POSLOVNI PREGLED BROJ 321

POSLOVNI PREGLED broj 321 21. - 27. lipnja 2003. SADRŽAJ: ZATVORENA SJEDNICA VLADE 2 SABOR O IZVJEŠĆU FINE ZA 2002. 2 CRKVENAC U SABORU PROZVAO SANADERA ZBOG IZJAVE DA ĆE HDZ SMANJITI POREZE 2 ŽUVANIĆ: SPOJNA CESTA UDBINA-GORNJA PLOČA BIT ĆE ZAVRŠENA ZA ČETIRI DANA 3 RAČAN: DO KONCA LIPNJA OTVARA SE 138,5 KILOMETARA AUTOCESTA 3 PUŠTENA DIONICA BREZNIČKI HUM - NOVI MAROF NA AUTOCESTI ZAGREB- GORIČAN 3 PUŠTENA U PROMET NOVA DIONICA KUPJAK-VRBOVSKO 4 PREDSJEDNIK MESIĆ OTVORIO DVIJE NOVE DIONICE AUTOCESTA 4 VEĆI UKUPAN PROMET TRGOVINA NA MALO U TRAVNJU 5 PORAST GRAĐEVINSKIH RADOVA U HRVATSKOJ 5 ROHATINSKI UPOZORIO NA RAST INOZEMNOG DUGA I RANJIVOST FINANCIJSKOG SUSTAVA 5 I DRUGA TRANŠA INTEGRA ULOGA ZAGREBAČKE BANKE UPISANA PRIJE ROKA 5 UGOVOR RBA I OPĆINE KONAVLE O KREDITIRANJU POLJOPRIVREDE 5 SKUPŠTINA RIADRIA BANKE ODOBRILA PRIPAJANJE PBZ-U 6 POČELA DUBROVAČKA KONFERENCIJA 6 NA JEDNOG UMIROVLJENIKA U HRVATSKOJ DOLAZI 1,37 ZAPOSLENIH 6 KVARNER BANKA: U 2002. DOBIT 4,1 MILIJUNA KUNA 7 PETROKEMIJA DVANAESTO DRUŠTVO U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE 7 EKO MEĐIMURJE I SAPONIA U KOTACIJI JDD VARAŽDINSKE BURZE 7 U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE DIONICE AD PLASTIKA 7 DIONICE AUTO-HRVATSKE U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE 7 ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE 8 DIONICE OSIJEK KOTEKSA U KOTACIJU SLOBODNO TRŽIŠTE VARAŽDINSKE BURZE 8 DAROVNICA IZ PROGRAMA CARDS ZA SREĐIVANJE ZEMLJIŠNIH KNJIGA U RH 8 MINISTARSTVO FINANCIJA STAMBENIM ŠTEDIONICAMA UPLATILO DPS ZA 2002. 8 LEGSI INDEKS STABILNOSTI ZA LIPANJ NEPROMIJENJEN 8 MINISTAR CRKVENAC POSJETIO "VARTEKS" 9 SAVJET ZA PRIVATIZACIJU INE - KONAČNE PONUDE U PRVOM TJEDNU SRPNJA 9 GLAVNA SKUPŠTINA HRVATSKIH POŠTA: DOBIT U PRIČUVU 10 LEDINSKI: HRVATSKE ŠUME STRAHUJU OD POSLJEDICA SUŠE 10 POSTAVLJEN ENERGETSKI TRANSFORMATOR U TRAFOSTANICU ŽERJAVINEC 10 HRVATSKI JADRAN GLAVNA TURISTIČKA DESTINACIJA ZA SLOVENCE 10 OTVORENA KUĆA NJEMAČKO-HRVATSKOG GOSPODARSTVA 10 ZAGREB: 1. SVJETSKA KONFERENCIJA UNI-TELEKOMA 11 UPRAVA "BELJA" POTPISALA SPORAZUM O ISPUNJAVANJU OBVEZA PREMA RADNICIMA 11 ZAGREB: PROSVJED RADNIKA "KUTJEVA" ISPRED ZGRADE VLADE 11 UDRUGE POTROŠAČA: HT NE ISPOSTAVLJA SVOJE RAČUNE U SKLADU SA ZAKONOM 12 HT: NAŠI RAČUNI SU U SKLADU SA ZAKONOM 12 ICG: HRVATSKA IMA ŠANSE ZA ULAZAK U EU 2007. - VJESNIK 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA ZATVORENA SJEDNICA VLADE Vlada je u četvrtak donijela dokument: Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeću - Znanost", priopćeno je sa zatvorene sjednice Vlade. Donesena je i Uredba o provedbi carinskih mjera, u vezi s robom kojom se povrjeđuje pravo intelektualnog vlasništva. Pristupanjem Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji preuzeta je obveza za provedbu primjerene i što učinkovitije zaštite prava intelektualnog vlasništva, pri čemu mjere i postupci te zaštite ne bi smjele postati zaprekom zakonitoj trgovini. Donesena je i Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o jamstvu za Projekt energetske učinkovitosti između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, kao i Odluka o pokretanju postupka za sklapanja Ugovora o darovnici Zaklade Fonda za globalni okoliš za projekt energetske učinkovitosti između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. SABOR O IZVJEŠĆU FINE ZA 2002. Parlamentarni klubovi u Hrvatskom saboru pozdravili su u četvrtak Izvješće o radu Financijske agencije (Fina) u prošloj godini, ocjenjujući da je riječ o respektabilnom subjektu na hrvatskom financijskom tržištu. Jadranko Mijalić (Klub HSLS-a) upozorio je na pozitivno poslovanje Fine, koja je lani ostvarila dobit o 65,8 milijuna kuna. Prihodi Fine u tom su razdoblju rasli za četiri, a rashodi za 11 posto, što se može pripisati troškovima reforme bivšega ZAP-a, ocijenio je Mijalić. Odgovarajući na primjedbe da u Fininu poslovanju ima elemenata monopola, Mijalić je kazao kako su neka druga financijska poduzeća u državnom vlasništvu u daleko povoljnijem položaju od Fina, a da ipak ne ostvaruju dobit. Najavio je da će HSLS Saboru predložiti da od Vlade zatraži izvješće o aktivnostima oko izdvajanja iz Fine djelova koji se mogu komercijalizirati i samostalno nastupati na tržištu, kako je predviđeno Zakonom o Fini. Ivan Šuker (Klub HDZ-a) smatra, pak, da je Vlada propustila priliku stvoriti snažnu državnu banku, koja bi bitno izmijenila odnose na financijskom tržištu, što je, po njemu, bitan strateški interes države. Upozorio je na činjenicu da je 97 posto bankarske aktive u rukama stranaca, te da velik udio u vanjskom dugu imaju upravo zaduženja poslovnih banaka kod svojih inozemnih matica. Vlada je, drži, prigodom reforme platnog prometa, morala razmišljati o stvaranju vlastite banke, iz Fine i Poštanske banke, koje su, kaže Šuker, jedine bile tehnički pripravne za poslove platnog prometa. CRKVENAC U SABORU PROZVAO SANADERA ZBOG IZJAVE DA ĆE HDZ SMANJITI POREZE Obrazlažući u Hrvatskom saboru nove Vladine mjere o uvođenju poreznih olakšica za poduzeća i obrtnike koji ulažu u razvoj, istraživanje i izobrazbu, ministar financija Mato Crkvenac prozvao je predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera koji je u subotu na 8. općem saboru stranke najavio da će HDZ, uvjeren u pobjedu na izborima, smanjiti poreze kada dođe na vlast. "Bilo bi zanimljivo čuti kako Sanader misli smanjiti poreze, a da istodobno ne smanji porezne prihode, jer ako smanjite porezne stope, prihodi padaju. Kako bi se onda financirali povećani porezni rashodi, poput rodiljnih i drugih naknada", rekao je Crkvenac. HDZ, inače, stalno upozorava i traži povećanje tih naknada. Crkvenac je dodao da bi se smanjenjem poreza samo povećao proračunski manjak i javni dug, da u praksi u kratku roku nikada nije uspjelo smanjenje poreznih stopa te da takav porezni paradoks postoji samo u teoriji. "U Hrvatskoj se na porezno opterećenje ne bune ni gospodarstvenici ni inozemni ulagači, a u usporedbi s dvadesetak europskih zemalja Hrvatska nema visoke poreze", ocijenio je Crkvenac. Naglasio je da se Vlada u poreznoj politici orijentirala na poticanje izvoza i zapošljavanja kako bi poreznim rasterećenjima pomogla poduzećima, malim i srednjim poduzetnicima. Nakon toga će se, najavio je Crkvenac, povećati socijalni izdatci i povisiti plaće. Uz trajan gospodarski rast, inflaciju 1,5 do dva posto i stabilan razvoj središnje pitanje gospodarskog razvoja postaje ulaganje poduzeća u razvoj, istraživanje i izobrazbu zaposlenika, kako bi se dobili proizvodi konkurentni za izvoz, ocijenio je ministar. Vlada je na tragu irskog modela, rekao je Crkvenac i dodao da je izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit odlučila poticati takav razvoj koji, po simulacijama u nekim poduzećima, pokazuje da su uštede i iznad 200 milijuna kuna. Toliko će uštedjeti poduzeća koja osnuju posebne jedinice za istraživanje i razvoj jer bi bili oslobođeni plaćanja poreza na dobit. Tim se izmjenama predlaže da se patenti, licencije i kapitalni izdatci za razvoj mogu otpisati kao i materijalna imovina. Nadalje, Vlada predlaže smanjenje porezne osnovice za projekte razvoja i obrazovanja. Zakonskim izmjenama potiče i suradnju gospodarskih i znanstvenoistraživačkih ustanova tako da se kupnja gotovih ideja i proizvoda ne oporezuje, a smanjuje se i porezna osnovica za troškove izobrazbe zaposlenika. Poduzećima i obrtnicima koji su ove godine ulagali u razvoj i izobrazbu zaposlenika već kod obračuna 2004. bit će priznate porezne olakšice, najavio je ministar. ŽUVANIĆ: SPOJNA CESTA UDBINA-GORNJA PLOČA BIT ĆE ZAVRŠENA ZA ČETIRI DANA Ministar pomorstva, prometa i veza Ronald Žuvanić izjavio je u nedjelju da će spojna cesta Udbina-Gornja Ploča biti završena u planiranom roku, čak i prije toga, te da s tim u vezi nema nikakve dvojbe. Ministar Žuvanić to je izjavio nakon obilaska trase brze ceste Udbina-Gornja Ploča, koja je spoj na dionicu autoceste od Sv. Roka do Zadra II. Obišao sam trasu i svih 19 objekata na toj dionici je završeno. Zaštitna izolacija je postavljena, a još treba postaviti devet tisuća tona asfalta. No, s obzirom na to da na dan ugrađujemo dvije i pol tisuće tona, u sljedeća četiri dana cijela će trasa biti asfaltirana, rekao je ministar. Dodao je da je potrebno postaviti i 10-ak kilometara rubnih ograda, a budući da se na dan postavlja 2500 metara, i ti će radovi završiti za četiri dana. "Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da će 26. lipnja biti obavljen tehnički pregled ove brze ceste", rekao je ministar pomorstva, prometa i veza Ronald Žuvanić, dodajući kako na toj trasi na dan radi više od 500 ljudi, 140 kamiona i tri asfaltne baze. Radi se 24 sata na dan i nema nikakve bojazni da trasa neće biti gotova, izjavio je ministar. RAČAN: DO KONCA LIPNJA OTVARA SE 138,5 KILOMETARA AUTOCESTA Do konca lipnja otvorit će se pet novih dionica na hrvatskim autocestama, ukupne dužine 138,5 kilometara, intenzivno se radi na projektu nastavka izgradnje autoceste do Dubrovnika, a završit će se i autocesta do Lipovca (dužine 30 kilometara), najavio je u ponedjlejka premijer Ivica Račan. Ostvarujemo što smo obećali, u izgradnji autocesta poštuju se rokovi, kvaliteta, regularnost (potrebne dozvole), kazao je Račan na konferenciji za novinare u Banskim dvorima. Najavio je da će se od 24. lipnja, do 30. lipnja u promet pustiti pet dionica autocesta. Na autocesti Zagreb-Goričan otvorit će se dionica Breznički Hum - Novi Marof, dužine 10 kilometara. Do kraja ove godine završit će se i dionica Novi Marof-Varaždin, čime će autocesta Zagreb-Goričan u potpunosti biti dovršena. Na autocesti Rijeka-Zagreb bit će otvorene dionice Kupjak- Vrbovsko, dužine 19,8 kilometara, te dionica Vukova Gorica- Bosiljevo, dužine 6,6 kilometara. Autocesta Rijeka-Zagreb u potpunosti bi trebala biti gotovo do konca lipnja iduće godine. Do konca lipnja ove godine na autocesti Zagreb-Split bit će otvorene dionice Bosiljevo-Mala Kapela, dužine 41,6 kilometara, te Gornja Ploča-Tunel Sveti Rok-Zadar 2, dužine 61 kilometar. Premijer Račan ponovio je da su izvođači radova na obilaznici oko Udbine i brzoj spojnoj cesti do Gornje Ploče zajamčili da će svi radovi biti završeni do roka, 30. lipnja. Po riječima direktora Hrvatskih autocesta Stanka Kovača, radovi na dionicama autocesta Zagreb-Goričan i Zagreb-Split, koje će biti puštene u promet ove godine, vrijedni su 5,5 milijardi kuna. Od toga najveći se dio, oko 4,2 milijarde kuna, odnosi na autocestu Zagreb- Split. Iduće godine u njenu će se izgradnju uložiti 6,8 milijardi kuna, a zadnje godine izgradnje, 2005. oko 1,24 milijarde, pa ukupni troškovi autoceste Bosiljevo-Split iznose 12,3 milijarde kuna (1,66 milijardi eura), kazao je Kovač. Povjerenstvo Vlade za autoceste intenzivno radi na projektu nastavka izgradnje te autoceste do Dubrovnika. Povjerenstvo je definiralo trasu izgradnje do Ploča i koncepciju autoceste do Dubrovnika, koja bi išla koridorom kroz Neum do Osojnika kod Dubrovnika, a od Osojnika do najjužnije točke Hrvatske kao brza cesta, kazao je Račan. Ministar javnih radova Radimir Čačić najavio je da bi se do 2008. godine autocesta u cjelini završila do Osojnika. To je kičma povezivanja s Malom Azijom, tvrdi Čačić. Uz otvaranje novih dionica autocesta, ukupne duljine 138,5 kilometara, na državnim je cestama izgrađeno, predano ili se predaje u promet ukupno 54,7 kilometara. PUŠTENA DIONICA BREZNIČKI HUM - NOVI MAROF NA AUTOCESTI ZAGREB- GORIČAN Nova dionica Breznički Hum - Novi Marof, duga 9,5 kilometara, na autocesti Zagreb - Goričan, svečano je u utorak puštena u promet, a ukupna vrijednost građenja te dionice iznosila j 495 milijuna kuna. Dionicu je u promet pustio ministar javnih radova, obnove i graditeljsva Radimir Čačić, a nazočan je bio i predsjednik Vlade Račan. Premijer je, dolazeći na novu dionicu, istaknuo kako je riječ o prvoj od pet dionica autocesta koje će biti otvorene do kraja lipnja. Dionica je važna za ovaj kraj, ali i za povezivanje Hrvatske sa sjevernom Europom, kazao je Račan iskazujući zadovoljstvo time što su hrvatske tvrtke koje su radile na cesti postigle zadane rokove i kvalitetu. Riječ je o jednoj od dvije najteže posljednje dionice na autocesti Zagreb - Goričan, koja je ukupno dugačka oko 97 kilometara. Cesta se nalazi na V.b - europskom prometnom koridoru i dio je europske mreže autocesta. Na dionici Breznički Hum - Novi Marof ukupno je sagrađeno 14 objekata, od toga tri mosta, sedam vijadukata, te četiri nadvožnjaka, te jedno ceestovno čvorište i jedan cestarinski prolaz. Na toj autocesti Zagreb - Goričan, koja se sastoji od pet dionica, do studenoga ove godine trebala bi biti završena i dionica Novi Marof - Varaždin, duga 13,64 kilometra a nakon njenoga završetka predstoji još samo gradnja 1,4 kilometra dugačkog dijela od Goričana do spoja s Republikom Mađarskom, koji nije u planu do 2005.godine, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije. Na dionici Novi Marof - Varaždin bit će sagrađeno četiri mosta, pet putnih prijelaza i prolaza, te dva docjevna tunela, Vrtlinovec i Hrastovec, čija je desna cijev probijena u utorak. Prema Vladinom programu gradnje autocesta na autocesti Zagreb - Goričan u razdoblju od 2001. do 2005. planirane su investicije od 1,4 milijarde kuna. PUŠTENA U PROMET NOVA DIONICA KUPJAK-VRBOVSKO Nova dionica Kupjak-Vrbovsko na autocesti Rijeka-Zagreb, duga 17,7 kilometara, svečano je u srijedu puštena u promet. Dionicu je otvorio predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić, a nazočni su bili i predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan. Novootvorenom dionicom oni su se provezli u koloni oldtimera. Vrijednost izvedenih radova na najtežoj i tehnički najzahtjevnijoj dionici te autoceste je 988 milijuna kuna, a skratit će put između Zagreba i Rijeke za 20-ak minuta. Predsjednik Sabora je otvarajući autocestu kazao da ona donosi novu perspektivu gospodarskog razvoja. To je dobro zamišljen projekt cestogradnje koji je u samo dvije godine prerastao u najstabilniji i najrealniji projekt hrvatske države, istaknuo je, uz ostalo, Tomčić. Izrazio je zadovoljstvo što većinu poslova rade hrvatske tvrtke. Tomčić je rekao da autocesta Rijeka - Zagreb omogućuje uspješnu integraciju Hrvatske u Europu te brže povezivanje Rijeke i Zagreba. Autocesta A-6 povezuje Rijeku, kao najveću hrvatsku luku i važan gospodarske centar, sa Zagrebom te dalje s mrežom autocesta sa srednjom i zapadnom Europom. Autocesta Rijeka-Zagreb dio je i buduće Jadransko-jonske ceste. Na otvorenoj dionici izgrađeno je 3,8 kilometara objekata koji čine 21,6 posto cjelokupne dionice. Izgrađena su tri vijadukta duga 686 metara - Lazi, Jablan II i Stara Sušica, dva mosta duga 477 metara- Dobra i Kamačnik, te tri tunela ukupne duljine 2671 metar: Čardak, Pod Vugleš i Javorova Kosa. Od ostalih objekata na dionici su tri nadvožnjaka i sedam podvožnjaka, te dva čvorišta - Ravna Gora i Vrbovsko. Dvije posebnosti svjedoče da je riječ o tehnički zahtjevnoj dionici, čija je prosječna gradnje jednog kilometra stajala oko sedam milijuna eura. U tunelu Javorova Kosa postiže se drugi najveći visinski maksimum od 832 metra na cijeloj dionici autoceste Rijeka-Zagreb, a druga je posebnost da se praćenjem padina iza grada Vrbovskog i izbora prijelaza preko kanjona Kamačnika trasa pruža najvećim uzdužnim nagibom od 5,7 posto na cijeloj autocesti. Na tom dijelu trase autocesta je izgrađena u tri traka u oba smjera. Dionica Kupjak-Vrbovsko financirana je zajmom njemačke razvojne banke KfW od 98 milijuna eura, koji je zaključen početkom listopada 2001., a čija će otplata početi 2006. Duljina punog profila autoceste s tri vozna traka u oba smjera na toj dionici je 6,8 kilometara, a duljina profila poluautoceste je 10,92 kilometra. Od četvrtka će za promet biti otvoreno 130,1 km autoceste Zagreb-Rijeka, koja će biti duga 146,5 km. Cestarina od Zagreba do Bosiljeva za osobna vozila bit će 27 kuna, a od Rijeke do Vrbovskog 23 kune. Planira se da će u lipnju iduće godine autocesta biti završena. PREDSJEDNIK MESIĆ OTVORIO DVIJE NOVE DIONICE AUTOCESTA Predsjednik Republike Stjepan Mesić svečano je u četvrtak za promet otvorio dvije nove dionice autocesta, u ukupnoj dužini 46 kilometara, od kojih je jedna na autocesti Rijeka-Zagreb, a druga na autocesti Zagreb-Split, ukupne vrijednosti radova oko 2,2 milijarde kuna.Mesić je na autocesti Rijeka-Zagreb otvorio dionicu Vukova Gorica-Bosiljevo, dužine 10 kilometara i vrijednosti radova 320 milijuna kuna, a na autocesti Zagreb-Split dionicu Bosiljevo 2 - tunel Mala Kapela, dužine 35 kilometara i vrijednosti radova 1,9 milijardi kuna. Predsjednik Mesić je, podsjetivši kako je autocesta bila u planu za izgradnju i prije 35 godina, kazao da bez nje Hrvatska ne može biti konkurentna. Graditi ceste ne bi bilo moguće bez dugoročnih stranih kredita, koji zbog dobrog hrvatskog kreditnog rejtinga imaju povoljne kamate, jer se ceste nigdje ne grade gotovim novcem iz proračuna, naglasio je hrvatski predsjednik. Ocjenjujući hrvatski model investiranje i gradnje autocesta trenutno najboljim u Europi, predsjednik Meisć je naglasio da će se do 2008. završiti autocesta do Dubrovnika, a do 2010. sve predviđene autoceste u Hrvatskoj. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI VEĆI UKUPAN PROMET TRGOVINA NA MALO U TRAVNJU Ukupan promet svih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo, prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost, u travnju je bio nominalno veći za 9,1 posto, a realno 9,8 posto u odnosu na ožujak. Kako je izvijestio Državni zavod za statistiku, na godišnjoj razini ukupan promet tih poduzeća u travnju ove godine nominalno je bio 15,1 posto, a realno 14,8 posto veći u odnosu na travanj 2002. Najveći rast prometa u travnju, od 14 posto u odnosu na ožujak, ostvaren je u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima. Najveći je pak, pad prometa od 0,1 posto u tom razdoblju zabilježen u trgovini na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima. PORAST GRAĐEVINSKIH RADOVA U HRVATSKOJ Vrijednost neto narudžbi građevinskih radova u Hrvatskoj u prva tri mjeseca povećana je 8,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, tj. vrijednost neto narudžbi iznosila je 2,9 milijardi kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. U spomenutom je razdoblju izvršeno radova za 3,1 milijardu kuna, što je porast od 50,8 posto. Građevinska poduzeća s 20 i više zaposlenih u prva su tri ovogodišnja mjeseca završila 862 stana, što je za 26,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Potkraj ožujka ove godine ista su poduzeća imala 6144 stanova u izgradnji (nedovršenih stanova), što je 27 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE ROHATINSKI UPOZORIO NA RAST INOZEMNOG DUGA I RANJIVOST FINANCIJSKOG SUSTAVA Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski upozorio je danas, u Hrvatskom saboru, na rast inozemnog zaduživanja, čija je posljedica ranjivost hrvatskoga financijskog sustava na vanjske poremećaje. Podnoseći Saboru godišnje izvješće HNB-a, Rohatinski je kazao kako je, uglavnom zbog zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu radi stvaranja osnove za brz rast plasmana, vanjski dug početkom ove godine narastao na 17,4 milijarde američkih dolara. Taj je dug, kaže, korišten za rast uvoza. Kao negativnu posljedicu naveo je pretvaranje inozemnog zaduženja u pasivi u kunsku aktivu. Financijski sustav tako postaje ranjiv na vanjske poremećaje, pa je potreban dodatan oprez, kazao je Rohatinski, naglašavajući da je središnja banka poduzela mjere koje zasad daju očekivane rezultate. Ako se deficit tekućih transakcija ne bude smanjivao očekivanim intenzitetom banka će poduzeti i dodatne mjere - povećat će stope obvezne rezerve i kapitalne restrikcije u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju, kazao je Rohatinski. Središnja banka neće pristati na prijedlog MMF-a da se povećaju kamatne stope na blagajničke zapise, kazao je Rohatinski, pojašnjavajući da bi takva mjera mogla predstavljati dodatni impuls poslovnim bankama na zaduživanje u inozemstvu, te dovesti do većih kamatnih stopa na trezorske zapise Ministarstva financija, a time i do povećanja proračunskog deficita. Na taj prijedlog središnja banka neće pristati čak ni po cijenu zaoštravanja odnosa s MMF-om i svih dodatnih implikacija, rekao je Rohatinski. I DRUGA TRANŠA INTEGRA ULOGA ZAGREBAČKE BANKE UPISANA PRIJE ROKA Od početka upisa 2. lipnja do 24. lipnja, klijenti Zagrebačke banke (ZABA) upisali su ukupno predviđeni iznos od 15 milijuna eura u okviru druge tranše štedno ulagačkog proizvoda namijenjenog isključivo fizičkim osobama pod nazivom INtegra, izvijestili su iz ZABA-e. Minimalni INtegra ulog iznosio je tisuću eura, a riječ je o štednom depozitu na temelju kojeg se ostvaruje prosječni prinos investicijskih fondova ZABA-e ZB trend i ZB europlus, uz osiguranu isplatu glavnice, odnosno usluzi 'između' klasičnog štednog depozita i uloga u investicijski fond. Prva tranša INtegra uloga, iz ožujka ove godine, iznosila je ukupno 10 milijuna eura. UGOVOR RBA I OPĆINE KONAVLE O KREDITIRANJU POLJOPRIVREDE Načelnik općine Konavle Luka Korda i direktor dubrovačke podružnice Raiffeisenbank (RBA) Tonči Vicelić Početkom tjedna u Cavtatu potpisali su Ugovor o realizaciji programa poticajnih razvoja poljoprivrede u najjužnijoj hrvatskoj općini u 2003. godini. Programom udruživanja financijskih sredstava predviđeno je da će općina Konavle izdvojiti 150 tisuća kuna, što će RBA udeseterostručiti te na taj način osigurati kreditni fond u visini od 1,5 milijuna kuna za ovu godinu. Iznosi kredita su od 20 do 100 tisuća kuna, godišnja kamatna stopa 7,5 posto, a rok otplate pet godina.Program je prvenstveno namijenjen za stočarsku proizvodnju, vinogradarstvo, maslinarstvo i voćarstvo, te nabavku poljoprivredne mehanizacije. SKUPŠTINA RIADRIA BANKE ODOBRILA PRIPAJANJE PBZ-U Dioničari Riadria banke d.d. u četvrtak su na Izvanrednoj glavnoj skupštini odobrili pripajanje te banke većinskom vlasniku, odnosno Privrednoj banci Zagreb d.d. (PBZ) koje će biti provedeno do kraja ove godine. Prema Ugovoru o pripajanju, potpisanom sredinom svibnja, PBZ će dioničarima Riadria banke u zamjenu za 75.999 redovnih dionica pojedinačne nominalne vrijednosti 300 kuna, prenijeti dionice PBZ- a u omjeru 1:0,8020. U zamjenu za 75.999 redovnih dionica Riadria banke, PBZ će dioničarima Riadria banke osigurati 94.762 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100 kn iz prve emisije serije "A", koje glase na ime. Po riječima predsjednice Uprave Riadria banke Vesne Badurina ta će banka zadržati sadašnji naziv te nakon pripajanja postati najveća podružnica PBZ-a. Pripajanje je odobreno s većinom od 98,06 posto glasova nazočnih dioničara. POČELA DUBROVAČKA KONFERENCIJA U Dubrovniku je u četvratk s radom počela 9. međunarodna konferencija o tranzicijskom bankarstvu, koju tradicionalno organizira Hrvatska narodna banka (HNB). Trodnevni skup je okupio 80 sudionika, stručnjaka iz zemlje i inozemstva među kojima su i predstavnici najznačajnijih financijskih institucija, kao što je međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, te predstavnici brojnih poslovnih i investicijskih banaka. Konferenciju je otvorio potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić koji je, osvrćući se na položaj Hrvatske u odnosu na druge zemlje u tranziciji kad su u pitanju financije, kazao kako je očito da Hrvatska pokušava imati svoj put te kako smo zemlja koja treba tuđu akumulaciju jer je dio naše nestao u obrambenom ratu. Dobar dio sredstava morali smo utrošiti za obranu Domovine, a oogroman dio za obnovu, naglasio je Linić te dodao kako je s druge strane iza Hrvatske deset godina neuspjeha u tranziciji, odnosno potpuno promašeni model privatizacije, te u njenoj izvedbi 'niz zločina počinjenih prema imovini gdje se potrošila akumulacija koju smo imali'. Obrativši se sudionicima konferencije u ime organizatora, zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić je podsjetio da je na dosadašnjim konferencijama sudjelovalo oko 400 ljudi, među kojima su bili i znanstvenici i nosioci gospodarskih i financijskih odluka svjetskoga ranga, da je za dosadašnje Dubrovačke konferencije pripremljeno 136 znanstvenih radova i istraživanja o najvažnijim pitanjima s kojima su se suočavale tranzicijske zemlje tijekom proteklog desetljeća. Izdano je i nekoliko knjiga s odabranim radovima, zbog čega se, kaže, može očekivati da će i ovogodišnji skup dati vrijedan doprinos. Podloga za raspravu bit će veći broj unaprijed pripremljenih izlaganja i istraživanja, domaćih i stranih sudionika skupa. Tu su teme o vlasništvu i poslovanju banaka u tranziciji, reforme bankarstva i efikasnost u tranzicijskim gospodarstvima; ulazak stranih banaka i privatizacijski učinci na kredite u Latinskoj Americi; konkurencija, konsolidacija i dolazak stranaca u hrvatski bankovni sustav; razvoj osiguranja u tranzicijskim gospodarstvima; makroekonomske i financijske implikacije rasta banaka i kredita u srednjoj i istočnoj Europi; financije i rast u tranziciji - dokazi iz jugoistočne Europe; stečajni postupak, upravljanje tvrtkama i bankovna kreditna politika u Hrvatskoj, Estoniji i Poljskoj: privatni mirovinski fondovi i nastajuća tržišta kapitala - uvjeti i posljedice; izgledi tržišta kapitala u srednjoj i istočnoj Europi; tržišna disciplina i financijska stabilnost; tko plaća za nesolventnost, financijska stabilnost nastajućih tržišta. NA JEDNOG UMIROVLJENIKA U HRVATSKOJ DOLAZI 1,37 ZAPOSLENIH Na jednog umirovljenika u Hrvatskoj dolazi 1,37 zaposlenih koji plaćaju doprinose u mirovinsko osiguranje, rekao je u Hrvatskom saboru ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) Srećko Vuković.Podnoseći godišnje Izvješće za 2002., Vuković je istaknuo da su mirovine prošle godine nominalno povišene 4,22 a realno 2,28 posto. Dodao je da je prosječna mirovina (s dodatkom od sto kuna i šest posto) oko 1700 kuna, a prosječna starosna mirovina s punim stažem viša od 2500 kuna. Troškovi mirovinskog sustava 2002. bili su 13,45 posto BDP-a, što je pokazatelj, istaknuo je Vuković, velikog naprezanja gospodarskog sustava i države da podmire potrebe mirovinskog sustava. Drugi mirovinski stup, uveden prošle godine, u kojem sudjeluje oko milijun korisnika, pridonosi većoj financijskoj disciplini, što je poboljšalo naplatu i u prvom stupu, ocijenio je Vuković. Izvješće HZMO-a poduprli su klubovi vladajuće koalicije. KVARNER BANKA: U 2002. DOBIT 4,1 MILIJUNA KUNA Kvarner banka d.d. Rijeka ostvarila je u 2002. neto dobit od 4,1 milijuna kuna, pri čemu je prihod iz poslovanja iznosio 17,4 milijuna kuna. U odnosu na prošlu godinu dobit je veća za 1,7 posto, a prihodi manji za 13,5 posto. Ostvarena dobit u iznosu od 3 milijuna kuna, bit će isplaćena dioničarima kao dividenda, a ostatak raspodijeljen u zakonske (206.000 kn) i ostale rezerve (894.839 kn). Prema Izvješću predsjednika Uprave Gorana Rameše na Glavnoj skupštini, banka je 2002. završila s bilancom od 226,2 milijuna kuna. Smanjenje rasta bilance koja je u 2002. povećana za samo 2,6 posto u odnosu na 2001., u kojoj je povećana za više od 20 posto, Rameša je obrazložio smanjenjem depozita javnoga sektora, posebice riječke gradske uprave i primorsko-goranske županije. Temeljni kapital Kvarner banke iznosi 60 milijuna kuna, a najveći su dioničari tvrtka AdriaConsulting S.r.L. iz Trsta (50 posto), Riječka banka d.d. (30 posto) i riječka tvrtka Transadria d.d.(15 posto). Kvarner banka regionalna je primorska banka osnovana 1993. Ima 27 zaposlenih, a prosječna aktiva po zaposleniku iznosi 8,2 milijuna kuna. PETROKEMIJA DVANAESTO DRUŠTVO U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE U kotaciju Javna dionička društva (JDD) u ponedjeljak su uvrštene dionice dvanaestog trgovačkog društva - Petrokemija tvornice gnojiva iz Kutine, a trgovina predmetnim dionicama počet će 24. lipnja pod burzovnim simbolom PTKM-R-A. Ugovor o uvrštenju potpisali su danas predsjednik Uprave Petrokemije Boris Mesarić te direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga, koji je tom prilikom istaknuo kako je Petrokemija dosad najveće društvo, sa temeljnim kapitalom od gotovo milijardu kuna, uvršteno u kotaciju JDD, a k tome riječ je i o proizvodnoj i strateški izuzetno značajnoj hrvatskoj kompaniji.Temeljni kapital Petrokemije, naime, iznosi 988,7 milijuna kuna i podijeljen je na 2,47 milijuna dionica, nominalne vrijednosti 400 kuna svaka. Petrokemija je u većinskom državnom vlasništvu, budući je u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju gotovo 49 posto dionica. Među prvih deset najvećih dioničara je i šest bivših privatizacijsko-investicijskih fondova te nekoliko fizičkih osoba s udjelom manjih od 1 posto.Predstavljajući tvrtku, Mesarić je naglasio kako je glavni ograničavajući faktor poslovanja činjenica da je Petrokemija jedina tvrtka u Hrvatskoj kojoj je plin sirovina, a konstantno se susreće s problemima u nabavci tog energenta. Počeci poslovanja Petrokemije sežu u 1926. godinu, a danas ta tvrtka zapošljava 2.733 djelatnika i proizvodi 1,2 milijuna tona gnojiva te predstavlja stratešku industriju za domaću poljoprivredu.Cilj Petrokemije, kazao je Mesarić, jest postati stabilna srednjoeuropska kompanija, i to na vodećem mjestu u regiji. EKO MEĐIMURJE I SAPONIA U KOTACIJI JDD VARAŽDINSKE BURZE U kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD) Varaždinske burze u ponedjeljak su uvrštene dionice tvrtki Eko Međimurje iz Čakovca te osječke Saponije, a trgovanje dionicama tih tvrtki započet će u utorak 24. lipnja pod burzovnim oznakama EKOM- R-A i SAPN-R-A.Savjetnik pri uvrštenju dionica čakovečke tvrtke bila je brokerska kuća Utilis d.o.o iz Čakovca, dok je prospekt za uvrštenje u Kotaciju JDD Saponia pripremila samostalno, izvijestili su s Varaždinske burze.Dionicama Eko Međimurja trgovalo se na Varaždinskoj burzi u segmentu slobodno tržište od 9. prosinca prošle godine, a do uvrštenja u Kotaciju JDD ovim dionicama ostvaren je promet od 8,6 milijuna kuna. Cijena im se kretala u tom razdoblju između najnižih 313 i najviših 459,04 kuna. U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE DIONICE AD PLASTIKA U kotaciji Javna dionička društva (JDD) Zagrebačke burze od utorka će biti uvrštene redovne dionice dioničkog društva AD Plastik d.d. iz Solina, kada će i započeti trgovina tim dionicama, i to pod burzovnim simbolom ADPL-R-A, izvijestili su sa Zagrebačke burze.Savjetnik pri uvrštenju dionica AD Plastika u JDD Kotaciju bilo je društvo RAST d.o.o. AD Plastik je dioničko društvo za proizvodnju dijelova i pribora za motorna vozila i proizvoda iz plastičnih masa, sa sjedištem u Solinu, a nastalo je nakon izdvajanja dijela proizvodnih jedinica iz splitske Jugoplastike.Temeljni kapital te tvrtke, u iznosu od 293,97 milijuna kuna, podijeljen je na 2,94 milijuna redovnih dionica nominalne vrijednosti 100 kuna. DIONICE AUTO-HRVATSKE U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE U kotaciju Javna dionička društva (JDD) Zagrebačke burze u utorak su uvrštene dionice četrnaestog trgovačkog društva, Auto- Hrvatska, a trgovina predmetnim dionicama počet će 25. lipnja pod burzovnim simbolom AUHR-R-A. Riječ o prvom društvu iz auto branše koje je uvršteno na Burzu. Auto-Hrvatska ima temeljni kapital od 66,17 milijuna kuna podijeljen na 17.885 dionica pojedinačne nominalne vrijednosti od 3.700 kuna. Sve dionice su redovne i glase na ime. ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA U JDD KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE U kotaciju Javna dionička društva (JDD) Zagrebačke burze sutra će biti uvrštene dionice petnaestog trgovačkog društva, Zagrebačke pekarne Klara, a trgovina predmetnim dionicama počet će istog dana pod burzovnim simbolom ZPKL-R-A. Temeljni kapital Zagrebačkih pekarni Klara iznosi 113,5 milijuna kuna i podijeljen je na 283.760 dionica serije A1, svaka nominalne vrijednosti od 400 kuna. Dionice su izdane u nematerijaliziranom obliku, a temeljni kapital u cijelosti je uplaćen, izvijestili su sa Burze. DIONICE OSIJEK KOTEKSA U KOTACIJU SLOBODNO TRŽIŠTE VARAŽDINSKE BURZE U kotaciju Slobodno tržište Varaždinske burze danas su uvrštene redovne dionice Osijek Koteksa - tvrtke za graditeljstvo, proizvodnju i trgovinu, a navedenim će se dionicama početi trgovati u petak, 27. lipnja. Temeljni kapital tvrtke Osijek Koteks iznosi 59,09 milijuna kuna, a podijeljen je na 16.884 dionica, nominalne vrijednosti 3.500 kuna.Pokrovitelj uvrštenja je varaždinske brokerska kuća RAST, izvijestili su sa Varaždinske burze. DAROVNICA IZ PROGRAMA CARDS ZA SREĐIVANJE ZEMLJIŠNIH KNJIGA U RH Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak i direktorica Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Indira Konjhodžić potpisali su u utorak Ugovor o Darovnici od 4,9 milijuna eura za projekt uređenja zemljišnih knjiga u Hrvatskoj, koje preko Svjetske banke osigurava Europska unija u okviru CARDS programa za Hrvatsku. Ta je darovnica vezana uz kredit Svjetske banke za istu namjenu u iznosu od 26 milijuna eura, potpisan u rujnu prošle godine, a preostalih 6,6 milijuna eura do ukupne vrijednosti ovog projekta (koja iznosi 37,5 milijuna eura) osigurat će Republika Hrvatska. Krajnji su korisnici potpisane darovnice Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Državna geodetska uprava. Sređivanje zemljišnih knjiga i katastra, nakon izgradnje autocesta, zasigurno je najznačajniji projekt hrvatske Vlade, bez čijih inicijalnih proračunskih sredstava ne bilo niti zajma niti darovnice. Sredstva iz darovnice biti će utrošena u tri svrhe - za opremanje Državne geodetske uprave suvremenom tehnologijom, izobrazbu kadrova, dio novca otići će i u akciju podizanja svijesti građana o značaju zemljišnih knjiga i katastara. Konačna provedba ovog projekta trebala bi vrijeme potrebno za uknjižbu vlasništva ili bilo kakve promjene podataka u zemljišnim knjigama i katastru, istaknuto je na skupu, smanjiti s današnje dvije godine, na oko pet do šest dana. MINISTARSTVO FINANCIJA STAMBENIM ŠTEDIONICAMA UPLATILO DPS ZA 2002. Ministarstvo financija doznačilo je Raiffeisen stambenoj štedionici, Prvoj stambenoj štedionici i Wuestenrot stambenoj štedionici prosječno 90 posto, odnosno ukupno 192,8 milijuna kuna državnih poticajnih sredstava za 2002. godinu, izvijestili su iz tri štedionice. Tako je Raiffeisen stambenoj štedionici (RSŠ) uplaćen iznos od 85 milijuna kuna, a ukupan traženi iznos DPS-a za 2002. iznosi 101 milijun kuna za više od 100.000 štediša. Prvoj stambenoj štedionici uplaćeno je 90 posto traženog DPS-a, odnosno na račune štediša bit će upisano 80 milijuna od ukupno 88 milijuna kuna. Toliko je traženo od Ministarstva financija za ukupno 98.646 štediša koje su stekle pravo na isplatu DPS-a za 2002. Wuestenrot stambenoj štedionici doznačena su državna poticajna sredstva za 2002. godinu u iznosu od 27,78 milijuna kuna, što predstavlja 90,19 posto zatraženih sredstava. Po zadnjim usporednim podacima triju štedionica, RSŠ ima sklopljenih više od 150.000 ugovora o stambenoj štednji, ugovornog iznosa većeg od 9 milijardi kuna i uplaćenih, s pripisanim DPS-om, gotovo 1,1 milijardu kuna štednih depozita. Prva stambena štedionica ima dosad sklopljenih 145.000 ugovora, ciljanog iznosa 8,5 milijardi kuna, a iznos depozita, s pripisanim državnim poticajnim sredstvima, premašio je 1,1 milijardu kuna.Wuestenrot stambena štedionica do danas ima već više od 74.000 stambenih štediša, čiji ukupna ugovorna svota iznosi više od 3,6 milijardi kuna. LEGSI INDEKS STABILNOSTI ZA LIPANJ NEPROMIJENJEN LEGSI indeks stabilnosti za Hrvatsku za mjesec lipanj ostalo je na svibanjskoj razini i iznosi 59 bodova, a njegova stagnacija posljedica je kombinacija pozitivnih i negativnih utjecaja u društvenoj i gospodarskoj sferi te na području aktivnosti Vlade. Mjerenje LEGSI indeksa stabilnosti provodi američka konzultantska tvrtka Euroasia Group u suradnji s Lehman Brothers investicijskom bankom, a izvješće je prenijela Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Indeks LEGSI mjeri političku stabilnost zemalja u tranziciji i drugih zemalja iz svih dijelova svijeta odnosno njihov potencijal i otpornost na unutarnje krize. U tom se izvješću negativnim ocjenjuje nastavak neizvjesnosti oko datuma parlamentarnih izbora, što po ocjeni analitičara Euroasia Group i Lehman Brothersa, ne pridonosi kvalitetnim pripremama političkih rivala i kvaliteti njihovih opcija. Analizira se i u pozitivni kontekst stavlja intervju Ante Gotovine jednom hrvatskom tjedniku, kao i Papin posjet Hrvatskoj. No, ocjena je da Papine proeuropske poruke neće imati većeg utjecaja na tempo približavanja Hrvatske EU-u. Komentira se i suđenje za događaje u Paulin Dvoru, uz napomenu da je to sljedeći test hrvatskog pravosuđa. Analitičari Euroasia Group i Lehman Brothersa procjenjuju da sindikalna nastojanja sprječavanja izglasavanja Izmjena i dopuna Zakona o radu neće uspjeti, a za naredno razdoblje predviđa se relativni socijalni mir. Na sigurnosnom planu, pak, konstatira se nazadovanje, i to zbog nastavka američkog pritiska na Hrvatsku da podrži zahtjev o neizručenju državljana SAD-a Međunarodnom kaznenom sudu. Na ekonomskom planu, pozitivnim se ocjenjuju rast BDP-a od 5,2 posto u 2002. te Vladine optimistične najave za kretanje BDP-a u ovoj godini. Hrvatska je u lipnju u poretku po vrijednosti LEGSI indeksa pala za dva mjesta i sada je 11. Ispred nje su Mađarska, Poljska, Meksiko, Bugarska, Brazil, Tajland, Rusija, Južna Afrika, Kina i Filipini. 4. TVRTKE MINISTAR CRKVENAC POSJETIO "VARTEKS" Ministar financija Mato Crkvenac posjetio je u utorak varaždinski "Varteks" i u kraćem razgovoru s poslovodstvom tvrtke upoznao se s razvojnim planovima tvrtke, temeljem odobrenih kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak, u ukupnom iznosu od 33 milijuna kuna. Varteks će biti predvodnik ostalih tekstilaca Hrvatske s kojima će sklopiti ugovore i zajednički nastupati u cijeloj regiji, kazao je ministar Crkvenac. Istaknuo je kako to znači širenje hrvatske industrije i tržišta, a to je upravo ono što Hrvatskoj sada najviše treba. Crkvenac se osvrnuo i na najave "Varteksa" za uvrštenjem njihovih dionica u prvu kotaciju na burzi, rekavši da je to pametna odluka koja će poduzeću omogućiti daljnji razvoj. "Varteksovi" projekti koji su dobili podršku Vlade odnose se na ulaganje u maloprodaju, obnovu trgovačke mreže u Srbiji i Crnoj Gori, rekonstrukciju energetskog sustava "Varteksa", te tehnološki razvoj u konfekciji, proizvodnji tkanina i Levisu, rekao je predsjednik Uprave Miljenko Vidaček. Tvrtka zapošljava 4200 ljudi, što čini 13 posto svih zaposlenih u hrvatskoj tekstilnoj industriji. Poduzeće je okrenuto izvozu, a najveći dio prihoda ostvaruje na zapadnoeuropskom tržištu i to plasmanom vlastitih proizvoda. SAVJET ZA PRIVATIZACIJU INE - KONAČNE PONUDE U PRVOM TJEDNU SRPNJA Potencijalni strateški partneri za privatizaciju Ine u prvom tjednu srpnja trebat će dostaviti konačne obvezujuće ponude za kupnju 25 posto plus jednu dionicu Ine, a točan datum odredit će se naknadno, priopćeno je u ponedjeljak g sastanka Savjeta za privatizaciju Ine, kojemu je predsjedao premijer Ivica Račan.U priopćenju se ističe da je Savjet zaključio da se proces privatizacije INE odvija predviđenom dinamikom i u skladu sa Zakonom o privatizaciji INE. Pregovori s potencijalnim strateškim partnerima su okončani. Dogovoren je konačni sadržaj transakcijskih dokumenata: ugovor o međusobnim odnosima dioničara, ugovor o kupoprodaji dionica, koji se odnosi na 25 posto plus jednu dionicu dioničkog kapitala društva INE, te ugovor o suradnji, a koji će se ponuditi potencijalnim strateškim partnerima. Na temelju tih dokumenata strateški partneri dat će konačne obvezujuće ponude. Datum za dostavu konačnih obvezujućih ponuda bit će u prvom tjednu sedmog mjeseca, čime bi se okončala prva faza procesa privatizacije INE. Točan datum bit će naknadno određen, navodi se u priopćenju sa sastanka Savjeta za privatizaciju Ine.Sastanak je održan pod predsjedanjem predsjednika Vlade Ivice Račana, a bili su mu nazočni svi članovi Savjeta: potpredsjednici Vlade Goran Granić i Slavko Linić, ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić, ministar financija Mato Crkvenac, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević, te ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek.Početkom ove godine tri su kompanije - austrijski OMV, mađarski MOL i ruski Rosneft - predale obvezujuće ponude za kupnju 25 posto plus jednu dionicu Ine.Proces privatizacije Ine hrvatska je Vlada započela krajem travnja prošle godine, kada je odlučila da se raspiše međunarodni natječaj za privatizaciju 25 posto plus jednu dionicu Ine. GLAVNA SKUPŠTINA HRVATSKIH POŠTA: DOBIT U PRIČUVU Tvrtka Hrvatska pošta dd poslovnu je 2002. završila s dobiti od 108,4 milijuna kuna, a sukladno odluci Glavne skupštine 57,2 milijuna kuna raspoređuje se u rezerve do zakonske razine, a preostalih 51,2 milijuna kuna u zadržanu dobit tvrtke. LEDINSKI: HRVATSKE ŠUME STRAHUJU OD POSLJEDICA SUŠE U posljednih 50 godina ovo je najveća suša koja je pogodila Hrvatsku, a najviše slavonske županije, rekao je ovoga tjedna u Vinkovcima, na Danima hrvatskih šuma, direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski. Istaknuo je da će se šteta od suše na sadnicama i uzgojnom drveću moći potpuno procijeniti tek na jesen, a već se može reći da će ona biti velika. Posljednja velika suša - ona iz 2000. - Hrvatskim je šumama učinila izravnu štetu od 50 milijuna kuna, a sada možemo očekivati mnogo veću štetu, rekao je Željko Ledinski. Posebice je istaknuo da će se sadnice i uzgojno drveće, posađeni prošle jeseni i proljetos, najvjerojatnije morati ponovno saditi. Kad je riječ o samim šumama, one zasad nisu ugrožene zbog podzemnih voda. No, ako suša potraje, problema će biti i u šumama, a oni će se, istaknuo je za Hinu Željko Ledinski, odraziti na cjelokupni eko- sustav. POSTAVLJEN ENERGETSKI TRANSFORMATOR U TRAFOSTANICU ŽERJAVINEC Energetski transformator (400/220 kV) postavljen je u utorak u Trafostanicu Žerjavinec kraj Sesveta čime je obilježen i završetak dvije trećine radova u izgradnji te trafostanice. Radovi na trafostanici Žerjavinec, investiciji vrijednoj 271 milijun kuna, započeli su u ožujku prošle godine a trebali bi biti završeni početkom studenoga ove godine. Trafostanica Žerjavinec povećat će sigurnost opskrbe električnom energijom Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske, istaknuo je član Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) za prijenos Ivica Toljan. Najvažniji i pojedinačno najvrjedniji dio opreme Trafostanice Žerjavinec je postavljeni transformator, koji je proizveden u tvrtci Končar-Energetski transformatori, težak je 265 tona a njegova vrijednost je oko 16 milijuna kuna. Riječ je o prvom trasformatoru u Hrvatskoj, odnosno na području bivše Jugoslavije, s poprečnom regulacijom koji će omogućiti povezivanje prijenosne mreže naponskih razina 400 kilovolti i 220 kilovolti. HRVATSKI JADRAN GLAVNA TURISTIČKA DESTINACIJA ZA SLOVENCE Čak 70 posto Slovenaca planira ljetni odmor provesti u inozemstvu, a hrvatski Jadran i dalje je njihova prva destinacija, pokazalo je istraživanje što ga je za nacionalnu turističku agenciju provela agencija Gral Iteo, a obuhvatila je tisuću domaćinstava.Iako se činilo da je s oko 900.000 posjeta lani sa slovenskog turističkog emitivnog tržišta postignut maksimum, u predstavništvu Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Ljubljani raspolažu podatkom da je u predsezoni, odnosno u prvih pet mjeseci ove godine broj posjeta povećan za četiri posto u odnosu na lani."U Hrvatsku 85 posto slovenskih gostiju dolazi u vlastitom aranžmanu", izjavio je direktor HTZ-a u Ljubljani Goran Blažić. Provedena anketa pokazala je da su domaće agencije agilnije u prodaji aranžmana na slovenskoj obali i domaćim termama, koje su zadnjih godina uvele vrlo atraktivnu ponudu. Zanimljivo je, tvrde u agenciji Kompas iz Ljubljane, da zanimanje za Hvar među Slovencima nije palo, kako su neki prognozirali zbog negativnog publiciteta nakon poništenog natječaja Termi Čatež za kupnju hotelskog poduzeća Sunčani Hvar. Naprotiv, tvrde u Kompasu, zanimanje je za Hvar povećano jer čak i negativna propaganda turiste "izazove". Aranžmani za Hvar idu 14 posto bolje nego lani, osobito u privatnim apartmanima i kućama. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA OTVORENA KUĆA NJEMAČKO-HRVATSKOG GOSPODARSTVA Kuća njemačko-hrvatskog gospodarstva svečano je otvorena u ponedjeljak u Zamenhoffovoj ulici u Zagrebu.U Kući njemačko- hrvatskog gospodarstva na oko 400 četvornih metara smjestile su se Njemačka gospodarska komora, Udruga njemačko-hrvatskih gospodarstvenika, predstavništvo DaimlerChrysler u Hrvatskoj i Njemački ured za vanjsku trgovinu.Svečanosti otvaranja prisustvovao je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je istaknuo kako otvaranje njemačko-hrvatske gospodarske kuće pridonijeti i inače dobrim gospodarskim odnosima Hrvatske i Njemačke. Ona će, kazao je predsjednik, biti mjesto gdje će se gospodarstvenici ciljano sastajati i sklapati poslove. "Očekujemo veća ulaganja u hrvatsku privredu, ulaganja u proizvodnju, a time ćemo omogućiti veći hrvatski izvoz", kazao je Mesić, koji je također istaknuo odlične političke odnose Njemačke i Hrvatske. Kako je istaknuto na svečanosti, Kuća njemačko-hrvatskog gospodarstva bit će baza za daljnje širenje aktivnosti njemačkih poduzeća u Hrvatskoj, ali i središnja institucija za daljnje unapređenje dobrih hrvatsko-njemačkih odnosa. 6. SINDIKATI ZAGREB: 1. SVJETSKA KONFERENCIJA UNI-TELEKOMA U Zagrebu je u četvrtak počela Prva svjetska konferencija UNI Telecoma, međunarodne asocijacije sindikata telekomunikacija, s ciljem zaustavljanja krize u tom sektoru koja je u svijetu dovela do otpuštanja nekoliko milijuna radnika. Na konferenciji se okupilo oko 300 izaslanika iz 48 zemalja, a njihov je domaćin Hrvatski sindikat telekomunikacija. Predsjednik odbora UNI Telecoma Larry Cohen istaknuo je da je cilj skupa osmišljavanje programa za budućnost telekomunikacijskih kompanija, kako bi se omogućilo pokretanje novih tehnologija, ali i osigurala kvaliteta usluga i radnih mjesta. UNI Telecom, koji okuplja više od dva milijuna članova, planira globalnu kampanju koja bi u području telekomunikacija trebala izbrisati podjelu između gospodarski razvijenih zemalja i svijeta u razvoju, rečeno je. UPRAVA "BELJA" POTPISALA SPORAZUM O ISPUNJAVANJU OBVEZA PREMA RADNICIMA Sporazum o ispunjavanju obveza Uprave "Belja" d.d. prema radnicima, te privremenom prekidu štrajka i nastavku rada u tom baranjskom poljoprivrednom kombinatu potpisan je u nedjelju u Uredu za socijalno partnerstvo hrvatske Vlade u Zagrebu. Prije nego što su predstavnici Nadzornog odbora i Uprave "Belja", predstavnici koordinacije sindikata "Belja", Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Hrvatskoga fonda za privatizaciju potpisali sporazum, Uprava se obvezala da će najkasnije do petka, 27. lipnja, osigurati novac za isplatu plaća radnicima, i to dio koji nisu dobili za ožujak i za travanj, te putnih troškova od siječnja do svibnja.Dogovoreno je i da će Uprava "Belja" do 10. srpnja, zalogom određenih nekretnina, osigurati novac za svibanjske plaće. Radnicima koji su štrajk u "Belju" počeli u utorak, 17. lipnja, zbog neisplaćenih plaća i putnih troškova, 13 milijuna kuna za plaće i putne troškove osigurat će se uz pomoć HFP-a i Ministarstva poljoprivrede na temelju prava na poticaje. "Potpisivanjem sporazuma štrajk u 'Belju' stavljamo u mirovanje i odgađamo najavljeni dolazak u Zagreb i prosvjed zaposlenika na Markovu trgu", rekao je županijski povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji (PPDIV) Šimo Orešković. No, dodao je, ako se plaće ne isplate po Sporazumu, štrajk će se nastaviti već u subotu, 28. lipnja. ZAGREB: PROSVJED RADNIKA "KUTJEVA" ISPRED ZGRADE VLADE Dvjestotinjak radnika Poljoprivrednog kombinata "Kutjevo" d.d. okupilo se u ponedjeljak ispred zgrade Vlade na Markovu trgu prosvjedujući protiv odluke Hrvatskog fonda za privatizaciju o parcijalnoj prodaji tog poduzeća."Tražimo poništenje odluke Upravnog odbora HFP-a od 17.lipnja o prodaji poduzeća u dijelovima umjesto cjelovite privatizacije, kako je bilo prvotno odlučeno. Prodaja u dijelovima je protiv gospodarskog interesa radnika 'Kutjeva' i Slavonije, a u korist interesnih skupina koje žele razbiti poljoprivredu u Slavoniji radi zarade na uvozu", izjavio je predsjednik Sindikata "Kutjeva" Vinko Jušić. Radnici traže i da se u pregovore o kupovini poduzeća vrati,po njihovom mišljenju, jedini ozbiljni ponuđač "Božjakovina" Envera Moralića, koja je prvotno pregovarala o kupnji 94 posto poduzeća, ali je odustala nakon odluke HFP-a da se natječajem proda samo 76 posto. "Ako 'Božjakovina' ne želi ponovno pregovarati o kupnji 'Kutjeva' zahtijevamo da se nađe novi kupac koji je spreman kupiti 'Kutjevo' u cijelosti, a da položaj radnika i uvjeti ulaganja u 'Kutjevo' ostanu nepromijenjeni, a sve to uz nazočnost radničkih predstavnika 'Kutjeva'", kazao je Jušić.Predstavnici Sindikata "Kutjeva" traže da ih danas primi premijer Ivica Račan, a ako se njihovim zahtjevima ne udovolji spremni su na radikalnije akcije uključujući i blokadu prometnica zajedno sa sindikatima drugih slavonskih kombinata. Radnici su na Markov trg došli žviždeći i noseći transparente "Ubili ste kravu za kilu mesa", "Grobar Slavonije - Linić", "Što vam je Slavonija kriva". Prije dolaska na Markov trg radnici su prosvjedovali ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva gospodarstva, te Hrvatskog fonda za privatizaciju. UDRUGE POTROŠAČA: HT NE ISPOSTAVLJA SVOJE RAČUNE U SKLADU SA ZAKONOM Koordinacija udruga za zaštitu potrošača HUZP i HRID ustvrdila je danas da već dvije godine neuspješno pokušava natjerati HT da ispostavlja svoje račune u skladu sa zakonom. HT navodi nadnevak računa kao posljednji dan u mjesecu, a račune potrošači dobivaju dostavljene u pravilu poslije 10. u mjesecu, a nerijetko i poslije roka dospijeća računa, upozoravaju HUZP i HRID u priopćenju. Za svaki dan zakašnjenja plaćanja računa HT obračunava u navedenom računu zateznu kamatu i zapravo dobro zarađuje na vlastitom nemaru.Gruba računica pokazuje da, ako samo 10 posto potrošača zakasni zbog toga s plaćanjem u prosjeku tri dana, HT tako pribavi nepripadajuću dobit od oko 250.000 kuna na godinu samo u nepokretnoj mreži. Koordinacija poziva potrošače da kontroliraju isporuku računa HT-a i ako je datum dospijeća bliži datumu isporuke od najmanje osam dana, neka u najbližem TK-centru daju prigovor na svoj račun. To će odgoditi plaćanje računa i potaknuti HT da se počne pridržavati primjerene poslovne prakse, kažu HUZP i HRID. HT: NAŠI RAČUNI SU U SKLADU SA ZAKONOM Hrvatski telekom (HT) odbacio je tvrdnju Koordinacije udruga za zaštitu potrošača HUZP i HRID da ne ispostavlja svoje račune u skladu sa zakonom. Udruge potrošača kažu da je datum HT-ova računa posljednji dan u mjesecu, a račune potrošači dobivaju u pravilu poslije 10. u mjesecu, pri čemu za svaki dan zakašnjenja plaćanja računa HT obračunava zateznu kamatu i tako zarađuje na vlastitom nemaru. HT u priopćenju ističe da su zakonom definirani elementi koje svaki račun mora sadržavati, a među njima su i datum izdavanja, koji je uvijek zadnjeg dana u mjesecu, kao i datum dospijeća plaćanja. Računi telekomunikacijskih usluga otpremaju se najkasnije do 12. u mjesecu, što ovisi o određenim poslovnim aktivnostima, a dospijeće plaćanja je osam dana kasnije, tj. oko 20. u mjesecu. 7. OSTALO ICG: HRVATSKA IMA ŠANSE ZA ULAZAK U EU 2007. - VJESNIK Hrvatska je jedina zemlja zapadnog Balkana koja ima šanse ući u Europsku uniju 2007. godine, piše "Vjesnik" u svojem izdanju od ponedjeljka pozivajući se na najnovije izvješće Međunarodne krizne skupine (ICG). U izvješću "Solun i nakon njega - Agenda EU za Balkan", objavljenom uoči summita EU i zapadnog Balkana održanog u subotu, Međunarodna krizna skupina ocjenjuje da "postoji mala šansa da će pobjednik na skorim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj pred kraj svojeg četverogodišnjeg mandata sjediti u Europskom vijeću", prenosi "Vjesnik". ICG upozorava ipak da će to ovisiti o dvama uvjetima. Prvi se odnosi na bezuvjetnu suradnju s Haškim sudom i izručenje svih optuženih za ratne zločine, a drugi na povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku. "U tom slučaju, Vladina očekivanja o ulasku u EU 2007. nisu sasvim neostvariva", smatraju autori ICG-ova izvješća. Tim uvjetima, piše "Vjesnik", treba pribrojiti i obvezu ispunjavanja kopenhaških kriterija, koji se odnose na demokratski politički sustav, zasnovan na vladavini prava i poštivanju ljudskih prava, te djelotvornom tržišnom gospodarstvu koje može konkurirati europskom. Potrebno je također usvojiti i pravnu stečevinu EU-e (tzv. acquis communautaire). Analitičari ICG-a smatraju ipak da je realnije očekivati da će Hrvatska u EU ući koju godinu kasnije. "Vjerojatnije je očekivati da će 2007. Hrvatska dočekati pregovarajući o članstvu u EU, dok bi sam ulazak u EU mogao doći dvije ili tri godine kasnije", naglašava se u izvješću. Međunarodna krizna skupina ističe ipak da "nijedna druga balkanska zemlja ne može računati na tako brz napredak".