WASHINGTON, 8. srpnja (Hina) - Hrvatska se nalazi na popisu zemalja koje će izgubiti američku vojnu pomoć zbog potpore Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), rekla je u ponedjeljak predstavnica State Departmenta.
WASHINGTON, 8. srpnja (Hina) - Hrvatska se nalazi na popisu zemalja
koje će izgubiti američku vojnu pomoć zbog potpore Međunarodnom
kaznenom sudu (ICC), rekla je u ponedjeljak predstavnica State
Departmenta.#L#
"Ove zemlje su od 1. srpnja srpnja nepodobne za američku vojnu
pomoć", izjavila je Hini predstavnica State Departmenta Brooke
Summers, pročitavši popis od 35 zemalja među kojima je i Hrvatska.
Dodala je da se to odnosi na pomoć koju zemlje nisu do sada
iskoristile.
Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher rekao je prošloga
tjedna da 35 zemalja gubi američku vojnu pomoć, ali da će popis
objaviti kasnije. Prema kriterijima koje je pobrojao bilo je jasno
da će pomoć izgubiti i Hrvatska.
Sjedinjene Države ne priznaju Međunarodni kazneni sud, prvi stalni
svjetski sud za progon ratnih zločina, strahujući da će biti
iskorišten za politički motiviran progon Amerikanaca.
Po Zakonu o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA), 1.
srpnja je bio rok da Sjedinjene Države zabrane vojnu pomoć zemljama
strankama ICC-a, koje nisu potpisale sporazume o neizručenju
Amerikanac tom sudu, kojima SAD nastoji de facto izbjeći nadležnost
Suda.
Kriteriji za zabranu američke vojne pomoći su da je zemlja
primatelj američke vojne pomoći, da je stranka Međunarodnog
kaznenog suda, da nije izuzeta od zabrane kao članica NATO-a ili
američki saveznik niti je potpisala sporazum članak 98. o
neizručivanju Amerikanaca ICC-u.
Američki predsjednik George W. Bush je 22 zemlje izuzeo od
zabrane.
Hrvatska zadovoljava sva četiri kriterija Sjedinjenih Država za
ukidanje vojne pomoći. Hrvatska je potpisnica sporazuma o ICC-u,
primatelj američke vojne pomoći, nije članica NATO-a i ne želi
potpisati bilateralni sporazum sa SAD-om o neizručivanju
Amerikanaca ICC-u.
Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović rekao
je prošloga tjedna da će Hrvatska u pravnom smislu izgubiti
američku vojnu pomoć, ali da do siječnja iduće godine u stvari ne
gubi ništa.
Dodao je da je od 19 milijuna dolara ukupne američke vojne pomoći
Hrvatskoj šest milijuna za ovu godinu već potrošeno, a da se
preostalih 13 milijuna odnosi na "sredstva odobrena za ranija
razdoblja, koja iz raznih razloga nisu iskorištena".
Po njegovim riječima, ta će se sredstva moći koristiti, jer je SAD
najavio da se zakon o ukidanju pomoći neće koristiti retroaktivno.
SAD će nastaviti s nastojanjima da zemlje potpišu bilateralne
sporazume sa SAD-om o neizručenju američkih državljana ICC-u.
Među zemljama koje gube američku vojnu pomoć su i Kolumbija,
najveći primatelj američke vojne pomoći, kao i šest
istočnoeuropskih zemalja, koje će iduće godine postati članice
NATO-a - Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Slovačka i
Slovenija.
Američka zabrana vojne pomoći predviđena Zakonom o zaštiti
pripadnika oružanih snaga (ASPA) ne odnosi se na 19 članica NATO-a
ni na važne američke saveznike koji nisu članovi Saveza.
Zabrana se odnosi na financiranje vojne pomoći zemljama iz koje se
plaća američko oružje i druga vojna pomoć, kao i pomoć u vojnom
obrazovanju i obuci.
Do sada su ukupno 44 zemlje objavile da su potpisale bilateralne
sporazume sa SAD-om o neizručivanju Amerikanaca ICC-u, a još sedam
je to učinilo tajno.
Na popisu 35 zemalja koje gube američku vojnu pomoć su Benin,
Centralnoafrička Republika, Lesoto, Malavi, Mali, Namibija,
Niger, Južna Afrika, Tanzanija, Zambija, Bugarska, Hrvatska,
Estonija, Latvija, Litva, Malta, Srbija i Crna Gora, Slovačka,
Slovenija, Togo i Barbuda, Barbados, Belize, Brazil, Kolumbija,
Kosta Rika, Dominika, Ekvador, Paragvaj, Peru, Sveti Vinsent i
Grenadini, Trinidad i Tobago, Urugvaj, Venecuela, Fidži i Samoa.
(Hina) sl bcav