KOTACIJI VARAŽDINSKE BURZE Dionice hotelsko-turističke tvrtke Jadranska d.d. iz Malog Lošinja u srijedu su uvrštene u Kotaciju javnih dioničkih društava (JDD) Varaždinske burze, a trgovanje tim dionicama započet će u četvrtak pod burzovnom oznakom (JDRA-R-A). Temeljni kapital tvrtke iznosi 332.484.000 kuna, a podijeljen je na 332.484 dionica nominalna vrijednosti 1.000 kuna. NA 79. JESENSKOM MEĐUNARODNOM ZV-U ZEMLJA PARTNER BUGARSKA Ovogodišnji 79. jesenski međunarodni Zagrebački velesajam (JMZV) održat će se od 16. do 21. rujna, a zemlja partner bit će Bugarska, čime se, kako su izvijestili sa ZV- a, želi promovirati i unaprijediti regionalna suradnja. Iz ZV-a napominju da će i ovogodišnji JMZV biti jedna od najvećih sajamskih izložbi na ZV-u koja tradicionalno okuplja najveći broj izlagača iz gotovo svih gospodarskih grana, kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva. ZRAČNOJ LUCI ZAGREB URUČEN CERTIFIKAT KVALITETE ISO 9001:2000 Zračnoj luci Zagreb d.o.o. ovoga je tjedna uručen Certifikat sustava kvalitete ISO 9001:2000 za sve njene poslovne procese i djelatnosti, čime je ta zračna luka postala prva u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi koja je certificirala cjelokupnu djelatnost u skladu sa zahtjevima te međunarodne norme ISO. RADNICI "CROATIA BUSA" I U SRIJEDU PROSVJEDOVALI PRED GRADSKIM POGLAVARSTVOM Tridesetak radnika "Croatia busa" u srijedu je ponovno prosvjedovalo ispred zagrebačkog Gradskog poglavarstva koje je dan ranije poništilo zaključak iz svibnja o nagodbi s "Croatia busom" za naplatu komunalnog duga od 6,8 milijuna kuna. Radnici su autobusima blokirali prilaz Gradskom poglavarstvu tražeći da gradonačelnica Vlasta Pavić odobri otplatu duga i normalni nastavak rada poduzeća. Rradnici će nastaviti prosvjede, ali autobusi više neće usporavati promet na zagrebačkim ulicama. Prosvjednici su zatražili da ih se ne veže uz ime Leona Sulića, vlasnika "Croatia busa" i oca direktora tvrtke Trpimira Sulića, kojega Državno odvjetništvo sumnjiči za malverzacije i nezakonitu pretvorbu poduzeća. ĐĐ HOLDING I ĐĐ MONTAŽA U KOTACIJI JDD VARAŽDINSKE BURZE U Kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD) Varaždinske burze u četvrtak su uvrštene dionice Đuro Đaković Holdinga (DDJH-R-A) i dionice Đuro Đaković Montaže (DDJM-R-A), a trgovina spomenutim dionicama započet će dan kasnije.Temeljni kapital ĐĐ Holdinga iznosi 525.498.000 kuna i podijeljen je na 2.627.490 dionica nominalne vrijednosti 200 kuna. Temeljni kapital ĐĐ Montaže iznosi 75.955.800 kuna i podijeljen je na 253.186 dionica nominalne vrijednosti 300 kuna. NOVI TARIFNI PAKETI HT-A U FIKSNOJ TELEFONIJI OD 1. KOLOVOZA Korisnici fiksne telefonije od 1. kolovoza ove godine moći će izabrati jedan od dva korisnička paketa fiksne mreže Hrvatskog telekoma (HT) - paket Mini Halo, sa mjesečnom naknadom od 45 kuna, odnosno 55 kuna sa PDV-om, koji nudi 120 minuta besplatnih razgovora, te paket Halo Plus, sa mjesečnom naknadom od 75 kuna, odnosno 91,5 kuna sa PDV-om, u koju su uključeni i besplatni pozivi nedjeljom tijekom 24 sata prema fiksnoj mreži unutar Hrvatske. Ti su korisnički paketi HTtel-a predstavljeni na sjednici hrvatske Vlade, a treba ih odobriti Vijeće za telekomunikacije. Paketi su usklađeni s preporukama hrvatske Vlade i Europskog parlamenta. Osmišljeni su tako da zadovoljavaju i potrebe onih koji malo koriste fiksni telefon, ali i onih koji ga intenzivnije koriste. Paket Mini Halo tako je namijenjen onima koji minimalno koriste fiksni telefon, a uz mjesečnu naknadu od 45 kuna (55 kuna sa PDV-om) i uključenih do 60 besplatnih minuta mjesečno u nacionalnom prometu korisnici toga paketa mogu besplatno razgovarati u Hrvatskoj dodatnih 60 minuta mjesečno, ali samo nedjeljama u vremenu od 18 do 19 sati. Nakon što iskoriste besplatne minute uključene u pretplatu korisnici toga paketa plaćat će 0,56 kuna po minuti razgovora, što je viša cijena od dosadašnjih 0,23 kune po minuti razgovora (te su cijene bez PDV- a). U tome korisničkom paketu više su nego do sada i cijene međunarodnih poziva te poziva prema GSM (mobilnim) mrežama. Onima koji intenzivno koriste fiksni telefon namijenjen je korisnički paket Halo Plus, u kojem pak cijena poziva u nacionalnom prometu fiksne mreže ostaje ista kao do sada - 0,23 kune po minuti odnosno 0,11 kuna po minuti (bez PDV-a), ovisno o vremenu u kojem se zove, ali je veća cijena pretplate (75 kuna ili 91,5 kuna sa PDV- om). U tu cijenu mjesečne naknade uključeni su i besplatni pozivi svake nedjelje, tijekom 24 sata, u fiksnoj mreži Hrvatske. Iz HT-a naglašavaju da korisnici koji se ne odluče za jedan od dva nova paketa nastavit će koristiti dosadašnji način plaćanja fiksnih usluga HTtel-a, sa mjesečnom naknadom od 60 kuna (73 kune sa PDV- om), u što je uključeno 10 kuna bonusa (za nacionalne, međunarodne i pozive prema pokretnim mrežama, kao i za pristup internetu). Iz HT- a dodaju da tijekom 2003. godine korisnici mogu besplatno mijenjati pakete koliko puta žele. PROGLAŠENO 100 NAJBOLJIH HRVATSKIH INTERNET STRANICA U organizaciji informatičkog časopisa "Vidi" ovoga je tjedna proglašeno najboljih 100 hrvatskih internet stranica u 10 kategorija, a premijer Ivica Račan uručio je posebnu premijerovu web nagradu Internet stranici Adriatica.net. Premijerova web nagrada za posebne zasluge u promicanju turizma dodijeljena je u kategoriji turizma internet stranici Adriatica.net koja je, kako je kazano, u proteklih godinu dana iskoristila na najbolji mogući način internet tehnologije u svrhu promocije i prodaje hrvatskih turističkih sadržaja na novim tržištima. Premijer Račan je podsjetio da je turizam jedna od najznačajnih hrvatskih gospodarskih grana, u kojoj se godišnje uprihodi preko 7,3 milijarde eura, te da ne postoji gospodarska grana koja u tolikoj mjeri sudjeluje u hrvatskom bruto društvenom proizvodu. Istovremeno, prema istraživanju Hrvatskog instituta za turizam inozemni i domaći gosti za informiranja o turističkim sadržajima na prvom mjestu ističu Internet ispred televizije, radija, novina i časopisa, kazao je Račan. Dodao je, da su potencijali i značaj Interneta za razvoj i promociju hrvatskog turizma u Internetu iznimni, te da je upravo te potencijale u proteklih nekoliko godina ponajviše iskoristila nagrađena Internet stranica. Račan je kazao da je Adriatica.net, zahvaljujući kombinaciji kvalitetnog iskorištanja internet tehnologija kombinirane s ponudom kvalitetnih turističkih sadržaja, izrasla u jednu od najznačajnjih turističkih agencija općenito, te da uspjeh tog internet projekta nadilaze gospodarske mikro rezultate na razini jedne tvrtke. Sa zaposlenih 70 djelatnika, prošle je godine prodano isključivo preko Interneta 28 tisuća turističkih aranžmana i to većinom gostima sa inozemnih tržišta, rekao je Račan. U kategoriji auto-moto najboljom od najboljih stranica proglašena je Internet stranica wolkswagen.com.hr, u kategoriji financijskih institucija najboljom od najboljih proglašena je stranica Hypo- Alpe-Adria Banke, u kategoriji Internet prodaje najboljom od najboljih proglašena je stranica domaćeg prodavača informatičkih proizvoda, audio i video opreme HGspot, dok je u kategoriji korporativnih stranica najbolja ona tvrtke "Jamnica". U kategoriji medija i novosti najbolja od najboljih proglašena je stranica portala Indeks Media, u kategoriji sport i zdravlje najbolji je zdravstveni portal tvrtke "Pliva", a u kategoriji turizma i putovanja najbolja od najboljih je stranica hrvatske putničke agencije "Generalturist". Najbolja Internet stranica u kategoriji državnih organizacija proglašena je službena stranica grada Samobora, u kategoriji zabave, mode i glazbe najboljom od najboljih proglašena je stranica tvrtke Shoe be do shoes, a u kategoriji znanosti, obrazovanja i kulture stranica CARNeta. OTVOREN TRGOVAČKI CENTAR "EMMEZETA" U Osijeku je ovaj tjedan otvoren Trgovački centar "Emezzeta", u koji je ova talijansko-francuska tvrtka uložila oko 27 milijuna eura.U objektu površine 35.000 kvadratnih metara u ponudi se nalazi oko 50.000 proizvoda, izravno je zaposleno 200 djelatnika, a otprilike isto toliko u kooperantskim poslovima. To je drugi trgovački centar ove tvrtke u Hrvatskoj, nakon što je prije četiri godine u zagrebačkom Donjem Stupniku otvoren Trgovački centar Mercatone. U izgradnji je i centar u Splitu, koji bi trebao biti otvoren u studenom ove godine. DIONICE ADRIATICA I PREHRANE U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE U kotaciju Javna dionička društva (JDD) Zagrebačke burze u petk će biti uvrštene redovne dionice dioničkog društva Adriatic d.d. za hotelijerstvo i turizam iz Splita te redovne dionice dioničkog društva Prehrana d.d. iz Stobreča. Trgovina tim dionicama počet će istog dana pod burzovnim simbolom ADHT-R-A i PRHN-R-A, a savjetnik pri uvrštenju bila je tvrtka Fintrade iz Splita. Temeljni kapital Adriatica iznosi 67.496.000 kuna i podijeljen je na 337.480 redovnih dionica nominalne vrijednosti 200 kuna. Temeljni kapital Prehrane iznosi 38.985.000 kuna i podijeljen je na 129.950 redovnih dionica nominalne vrijednosti 300 kuna. Temeljni kapital je u cijelosti uplaćen. OTVORENE DVIJE PONUDE ZA KUPNJU DIJELA INE: OD 420 I 505 MILIJUNA DOLARA Konačne financijske obvezujuće ponude za kupnju 25 posto plus jedne dionice hrvatske naftne kompanije Ine podnijela su dva potencijalna strateška partnera - austrijski OMV i mađarski MOL, dok je ruski Rosneft odustao. MOL je ponudio 505 milijuna američkih dolara, a OMV 420 milijuna dolara za 25 posto plus jednu dionicu Ine.Javnim otvaranjem tih ponuda ovoga tjedna najveći ovogodišnji privatizacijski posao - prodaja četvrtine dionica Ine strateškom partneru ušao je u završnu fazu. JURČIĆ ZADOVOLJAN PONUDAMA ZA 25 POSTO DIONICA INE Mađarska naftna kompanija MOL ponudila je 505 milijuna američkih dolara za 25 posto plus jednu dionicu hrvatske naftne kompanije Ina, austrijski OMV ponudio je 420 milijuna dolara, dok je ruski Rosneft odustao. Osnovni je to sadržaj u četvrtak u Ministarstvu gospodarstva javno otvorenih konačnih financijskih obvezujućih ponuda za kupnju četvrtine Ine. Kako svaka od ponuda ima i nekoliko uvjeta koji nešto 'koštaju i vrijede', financijski i pravni savjetnici Vlade te Savjet za privatizaciju Ine, na čijem je čelu premijer Ivica Račan, procijenit će njihovu težinu i dati svoj prijedlog Vladi, izjavio je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Ti su uvjeti, kako se moglo doznati, više organizacijske i upravljačke prirode, a ni jedna ponuda nije uvjetovana pravom prvokupa. Po najavi ministra Jurčića, Vlada bi na svom dnevnom redu tu odluku mogla imati već idući četvrtak. Treći potencijalni strateški partner, ruski Rosneft, pismom je izvijestio ministra Jurčića o odustajanju odnosno kako neće predati ponudu. Jurčić je izvijestio da su to (Rosneft) učinili nakon što im je jasno rečeno da većinska upravljačka i vlasnička prava u Ini neće moći ostvariti u kratkom roku, kroz 1,5 godinu. Podsjetivši na tijek privatizacijskog procesa, ministar gospodarstva je naglasio kako Vlada nije odustajala od nakane da se proda samo 25 posto plus jedna dionica Ine, kako nema obveze prvokupa, kako neće biti poslovno uvjetovanih otkaza iduće tri godine, isplate dobiti također tri godine te da dvije rafinerije moraju nastaviti raditi. Potencijalnim partnerima jasno je rečeno, nastavio je ministar, kako će u Upravi i Nadzornom odboru biti po sedam članova, od kojih po pet imenuje hrvatska strana te kako se strateške odluke donose natpolovičnom većinom.Ministar Jurčić je izrazio zadovoljstvo ponudama, a nakon što se objave i podaci koliko su strateški partneri nudili 17. siječnja, kazao je, vidjet će se kvaliteta ovih dviju ponuda. VRHOVNIK SE NE ŽELI OČITOVATI O RAZRJEŠENJU Glasnogovornica Uprave Brodogradilišta "Viktor Lenac" Ivana Kosorčić prenijela je potkraj tjedna riječi predsjednika Uprave Damira Vrhovnika o tome da se ne može očitovati o svojemu mogućem razrješenju jer još nije dobio taj zahtjev u pisanom obliku. Vrhovnik je rekao kako ne želi više davati izjave, te da ne može komentirati zahtjev za razrješenjem s Vlade, koji su prenijeli samo javni mediji. PREDSTAVLJENA REVIJA "CROATIAN AGRIKULTURE, FOOD AND FOOD PROCESSING INDUSTRY" Revija "Croatian agrikulture, food and food processing industry", koja je predstavljena u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), namijenjena je promoviranju u inozemstvu hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije, koju se smatra jednom od najrespektabilnijih grana hrvatskog gospodarstva. U reviji su istaknute posebnosti i potencijali hrvatske poljoprivrede, njezin značaj za cjelokupno gospodarstvo, proizvodi koji imaju konkurentne izvozne programe, uzgoj bilja i stoke, morsko i slatkovodno ribarstvo, a prikazane su i prerađevine i hrana kojom Hrvatska može obogatiti "europski stol". Revija je tiskana na engleskom jeziku u nakadi od 3000 primjeraka. HRVATSKE REVIZORSKE TVRTKE OSNOVALE HRVATSKI KONZORCIJ REVIZORA Pet hrvatskih revizorskih tvrtki, koje se zadnjih 10 godina bave revizorskim poslovima kao osnovnom djelatnošću, osnovalo je i predstavilo javnosti Hrvatski konzorcij revizora d.o.o., čiji je cilj uz promociju hrvatskih revizorskih stručnjaka postati konkurentnijima u odnosu na druge revizorske kuće u Hrvatskoj koje su u stranom vlasništvu. Predstavljanje je održano u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB), a po riječima predsjednika Uprave Hrvatskog konzorcija revizora Vladimira Kopuna bavit će se revizijom bilanci, poreznim savjetovanjem, due dilligence-om, procjenom vrijednosti dionica kod njihove zamjene i drugim. Naglasio je i da u sklopu tvrtki-osnivača konzorcija radi 29 ovlaštenih revizora koji jamče pravednu i nepristranu provjeru podataka, kako u vladinim institucijama, tako i u tvrtkama i osiguravajućim društvima. 5. SINDIKATI I UDRUGE "POTROŠAČ" ZADOVOLJAN UKIDANJEM TELEFONSKE PRETPLATE; HT TVRDI DA HRVATSKA TIME POSTAJE IZUZETAK U EUROPI Udruga "Potrošač" izrazila je zadovoljstvo odlukom Ustavnog suda o ukidanju telefonske pretplate koja će stupiti na snagu 31. listopada, dok u Hrvatskom telekomu ističu kako ne postoji europska zemlja u kojoj nema mjesečne telefonske pretplate. "Zadovoljni smo što je Ustavni sud nakon dvije godine usvojio naš prijedlog i ocijenio da je plaćanje telefonske pretplate neosnovani namet za korisnike telefonskih usluga", kazao je potpredsjednik udruge "Potrošač" Ilija Rkman. Objasnio je da je "Potrošač" tražio ocjenu ustavnosti odredbe Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga iz 1991., smatrajući da je plaćanje telefonske pretplate, među ostalim, suprotno Zakonu o obveznim odnosima. Rkman je mišljenja da se odnos potrošača i Hrvatskog Telekoma mora svesti na "ugovorni odnos temeljen na načelu jednake vrijednosti davanja". "Ako potrošač plati 60 kuna pretplate i PDV onda s pravom očekuje uslugu te vrijednosti, odnosno da kao pretplatnik ima pravo izbora između više paketa usluga", kazao je. Po njegovim riječima, HT je od 1,7 milijuna pretplatnika u fiksnoj telefonskoj mreži od pretplate godišnje imao "ekstra profit" od gotovo 1,4 milijarde kuna. U kratkom priopćenju HT-a kaže se da su odluku Ustavnog suda neslužbeno doznali, te da nema članice Europske unije niti zemlje u Srednjoj i Istočnoj Europi u kojoj "ne postoji mjesečna pretplata kao modalitet naplate telekomunikacijskih usluga". Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić izrazio je zadovoljstvo odlukom Ustavnog suda o ukidanju telefonske pretplate, jer je ona na tragu njegovih nastojanja za sređivanje zakonske regulative vezane uz telekomunikacije. SINDIKATI UPUTILI PISMO ZASTUPNICIMA, BEZ ZAJEDNIČKOG PROSVJEDA PROTIV ZOR-A Pet sindikalnih središnjica uputilo je danas pismo saborskim zastupnicima u kojem ih pozivaju da ne glasuju za predložene izmjene Zakona o radu (ZOR), a čelnici triju središnjica najavili za sutra prosvjed pred hrvatskim saborom koji bi se trebao izjasniti o novom ZOR-u. Zajedničkim pismom središnjice pozivaju zastupnika da zatraže i treće čitanje prijedloga ZOR-a, kako bi se socijalnim partnerima ostavilo dovoljno vremena za usklađivanje stajališta o spornim institutima, ili da prihvate sindikalne amandmane. Sindikati se protive smanjenju otpremnina, skraćivanju otkaznih rokova i povećanju broja zaposlenih kod tzv. malog poslodavca s 10 na 20 radnika. Prosvjed na Markovu trgu organizirat će Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i Hrvatska udruga sindikata (HUS), a u njemu neće sudjelovati Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Sindikat usluga UNI-CRO. SSSH neće prosvjedovati jer smatra da se više ne može utjecati na zastupnike, dok Sindikat usluga želi sudjelovati samo u zajedničkim akcijama svih središnjica. SINDIKATI CARINE I POREZNE UPRAVE POTPISALI DEKLARACIJU O SURADNJI Carinski sindikat Hrvatske (CSH) i Sindikat Porezne uprave Hrvatske (SPUH) potpisali su u utorak deklaraciju o suradnji kako bi kvalitetnije zastupali materijalna prava svojih članova kod zajedničkoga poslodavca - Ministarstva financija. Oko 3.000 zaposlenih u carinskom sustavu te 4.000 radnika u Poreznoj upravi nezadovoljni su svojim materijalnim položajem zbog malih plaća i koeficijenata te nemogućnosti napredovanja u službi. Prosječna plaća službenika i namještenika u Poreznoj upravi iznosi 3.500 kuna, a u carinskoj službi oko 3.000 kuna. Prvi zajednički korak dvaju sindikata bit će zalaganje za poboljšanje materijalnog statusa radnika dviju institucija u pregovorima o politici plaća u državnom sektoru. CSH broji oko 1.500 članova, a SPUH oko 700 članova, a članovi su Udruge radničkih sindikata Hrvatske. NOVI SINDIKAT: RADNICI "CROATIA BUSA" NE BI TREBALI IZGUBITI POSAO USPRKOS STEČAJU Radnici "Croatia busa" ne bi trebali izgubiti posao ako bude pokrenut stečaj toga prijevozničkoga poduzeća, jer "Croatia bus" može u kratkom roku opet normalno poslovati i vratiti dug, istaknuo je ovoga tjedna glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš. Pokretanje stečaja "Croatia busa" zatražilo je Županijsko državno odvjetništvo zbog duga prema Gradu Zagrebu od 6,8 milijuna kuna, a stečaj je postao izvjesnim nakon što je Gradsko poglavarstvo odustalo od nagodbe o obročnom vraćanju duga. Uprava plaši radnike da će zbog toga izgubiti posao, no stečaj bi trebao pozitivno utjecati na rješavanje slučaja "Croatia busa", ustvrdio je Kiš na konferenciji za novinare. Stečaj će omogućiti promjenu vlasničke strukture, a sadašnju Upravu zamijenit će vjerovnici koji će postati novi vlasnici, dodao je Kiš. Novi sindikat stoga podržava zahtjeve radnika da se sačuvaju sva radna mjesta, ali ne i njihove prosvjede proteklih dana, jer su time praktički štitili nezakonitog vlasnika Leona Sulića i njegov kriminal, istaknuto je na konferenciji. 6. OSTALO SAVJET HNB-A: TEČAJ I DALJE STABILAN Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici u srijedu, održanoj pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio je najnovija gospodarska i novčana kretanja, usvojio projekciju monetarne politike za treće tromjesečje 2003., te donio više odluka iz svoje nadležnosti. U prvom tromjesečju 2003. godine bruto domaći proizvod porastao je za 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najsnažnije povećanje zabilježeno je kod investicija u fiksni kapital, koje su povećane za 15,1 posto, dok je rast osobne potrošnje usporen na 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pozitivna kretanja u području industrijske proizvodnje su nastavljena i nakon prvog tromjesečja, pa je u prvih pet mjeseci 2003. godine fizički obujam industrijske proizvodnje bio za 5,9 posto viši u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Godišnja stopa rasta maloprodajnih cijena iznosila je u lipnju 1,1 posto, a stopa temeljne inflacije 0,5 posto. Tečaj kune prema euru tijekom lipnja je bio stabilan. Inače, u drugom tromjesečju 2003. godine izostala je uobičajena sezonska aprecijacija tečaja kune, tako da je lipanj treći mjesec u nizu koji je protekao bez intervencija središnje banke na deviznom tržištu. I u drugom tromjesečju nastavljeno je usporavanje rasta plasmana banaka nebankovnom sektoru uz istovremeno smanjivanje neto inozemne aktive i stagnaciju monetarnih agregata. Godišnje stope rasta plasmana nebankovnom sektoru u travnju (26,3 posto) i svibnju (24,9 posto) najniže su godišnje stope rasta od rujna prošle godine (27,1 posto). Uz ovakav trend smanjenja godišnjih stopa rasta može se očekivati njihovo daljnje smanjenje u skladu s mjerama usmjerenim na smanjenje rasta plasmana banaka. U prvih pet mjeseci 2003. krediti stanovništvu porasli su 12,9 posto (16,8 posto u istom razdoblju prošle godine), dok su krediti poduzećima porasli 3,3 posto (9,2 posto u istom razdoblju prošle godine).