POSLOVNI PREGLED BROJ 320

POSLOVNI PREGLED broj 320 14. - 20. lipnja 2003. SADRŽAJ: VLADA: DIONA KONZORCIJU DOMAĆIH PROIZVOĐAČA VLADA PODRŽALA SURADNJU IZMEĐU RH I OECD-A MINGO ĆE SUFINANCIRATI NASTUPE 172 TVRTKE NA SAJMOVIMA I IZLOŽBAMA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SVIBNJU PORASLA ZA 6,4 POSTO U TRAVNJU 9-POSTOTNO POVEĆANJE PROMETA U MALOPRODAJI POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI HBORA I COFACEA PBZ INVESTICIJSKI FONDOVI UPRAVLJAJU S IMOVINOM OD OKO 800 MILIJUNA KUNA RSŠ: SAMO 30 POSTO UŠTEĐEVINE DOVOLJNO ZA KREDIT; SKLOPLJENO 150.000 UGOVORA DOBIT OSIGURANJA ZAGREB LANI 14,2 MILIJUNA KUNA NEMA RAZLOGA ZA ODGODU PRIVATIZACIJE INE HRVATSKE TVRTKE ZA IRAK NA POPISU ČEKANJA ŽELJEZARA SISAK PRORADILA PUNIM KAPACITETOM PLIVA NAJAVILA PRODAJU TVRTKE VETERINA D.O.O. ISKON INTERNET PREDSTAVIO SKYNET - BEŽIČNI PRISTUP INTERNETU HFP ODLUČIO PIK-OVE "ORAHOVICU" I "KUTJEVO" PRODATI U DIJELOVIMA POZIVNI NATJEČAJ TVRTKAMA ZA OTKUP OVOGODIŠNJE PŠENICE U ŠIBENSKU LUKU STIGAO ALUMINIJ ZA TLM SIEMENS U HRVATSKOJ PROIZVEO 100.000 PRETVORNIK TLAKA I 50.000 TERMOMETAR KREĆU POSEBNI TURISTIČKI VLAKOVI IZ ČEŠKE I SLOVAČKE ZA SPLIT HRVATSKA I FRANCUSKA POTPISALE TRI GOSPODARSKA SPORAZUMA JURČIĆ I ŽUVANIĆ NA DANU HRVATSKOG GOSPODARSTVA U BEČU HRVATSKA, MAĐARSKA I BIH SURAĐUJU NA IZGRADNJI KORIDORA VC INDONEZIJSKI PODUZETNICI U HRVATSKOJ SCG-RH: U INDUSTRIJI PLASTIKE MOGUĆNOSTI SURADNJE VELIKE MOMSP NA NAJVEĆOJ SVJETSKOJ KONFERENCIJI O MALOM GOSPODARSTVU HRVATSKA NA SVJETSKOM SUMMITU O INFORMACIJSKOM DRUŠTVU U GENEVI POTPORA SINDIKATA KOSTRENSKOM BRODOGRADILIŠTU SINDIKAT TRGOVINE: NEUČINKOVITA AKCIJA DRŽAVNOG INSPEKTORATA DOPUSNICA ELITNOJ POSLOVNOJ POSLIJEDIPLOMSKOJ ŠKOLI 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA: DIONA KONZORCIJU DOMAĆIH PROIZVOĐAČA Hrvatska Vlada podržala je u srijedu prodaju trgovačke tvrtke Dione u stečaju Konzorciju domaćih proizvođača - Diona bi se prodala za 397 milijuna kuna ako i ostali vjerovnici postupe na sličan način kao država koja će sva potraživanja prodati za 1 kunu. Konzorcij domaćih proizvođača hrane čine Gavrilović, Kraš, Vindija, Podravka, Lura i Franck. Dioni će se osigurati i kredit od 25 milijuna eura kako bi obnovila zapuštene prodavaonice i sa 1.200 zaposlenih uključila se u utakmicu sa drugim trgovačkim tvrtkama. Kredit bi se financirao preko HBOR-a i Fonda za razvoj i zapošljavanje na rok od 10 godina, s 3 godine počeka i kamatu od 3 posto godišnje. Do 1995. Diona je, podsjetio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić, bila jak trgovački subjekt koji je ostvarivao enormnu dobit i zapošljavao 2.500 radnika. S privatizacijom i ulaskom u Globus grupu počeli su problemi s poslovanjem, a Diona je, kaže Linić, služila za neosnovano bogaćenje, pretvorila se u jednu od okosnica pljačke u privatizaciji. Diona je, dodaje ministar financija Mate Crkvenac klasičan primjer "ogromnog kriminala i drskosti". Kao rezultat svega, u veljači 1999. otvoren je stečaj Dione, ukupna potraživanja vjerovnika iznosila su preko 1,7 milijardi kuna. Ni u jednoj od 5 proteklih godina tvrtka nije poslovala pozitivno, postala je potpuno nekonkurentna prema drugim kako domaćim tako i stranim trgovačkim kućama. Zbog odbijanja vjerovnika nije ostvarena odluka o preustroju tvrtke. Odluka da se Diona prodaje kao cjelina mijenjana je 4 puta, a cijena pet puta. Prva isklična cijena iznosila je 709 milijuna kuna, a posljednja iz svibnja ove godine 397 milijuna kuna. VLADA PODRŽALA SURADNJU IZMEĐU RH I OECD-A Vlada je u četvrtak na zatvorenoj sjednici podržala suradnju između Republike Hrvatske i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) i njeno podizanje na višu razinu kroz izražavanje interesa za pristupanje pravnim instrumentima OECD-a i uključivanje u rad pojedinih odbora, s konačnim ciljem ostvarivanja punopravnog članstva. U tu svrhu organizirat će se službeni posjet izaslanstva Republike Hrvatske na ministarskoj razini glavnom tajniku OECD-a i uručiti pismo predsjednika Vlade kojim se hrvatski interes i službeno potvrđuje, priopćeno je iz vladina Ureda za odnose s javnošću. MINGO ĆE SUFINANCIRATI NASTUPE 172 TVRTKE NA SAJMOVIMA I IZLOŽBAMA Ministarstvo gospodarstva (MINGO) ove će godine sufinancirati individualne nastupe 172 tvrtke na sajmovima i izložbama, izvijestili su iz Ministarstva. Ministarstvo je i ove godine raspisalo Javni natječaj za sufinanciranje individualnih nastupa trgovačkih društava na sajmovima i izložbama. Povjerenstvo za provedbu natječaja odlučilo se da se 172 tvrtkama koje su udovoljile kriterijima natječaja, raspodjeli oko 10 milijuna kuna. To se odnosi na proizvođačke, a ne trgovačke tvrtke, a vodilo se računa o vrijednosti izvoza i udjelu izvoza u ukupnoj realizaciji. Na natječaj su se javile 182 tvrtke koje su za sufinanciranje nastupa na sajmovima i izložbama tražile oko 88 milijuna kuna. Zahtjevi deset tvrtki su odbijeni. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SVIBNJU PORASLA ZA 6,4 POSTO Industrijska je proizvodnja u svibnju ove godine za 6,4 posto veća u usporedbi sa svibnjom prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Pritom je rast u najvažnijoj djelatnosti, prerađivačkoj industriji, čiji je udio u ukupnoj proizvodnji gotovo 83 posto, iznosio 7,5 posto. Statističari napominju da svibanj ove godine ima jedan radni dan manje od prošle godine, što na mjesečne indekse razina utječe oko 2,5 posto. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, industrijska je proizvodnja u prvih pet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasla za 5,8 posto. U TRAVNJU 9-POSTOTNO POVEĆANJE PROMETA U MALOPRODAJI Promet svih hrvatskih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežita djelatnost u travnju je u odnosu na prethodni mjesec povećan nominalno za 9,1, a realno 9,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Ukupni travanjski promet od trgovine na malo u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, pak, bilježi povećanje za nominalno 15,1 posto, a realno za 14,8 posto. Promet od maloprodaje ostvaren u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, pak, povećan je za nominalno 8,8 posto, a realno za nešto manjih 7,6 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI HBORA I COFACEA U sklopu službenog posjeta hrvatskog gospodarskog izaslanstva Francuskoj, predvođenog Predsjednikom Stjepanom Mesićem, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisala je u četvrtak Sporazum o suradnji s francuskom izvozno-kreditnom agencijom Coface. Sporazum su potpisali Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a i Francois de Ricolfis, član Uprave Coface-a. Potpisivanjem Sporazuma, HBOR nastavlja proces uspostavljanja suradnje sa srodnim institucijama u cilju uspostavljanja kontakata i stvaranja pravne podloge za buduće zajedničke poslove te jačanja trgovinske razmjene i gospodarske suradnje između Hrvatske i Francuske. Suradnja obuhvaća razmjenu informacija, suradnju na zajedničkim projektima kroz suosiguranje, paralelno osiguranje i reosiguranje, potporu i financiranje izvoza kojima se omogućuje bolja konkurentnost izvoznika, razmjenu iskustava i znanja. Sporazum sadrži i odredbu o zajedničkom nastupu hrvatskih i francuskih izvoznika na trećim tržištima, gdje kod zajedničkih projekata svaka od potpisnica podržava svog izvoznika, čime oni ne konkuriraju jedan drugome već osnažuju svoju poziciju na tržištu. HBOR će, s ciljem ostvarivanja još snažnije podrške hrvatskim izvoznicima te uravnoteženju trgovinske bilance Republike Hrvatske, nastaviti realizirati sporazume o suradnji sa što većim brojem sličnih institucija u drugim zemljama, istaknuto je. PBZ INVESTICIJSKI FONDOVI UPRAVLJAJU S IMOVINOM OD OKO 800 MILIJUNA KUNA PBZ investicijski fondovi trenutno upravljaju s imovinom od oko 800 milijuna kuna, a njihov udio na hrvatskom tržištu otvorenih investicijskih fondova je oko 27 posto, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinare PBZ Investa, društva za upravljanje investicijskim fondovima. PBZ Invest je s radom započeo u travnju 1999. i to s PBZ Novčanim fondom, inicijalni kapital osnivača bio je 10 milijuna kuna, a sada PBZ Invest upravlja s pet investicijskih fondova. Od početka godine do danas prinos PBZ Novčanog fonda je 9,59 posto, PBZ Kunskog Novčanog fonda 5,72 posto, PBZ Euro Novčanog fonda 10,46 posto, PBZ International Bond fonda 2,36 posto, dok najviši prinos, 30,13 posto ima PBZ Global fond. Uz poslovnice PBZ-a i banaka kćeri, PBZ investicijski fondovi šire kanale distribucije na Financijsku agenciju, Hrvatske pošte, te Adenda osiguranje, izvijestio je predsjednik Uprave PBZ Investa Ivan Sladonja. RSŠ: SAMO 30 POSTO UŠTEĐEVINE DOVOLJNO ZA KREDIT; SKLOPLJENO 150.000 UGOVORA Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) od utorka jedina u Hrvatskoj svojim štedišama omogućuje odobravanje stambenog kredita u trenutku kad prikupljeni iznos stambene štednje iznosi najmanje 30 posto ugovornog iznosa za brzu tarifu i 40 posto za sporu tarifu. Poboljšani uvjeti vrijedit će za nove stambene štediše, koji će tako moći računati na kredit u visini 70 posto ugovornog iznosa kod brze tarife (najmanje 2 godine štednje), odnosno 60 posto kod spore (najmanje 5 godina štednje). Značajna novost su i dulji rokovi otplate kredita - do 11,5 godina za brzu te čak 16,5 godina za sporu tarifu, izjavila je predsjednica Uprave RSŠ-a Mandica Zulić na susretu s novinarima. RSŠ je i dalje, kaže Zulić, najjača stambena štedionica u Hrvatskoj. Zaključno s 31. svibnja 2003., ima sklopljenih 149.390 ugovora o stambenoj štednji, ugovornog iznosa 1,2 milijarde eura i uplaćenih milijardu kuna štednih depozita. Od početka godine do kraja svibnja 2003. sklopljeno je novih 11.009 ugovora, ugovornog iznosa 94 milijuna eura, pri čemu su štedni depoziti povećani za novih 92 milijuna kuna. DOBIT OSIGURANJA ZAGREB LANI 14,2 MILIJUNA KUNA Osiguranje Zagreb d.d. u poslovnoj je 2002. godini ostvarilo 346,2 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je u usporedbi s ranijom godinom porast za 14 posto, od čega na premijske prihode otpada 305,5 milijuna, što je porast od 6,6 posto. Ukupna bilanca u prošloj godini dosegnula je 698,5 milijuna kuna, dok je dobit prije oporezivanja iznosila 14,2 milijuna, odnosno dobit nakon oporezivanja 10,9 milijuna kuna. Odlukom Glavne Skupštine dioničara, osiguranicima u životnim osiguranjima pripisano je 16 milijuna kuna dobiti, odnosno dobit na ova ulaganja iznosila je 8,5 posto. Time su, kažu u Osiguranju Zagreb, korisnici polica životnih osiguranja podijelili veću dobit nego dioničari. Inače, u životnim osiguranjima, koja čine više od polovice portfelja (52,4 posto), ostvareno je 160,2 milijuna kuna premije što je porast od 15 posto, a Osiguranje Zagreb trenutno ima 54.000 aktivnih polica. 4. TVRTKE NEMA RAZLOGA ZA ODGODU PRIVATIZACIJE INE Premijer Ivica Račan izjavio je u ponedjeljak da nema razloga za odgodu privatizacije 25 posto plus jedne dionice hrvatske naftne kompanije Ine. "Nema razloga (za odgodu), život neće stati pet, šest mjeseci jer su nakon toga izbori", izjavio je Račan na Hrvatskom radiju. Iz Vlade je još ranije najavljivano da će se INA privatizirati do kraja ovog mjeseca, a posljednjih dana u nekim su se medijima pojavile spekulacije da će ta privatizacija biti odgođena za vrijeme poslije izbora. Premijer je istaknuo kako je stvar oko privatizacije Ine jasna. "Vrlo brzo ćemo vidjeti što je najbolja ponuda za 25 posto plus jednu dionicu Ine. Ako budemo zadovoljni najboljom ponudom, odluka će biti donesena, bit će javna, transparentna", ustvrdio je Račan. Premijer Račan najavio je da će uskoro u privatizaciju i 25 posto plus jedna, zlatna dionica Croatia osiguranja. Istaknuo je pritom kako će država u Croatia osiguranju zadržati većinski udjel. HRVATSKE TVRTKE ZA IRAK NA POPISU ČEKANJA Niz hrvatskih tvrtki koje su Sjedinjenim Državama izrazile interes da sudjeluju u obnovi Iraka, nalaze se na popisu čekanja budući da sigurnosni uvjeti još nisu zreli za početak stvarne obnove, doznaje se u ponedjeljak u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu. Nekoliko hrvatskih tvrtki koje su već ranije imale poslove u Iraku su ili izravno ili preko hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova poslale svoje ponude američkom State Departmentu, ministarstvu trgovine i Pentagonu koji vode obnovu Iraka. Službeni odgovor američkih ministarstava na hrvatske ponude još nije stigao i sve je još u fazi čekanja, a u Iraku se još ništa konkretno ne događa jer sigurnosno stanje nije zrelo za stvarnu obnovu, doznaje se u ekonomskom odjelu hrvatskog veleposlanstva. INGRA, građevinska tvrtka iz Zagreba i hrvatska naftna tvrtka INA iz Zagreba izravnim su kontaktima izrazile svoj interes za obnavljanjem građevinskih i poslova istraživanja i eksploatacije nafte u Iraku. Građevinske tvrtke Pomgrad iz Splita i Hidroelektra iz Zagreba, tvrtka za investicijsku izgradnju Astra iz Zagreba, komunikacijski sustavi RIZ iz Zagreba, Dalekovod iz Zagreba te Đuro Đaković iz Slavonskog Broda, proslijedili su svoje ponude preko hrvatskog MVP-a i dalje preko veleposlanstva u Washingtonu. Američka strana treba procijeniti osposobljenost hrvatskih tvrtki za obavljanje poslova u Iraku, koje se uzdaju u činjenicu da su u toj zemlji već ranije uspješno radile. Očekuje se da će kod odlučivanja o sudjelovanju tvrtki iz pojedinih zemalja u obnovi Iraka igrati ulogu i politika i da će Amerikanci gledati da poslovima u Iraku nagrade zemlje koje su podržale njihovu vojnu intervenciju u toj zemlji. Hrvatske bi tvrtke, ukoliko bi dobile poslove u Iraku, sudjelovale kao podizvođači velikih američkih kompanija Halliburton i Bechtel koje su već dobile glavni dio poslova u obnovi zemlje koje će za sada financirati američka vlada. ŽELJEZARA SISAK PRORADILA PUNIM KAPACITETOM U Željezari Mečelj u Sisku u utorak je na prigodnoj svečanosti pušten u rad i pogon Hladne prerade u kojemu se proizvode hladnovaljane cijevi, čime je sisačka Željezara tri mjeseca nakon što ju je preuzeo ruski Mečelj počela raditi punim kapacitetom i zaposlila svih 1700 radnika, preuzetih iz stečaja, kao što se Mečelj i obvezao kupoprodajnim ugovorom. Svečanosti puštanja u rad posljednjeg Željezarina pogona, koji do danas nije bio u pogonu, bili su nazočni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, veleposlanik Ruske Federacije u RH Eduard Kuzmin, potpredsjednik Vlade Slavko Linić, te predstavnici vlasnika ruskog Mečelja. Ruski Mečelj do sada je u Željezaru Sisak uložio oko 17 milijuna eura, a po riječima njegova generalnog direktora Nasibulle Mukhardinova, u idućem će razdoblju ruski vlasnik uložiti još 15 milijuna eura u modernizaciju postrojenja i novu organizaciju rada. Na pitanje novinara o Mečeljevim planovima za kupnju Željezare u Splitu, Iorich je odgovorio da je o tome za sada prerano govoriti, dodavši da ih zanima razvoj Željezare Sisak te metalurške i metaloprerađivačke industrije u Hrvatskoj. PLIVA NAJAVILA PRODAJU TVRTKE VETERINA D.O.O. U skladu sa strategijom fokusiranja na matično, farmaceutsko poslovanje, Pliva je odlučila prodati svoju tvrtku Veterina d.o.o., a savjetnik u traženju strateškog partnera bit će Deloitte & Touche, globalna konzultantska tvrtka. Veterina d.o.o. je tvrtka-kćer u 100-postotnom vlasništvu Plive, sa samostalnim poslovanjem započela je 1. siječnja 2001. godine, a programska linija sastoji se od svjetski priznatih cjepiva, dodataka stočnoj hrani i generičkih proizvoda, kao i proizvoda za zaštitu bilja, koji čine temelj održivog rasta i razvoja tvrtke. Veterina, kako su objavili u utorak iz Plive, zainteresirana je za udruživanje s jakim partnerom koji će joj pomoći iskoristiti mogućnosti na tržištu srednje i istočne Europe u skladu s vizijom tvrtke da postane vodeći regionalni proizvođač inovativnih i visokokvalitetnih veterinarskih i proizvoda za zaštitu bilja. Veterina je u 2002. godini ostvarila ukupni prihod od 237,7 milijuna kuna, što je 3 posto više nego u 2001., a operativna dobit iznosila je 29,6 milijuna kuna. Prodaja na međunarodnim tržištima u 2002. bila je veća za 14,7 posto u odnosu na 2001. godinu, a najznačajnija tržišta su Bosna i Hercegovina, Slovenija, SAD i Njemačka. ISKON INTERNET PREDSTAVIO SKYNET - BEŽIČNI PRISTUP INTERNETU Iskon Internet predstavio je uslugu Skynet, koja će korisnicima omogućiti stalni bežični pristup Internetu na velikim brzinama. Svi korisnici koji potpišu jednogodišnji ugovor do 1. rujna, dobivaju dvostruku brzinu pristupa Internetu od zakupljene. Skynet bežični pristup Internetu namijenjen je prvotno korisnicima u Zagrebu i širem području grada koji imaju potrebu za visokokvalitetnim stalnim pristupom Internetu, te želju za unaprjeđenjem svog poslovnog okruženja. Brzine pristupa Internetu putem Skynet usluge protežu se od 256 Kbps pa sve do 1 Mbps i više. Prednost takve usluge je korištenje stalne veze velikih brzina po povoljnijim cijenama, fleksibilnost i napredna tehnologija, ali i brza instalacija i početak korištenja iste. HFP ODLUČIO PIK-OVE "ORAHOVICU" I "KUTJEVO" PRODATI U DIJELOVIMA Upravni odbor (UO) Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) odlučio je u utorak ponovno raspisati natječaj za prodaju poljoprivrednih kombinata "Kutjeva" i "Orahovice" te da se njihova privatizacija obavi u dijelovima, prodajom nekretnina, a ne kao cjelovitih poduzeća kao što je to do sada pokušavano. Kako kupce ne zanima "Orahovica" a jedini ponuđač za "Kutjevo" je odustao, UO HFP-a predložit će Vladi da se za te poljoprivredne kombinate u ponovljenu natječaju oglasi prodaja pojedinih nekretnina kao posebnih cjelina. Naime, početna cijena koju je HFP oglasio za prodaju PIK-a "Orahovice" bila je 30,9 milijuna kuna za 88,69 posto vrijednosti temeljnog kapitala tvrtke, ali na natječaj nije prispjela nijedna ponuda. Na temelju Vladinih zaključka od 14. studenog prošle godine ako se na natječaj nitko ne javi, onda se tvrtka prodaje po nekretninama, tako da se iz dobivene svote najprije namire državni vjerovnici. HFP je oglasio prodaju 94,54 posto udjela temeljnog kapitala "Kutjeva", na koju se javila jedino tvrtka "Božjakovina" Envera Moralića i ponudila 61,5 milijuna kuna i ulaganje od 129,5 milijuna kuna, te jamstvo od 1,2 milijuna kuna. No zbog suda s bivšim vlasnicima odlučeno je da se oko 20 posto dionica ostavi do spora te se išlo na dogovor s Moralićem da mu se proda 76 posto tvrtke. No 10. lipnja "Božjakovina" je uputila dopis HFP-u da odustaje od kupnje oglašena dijela dionica i da traži povrat ponudbenog jamstva. UO HFP-a do rujna odgodio odluku o splitskoj Željezari, što je predložio ministar gospodarstva i predsjednik Upravnog odbora Ljubo Jurčić, a poduprli su ga i članovi potpredsjednik Vlade Slavko Linić i doministar financija Damir Kuštrak. Stručne službe Fonda predlagale su UO HFP-a da se toj tvrtki ponovno snizi već dva puta snižena cijena i nakon toga opet objavi oglas o prodaji. Na zadnjem oglasu od 19. prosinca 2002. Željezara je procijenjena na 36,2 milijuna kuna ili na 30 posto nominalne vrijednosti, ali nije bilo kupaca. POZIVNI NATJEČAJ TVRTKAMA ZA OTKUP OVOGODIŠNJE PŠENICE Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, sukladno današnjem Zaključku hrvatske Vlade, raspisalo je pozivni natječaj za otkup pšenice roda 2003. od seljačkih gospodarstava, a natječajna je dokumenacija poslana na adrese 11 tvrtki. Kako su izvijestili iz MPŠ-a, pozivi i uvjeti su poslani Agrokor trgovini d.o.o., Podravki d.d., Zei d.o.o. Virovitica, Finagri d.o.o. Zagreb, Žitu d.o.o. Osijek, AWT Internationalu d.o.o., Mlinaru d.d. Križevci, Đakovštini d.d., Čakovečkim mlinovima d.d., Granoliu d.o.o. i Božjakovini d.d. Iz MPŠ-a pozivaju i druge otkupljivače pšenice, kojima nije upućen pozivni natječaj, da natječajnu dokumentaciju preuzmu u Ministarstvu ili na web-stranici www.mps.hr. Ministarstvo će razmotriti ponude koje stignu do podne, 27. lipnja 2003. U ŠIBENSKU LUKU STIGAO ALUMINIJ ZA TLM U šibensku je luku u srijedu uplovio brod sa 1000 tona aluminijskog repromaterijala, vrijednosti 1,5 milijuna dolara, čime će biti omogućeno ponovno pokretanje proizvodnje u toj tvrtki koja je, zbog nedostatka sirovina, više od dva mjeseca bila obustavljena. Član Uprave Tomislav Josipović najavljuje u slijedećih tjedan dana isporuku dodatnih 1400 tona aluminijskih blokova iz Mostara neophodnih za normaliziranje proizvodnje, nakon čega će TLM ponovno moći nastupiti na međunarodnom tržištu. Sve je to uslijedilo nakon što je nedavno TLM-u odobreno državno jamstvo za novo kreditno zaduženje od 17 milijuna eura. SIEMENS U HRVATSKOJ PROIZVEO 100.000 PRETVORNIK TLAKA I 50.000 TERMOMETAR Nakon četiri godine proizvodnje, odjel Automation & Drives (A&D) Siemensa d.d. u Zagrebu proizveo je 100.000 pretvornik tlaka (tip P62) i 50.000 termometar tipa (Pt100) za inozemnog naručitelja Kaeser Kompressoren u Njemačkoj. Kako su izvijestili iz Siemensa, pretvornik tlaka koristi se u prehrambenoj, petrokemijskoj i kemijskoj industriji, brodogradnji te građevinarstvu. Na godišnjoj razini A&D hrvatskog Siemensa proizvede 30.000 komada različitih pretvornika tlaka, tržišne vrijednosti 2,4 milijuna eura. Termometrom se mjeri temperaturu motora u kompresoru i tako sprječava njegovo pregrijavanje. Siemens d.d. godišnje proizvede 20.000 komada takvih termometara, tržišne vrijednosti 600.000 eura. Kupac oba proizvoda je Kaeser Kompressoren iz Njemačke, drugi po veličini proizvođač kompresora u svijetu. Iz Siemensa su izvijestili da je zbog povećanja proizvodnje i izvoza, odjel Automation & Drives Siemens d.d. preselio u nove veće prostore unutar kompleksa u Heinzelovoj ulici u Zagrebu. Time se objedinjuje proizvodnja i razvoj na jednoj lokaciji kako bi se dobila dodatna fleksibilnost u proizvodnji pretvornika tlaka i temperature i termometara. Oba proizvoda, napominje se, nastala su na temelju vlastitog razvoja i izrade vlastite proizvodne dokumentacije, a u odjelu rade 33 hrvatska stručnjaka. KREĆU POSEBNI TURISTIČKI VLAKOVI IZ ČEŠKE I SLOVAČKE ZA SPLIT Hrvatske željeznice (HŽ) i Slovačke željeznice (SŽ) i ove ljetne sezone, od 21. lipnja do 6.rujna, u promet uvode posebne turističke na relaciji Bratislava-Split-Bratislava, a prvi su put dogovoreni s Češkim željeznicama (ČŽ) i posebni turistički vlakovi na relaciji Prag-Split-Prag, također od 21. lipnja do 13. rujna. HŽ je izvijestio da će vlakovi voziti jednom tjedno s dolaskom i povratkom u Split svake subote. U sastav tih vlakova uključeni su vagoni za spavanje, vagon restoran i vagon za prijevoz automobila, pri čemu će kompozicija iz Češke imati dva vagona za prijevoz automobila, a slovačkom kompozicijom moći će se prevoziti i bicikli. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKA I FRANCUSKA POTPISALE TRI GOSPODARSKA SPORAZUMA Hrvatska i Francuska u četvrtak su u francuskom Ministarstvu financija osnažile mogućnosti za gospodarsku suradnju potpisivanjem Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Ugovora o suradnji malih i srednjih poduzeća, te Sporazuma između Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i francuske Agencije za osiguranje izvoza (COFACE). "Možemo reći da su hrvatska i francuska Vlada sad otvorile i posljednje granice i da možemo očekivati rast ulaganja", rekao je potpredsjednik Vlade RH Slavko Linić nakon potpisivanja Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s francuskim ministrom za vanjsku trgovinu Francoisom Loosom. Ustvrdivši kako su tim ugovorom dvije Vlade poslale jasnu poruku Linić je istaknuo kako više nema nikakvih prepreka da "ulagači u jednoj ili drugoj zemlji izbjegavaju ulaganja u Hrvatskoj ili Francuskoj". Ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek, nakon što je sa ministrom Loosom potpisao Ugovor o suradnji malih i srednjih poduzeća dviju zemalja, rekao je da je Ugovor bio pripreman dvije godine i da je procjena kako je francusko tržište neiskorišteno. U razgovorima s malim ulagačima i konzultantskim kućama upoznao ih je s projektima koje Hrvatska u posljednje dvije godine razvila. "Prije svega riječ je o zonama za poduzetnike u kojima, uz simboličnu cijenu, mogu investirati i graditi objekte", rekao je Pecek. Posebno je istaknuo hrvatski katalog s 300 projekata spremnih za ulaganja, bilo malih poduzetnika, bilo gradova i općina, koji žele ulagati u infrastrukturu s naglaskom na ekologiju. Pecek je izrazio posebno zadovoljstvo interesom Francuza za investicijski ulazak u Hrvatsku, ali i činjenicom da ugovor otvara prostor za dolazak hrvatskih proizvoda u Francusku. "Sporazum koji smo potpisali sa COFACE-om podrazumijeva suradnju na razmjeni informacija, prije svega, o poduzećima jedne i druge zemlje, te o zajedničkim poslovima oko reosiguranja ili suosiguranja izvoznih poslova", ocijenio je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, nakon što je s članom Uprave francuske Agencije za osiguranje izvoza Francoisom D'Ricolfisom potpisao Sporazum o suradnji tih dviju institucija. Taj Sporazum, prema njegovim riječima, pruža i potporu hrvatskim i francuskim izvoznicima pri zajedničkom nastupu na trećim tržištima. JURČIĆ I ŽUVANIĆ NA DANU HRVATSKOG GOSPODARSTVA U BEČU U Austrijskoj gospodarskoj komori u Beču održao se u utorak Dan hrvatskog gospodarstva, na kojemu je sudjelovalo više od 150 hrvatskih i austrijskih gospodarstvenika te također hrvatski ministri gospodarstva odnosno pomorstva, prometa i veza, Ljubo Jurčić i Roland Žuvanić. Otvarajući skup predsjednik Austrijske gospodarske komore (AGK) i predsjednik Europske gospodarske komore Christoph Leitl istaknuo je postojanje "izuzetne gospodarske suradnje Hrvatske i Austrije". "Ukupna robna razmjena prešla je prošle godine milijardu eura,a austrijske tvrtke uložile su više od dvije milijarde eura u Hrvatskoj što znači veliko povjerenje u razvitak hrvatskog gospodarstva na što smo jako ponosni", rekao je Leitl. On je istaknuo da Austrija podupire Hrvatsku na putu približavanja EU te da je Hrvatska, iako još nije članica EU, članica Europske gospodarske komore. Što Hrvatska prije ostvari potrebnu prilagodbu, a pri tome je jako važan gospodarski razvitak, prije će i postati punopravna članica EU "što ćemo svesrdno poduprijeti i pozdraviti", ustvrdio je predsjednik AGK izrazivši nadu da će Dan hrvatskog gospodarstva pridonijeti daljnjem produbljivanju gospodarske suradnje dvije prijateljske države. "Hrvatska je Austriju uvijek smatrala prijateljem, to ona stalno dokazuje nesebičnom potporom hrvatskim nastojanjima u procesu približavanja EU", kazao je ministar gospodarstva RH Ljubo Jurčić. On je istaknuo da su austrijski ulagači na prvom mjestu po stranim ulaganjima u Hrvatskoj te da "Hrvatsku i Austriju povezuju vrlo dobri gospodarski partnerski odnosi". Ministar Jurčić govorio je pred hrvatskim i austrijskim gospodarstvenicima i predstavnicima financijskim institucijama o gospodarskoj politici RH i aktualnom stanju te gospodarskim aktivnostima u narednom razdoblju kao i uključivanju u međunarodne ekonomske tokove, koji, prema njegovim riječima,"većinom idu preko Austrije". On je Dan hrvatskog gospodarstva ocijenio kao još jedan korak naprijed na temeljima dosadašnje suradnje i u smislu budućih dogovora o novim oblicima poslovanja. Ministar pomorstva prometa i veza Roland Žuvanić govorio je o politici prometnog razvoja RH, prometnom povezivanju Sjever-Jug, u čemu Austrija i Hrvatska imaju velike planove i zajedničke interese. HRVATSKA, MAĐARSKA I BIH SURAĐUJU NA IZGRADNJI KORIDORA VC Predstavnici vlada Hrvatske, Mađarske te Bosne i Hercegovine potvrdili su u utorak na sastanku održanom u Sarajevu postojanje političke suglasnosti između te tri zemlje o potrebi izgradnje prometnog koridora Vc koji bi povezao Ploče i Budimpeštu, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Hrvatsko izaslanstvo na trilateralnom sastanku u Sarajevu predvodio je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, Mađarsku je predstavljao državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Andras Barsony dok je bosanskohercegovačku stranu zastupala doministrica vanjskih poslova Lidija Topić. Kako je objašnjeno nakon sastanka, predstavnici tri države razgovarali su o slijedu i koordinaciji aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se pripremio sastanak ministara prometa i komunikacija koji će se održati u Hrvatskoj s ciljem dalje razrade aktivnosti oko izgradnje koridora Vc. Predstavnici Hrvatske, Mađarske i BiH suglasni su i da zbog izgradnje cestovnog koridora ne smije biti zanemareno pitanje željezničkog prometa. Njega valja modernizirati sukladno velikom zanimanju koje za to postoji u regiji. Posebne stručne skupine također će razmotriti mogućnosti i oblike cjevovodnog transporta na istom pravcu. INDONEZIJSKI PODUZETNICI U HRVATSKOJ Izaslanstvo indonezijskih poduzetnika, koji se bave proizvodnjom namještaja, srebrnog nakita, tekstila, začina, boravilo je u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj, tijekom kojeg su pokazali veliko zanimanje za uspostavljanjem šire suradnje s malim hrvatskim gospodarstvenicima. Kako je priopćeno iz Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP), u izaslanstvu su bila 32 poduzetnika te Sri Ernawati, zamjenica ministra kooperacija, malog i srednjeg poduzetništva Indonezije, Diam Maulida, načelnica Ministarstva industrije i trgovine Indonezije te Sapartini K. Jakti, veleposlanica Indonezije. Članovi indonezijske delegacije posebno su se zanimali za hrvatski sistem kreditiranja poduzetnika i obrtnika, odnosno za kreditne linije koje MOMSP provodi u suradnji s općinama, gradovima i županijama te poslovnim bankama, izjavio je zamjenik ministra Ivan Knok. SCG-RH: U INDUSTRIJI PLASTIKE MOGUĆNOSTI SURADNJE VELIKE Hrvatska i Srbija imaju velike mogućnosti povećanja suradnje u oblasti proizvodnje plastičnih masa, ocijenjeno je u utorak na susretu gospodarstvenika-proizvođača plastičnih masa dviju država u Privrednoj komori Srbije (PKS). U prva četiri mjeseca ove godine u Srbiju je iz Hrvatske uvezeno proizvoda plastične industrije u vrijednosti oko 180.000 dolara, dok je istodobno u Hrvatsku iz Srbije izvezeno robe u vrijednosti od 200.000 dolara, rekao je na sastanku u Beogradu sekretar Udruženja za kemijsku, farmaceutsku i gumarsku industriju PKS Vjekoslav Šošević. Ocijenio je da obje države imaju velike potencijale, kvalitetnu i dobru robu pa bi razina robne razmjene trebala biti desetorostruko veća. U Srbiji, istaknuo je, 720 poduzeća bavi se tom djelatnošću, od čega je 60 posto privatnih. MOMSP NA NAJVEĆOJ SVJETSKOJ KONFERENCIJI O MALOM GOSPODARSTVU Izaslanstvo Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP), na čelu s ministrom Željkom Pecekom, sudjelovalo je u ponedjeljak u Belfastu u radu 48. Svjetske konferencije o unapređenju poduzetništva i malog gospodarstva. Kako su izvijestili iz MOMSP-a, Hrvatska se predstavila predavanjem o razvoju malog gospodarstva unutar radne skupine na temu "Utjecaj Vladine politike na razvoj malog gospodarstva". Naglasivši značaj i važnost te najveće svjetske konferencije za malo gospodarstvo, Pecek je najavio mogućnost organiziranja jedne od sljedećih svjetskih konferencija u Zagrebu. HRVATSKA NA SVJETSKOM SUMMITU O INFORMACIJSKOM DRUŠTVU U GENEVI Hrvatska će nastupiti na svjetskom sastanku na vrhu o informacijskom društvu zakazanom za prosinac u Genevi, a na međunarodnoj konferenciji u Cavtatu koju je organizirao Sveučilišni računski centar SRCE sredinom lipnja raspravljalo se i o nacionalnom izvješću o tome što je učinjeno u Hrvatskoj na području informacijskih tehnologija. Pomoćnica ministra znanosti i tehnologije za informacijske tehnologije Diana Šimić kazala je, uoči predstavljanja međunarodne konferencije "Information Technology Interfaces ITI 2003" da je konferencija u Cavtatu priprema za nastup naše zemlje na sastanku u Genevi, jer će se na njoj dati prijedlozi za izradu nacionalnog izvješća 6. SINDIKATI POTPORA SINDIKATA KOSTRENSKOM BRODOGRADILIŠTU Sindikati pet hrvatskih brodogradilišta uputili su u utorak otvoreno pismo Vladi u kojemu podupiru radnike brodogradilišta "Viktora Lenca" u borbi za očuvanje radnih mjesta te traže da Vlada jednako podupre sva hrvatska brodogradilišta i omogući im normalne uvjete poslovanja. Povjerenici Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) u brodogradilištima "3. maju", "Uljaniku", "Viktoru Lencu", "Brodotrogiru" te SMH i Hrvatske udruge sindikata (HUS) u "Brodosplitu" u priopćenju ističu da je "zastoj u izdavanju državnih jamstava grubo birokratsko kršenje Vladinih odluka i gušenje proizvodnje". "Brodogradilišta se tek nakon osiguranja uvjeta poslovanja može prozivati za odgovornost", navodi se i dodaje kako su sindikati duboko uvjereni da hrvatska brodogradilišta mogu uspješno poslovati. "Od te djelatnosti živi oko 150.000 ljudi, pa gašenje brodogradilišta nećemo dopustiti", ističu u sindikatima i dodaju da će radnici poduprijeti svako nastojanje da se prevladaju teškoće boljim poslovnim ugovorima, suvremenom tehnologijom i većom proizvodnošću. "Viktor Lenac" oko godinu dana u poslovnoj je krizi. Za dovršetak razvojnog ciklusa toj tvrtki je potrebno oko 43 milijuna dolara. Putem HBOR-a Vlada je, uz uvjet da ostatak novca osiguraju dioničari, odobrila zajam od 17 milijuna dolara. SINDIKAT TRGOVINE: NEUČINKOVITA AKCIJA DRŽAVNOG INSPEKTORATA Sindikat trgovine Hrvatske (STH) ustvrdio je u ponedjeljak da nedavna akcija Državnog inspektorata o radu trgovina nedjeljom neće biti učinkovita jer većina malih poslodavaca ne vodi knjige o radu, a i mnogi su radnici zbog straha od otkaza dali krive iskaze inspektorima. Učinak bi se postigao kad bi se proveo cjelovit nadzor u svim prodavaonicama u Hrvatskoj, tako da se usporedi koliko ima radnika u pojedinoj prodavaonici, koliko ih radi nedjeljom, kako im je to plaćeno i kada im je omogućen dan tjednog odmora, kaže STH. Sindikatu su se javljali radnici koji su od svojih poslodavaca dobivali upute što trebaju reći inspektorima ili su umjesto njih govorili poslodavci, a oni se, zbog straha od otkaza, nisu usudili protusloviti, ističe u priopćenju STH. Napominju također da su neki mali trgovci prestali raditi nedjeljom dok traje akcija, a za one koji su uhvaćeni u prekršaju, kazne su neznatne i njima se ne mijenja položaj radnika. Sindikat je ocijenio neutemeljenom izjavu predsjednika Vlade da će tražiti oštre kazne za poslodavce koji ne plaćaju radnicima rad nedjeljom jer, kako kažu, mogu se izreći samo kazne propisane zakonom, a one nisu nimalo oštre, nego potiču poslodavca da i dalje ne plaća radnike. 7. OSTALO DOPUSNICA ELITNOJ POSLOVNOJ POSLIJEDIPLOMSKOJ ŠKOLI Vlada je izdala dopusnicu za rad Međunarodnoj poslijediplomskoj školi za poslovno upravljanje, čime je Hrvatska dobila elitnu poslovnu školu. Dekanica Međunarodne poslijediplomske škole za poslovno upravljanje Sonja Radas izjavila da škola kani obrazovati vrhunske menedžere, prerasti u regionalno središte i razvijati partnerstvo s poslovnom zajednicom. Predsjednik Vlade Ivica Račan je, uručivši dopusnicu dekanici Radas, izjavio kao Vlada podupire svako nastojanje koje će stvoriti novi menedžment i uspješno povezati Hrvatsku s međunarodnim tržištem. eđunarodna poslijediplomska škola za poslovno upravljanje razvijena je u suradnji s Kelley School of Business Sveučilišta Idiane u Americi. Ideja o osnivanju bila je povjerena konzorciju ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj 2000., ali su predstavnici Poslovne škole Kelly prekinuli suradnju u ljeto 2002. i ponudili Ekonomskom institutu u Zagrebu da ostvari tu ideju. Američka je vlada odobrila je za te potrebe 320 tisuća dolara, a Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu u početku lipnja ove godine izdalo je pozitivno mišljenje. Kelley School of business jedna je od vodećih takvih škola u SAD-u. Razvila je slične programe u Sloveniji, Madžarskoj, Poljskoj i Češkoj. U Hrvatskoj će škola početi u siječnju 2004., a predavat će vrhunski američki i hrvatski znanstvenici.