ŠIMONOVIĆ: RH NE GUBI POMOĆ SAD-A AKO DO 2004. POSTIGNE DOGOVOR

ZAGREB, 1. srpnja (Hina) - Hrvatska će današnjim stupanjem na snagu američkog zakona o ukidanju vojne pomoći "u pravnom smislu" izgubiti pomoć, ali ako do siječnja sljedeće godine postigne sporazum s SAD-om, zapravo neće izgubiti ništa, rekao je u utorak za Hinu zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović.#L# Američki Kongres prihvatio je prošle godine zakon o ukidanju američke vojne pomoći zemljama koje ne žele potpisati bilateralni sporazum sa SAD-om o neizručenju američkih državljana novouspostavljenom Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Zakon je stupio na snagu u utorak, 1. srpnja. Hrvatska je na pregovorima s američkim izaslanstvom, održanim u Zagrebu sredinom lipnja, odbila potpisati sporazum o neizručenju Amerikanaca. "U pravnom smislu od 1. srpnja Hrvatska će izgubiti američku vojnu pomoć, ali do siječnja sljedeće godine zapravo ne gubi ništa", rekao je Šimonović, koji je vodio hrvatsko izaslanstvo u pregovorima sa SAD-om. On je pojasnio da je podatak o gubitku vojne pomoći u iznosu od 19 milijuna dolara zapravo zastario. "Od 19 milijuna dolara, oko 6 milijuna je vojna pomoć za ovu godinu koja je, u dogovoru sa SAD-om, već u potpunosti iskorištena i do kraja godine nema raspoloživih fondova", kazao je Šimonović. "Preostalih oko 13 milijuna dolara odnosi se na sredstva odobrena za ranija razdoblja, koja iz raznih razloga nisu iskorištena", rekao je Šimonović, dodajući da će se ta sredstva moći koristiti budući da je "SAD najavio kako se zakon o ukidanju pomoći neće primjenjivati retroaktivno". "Hrvatska, zapravo, do siječnja 2004. godine neće izgubiti ništa", rekao je Šimonović. On je rekao da je hrvatska strana na pregovorima s Amerikancima u Zagrebu i Washingtonu "kupila vrijeme" za postizanje sporazuma sa SAD-om do početka sljedeće godine. "Ima više načina na koje se može iskoristiti to vrijeme", rekao je Šimonović. Šimonović je kazao da bi u nastavku pregovora sa SAD, kojima još uvijek nije dogovoren termin, mogao biti postignut "opsežniji sporazum" koji bi obuhvatio i pitanje izručivanja američkih državljana ICC-u. "U tom sporazumu bi se trebali pomiriti interesi SAD-a, obveze Hrvatske kao stranke koja prima američku pomoć, te obveze Hrvatske prema EU", rekao je Šimonović. Druga je mogućnost da Hrvatska odlukom američkog predsjednika Georgea W. Busha bude izuzeta od primjene zakona, ako se ocijeni da je to u američkom interesu. "Ta je mogućnost spominjana tijekom razgovora. Naznačeno je da to nije jako izgledno, ali mogućnost postoji", rekao je Šimonović. Šimonović je isto tako rekao da postoji mogućnost da pitanje hrvatskog izručivanja Amerikanaca ICC-u bude riješeno u sklopu pregovora SAD-a i Europske unije. Odgovarajući na pitanje mogu li se očekivati neke druge posljedice nepotpisivanja sporazuma na američko-hrvatske odnose, Šimonović je kazao da to "prije svega ovisi o SAD-u". On je rekao da je "Hrvatska naglasila da želi dobre odnose sa SAD- om, te da je dobila uvjeravanja američke strane kako je Washington zainteresiran za što bržu prilagodbu Hrvatske standardima NATO-a". "Ja bih stoga bio optimist što se toga tiče i ne mislim da bi pitanje ICC-a moglo imati drugih posljedica na naše odnose", kazao je Šimonović. Od primjene američkog Zakona o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA), izuzeto je najmanje 27 zemalja, među kojima i svih preostalih 18 članica NATO-a. Bilateralne sporazume sa SAD- om o neizručenju američkih državljana ICC-u potpisalo je pedesetak zemalja, priopćio je State Department. Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher rekao je u ponedjeljak da tridesetak zemalja riskira gubitak američke vojne pomoći, ali je odbio reći o kojim je zemljama riječ. Boucher je kazao da će svaka zemlja biti procjenjivana pojedinačno, te da važnost američke vojne pomoći nekoj zemlji ne znači da će ta zemlja automatski biti izuzeta od primjene zakona. "Svaki program pomoći ćemo pažljivo proučiti da bismo vidjeli je li on dovoljno važan za naše interese kako bi predsjednik donio odluku o nastavku pomoći", rekao je Boucher. Međunarodni kazneni sud (ICC) u Den Haagu, prvo svjetsko tijelo nadležno za suđenja za ratne zločine, počelo je s radom sredinom lipnja svečanom prisegom glavnoga tužitelja Luisa Morena Ocampa. SAD nije član ICC-a i strahuje od mogućnosti da bi se Sud mogao iskoristiti za politički motivirane progone američkih državljana. Jedini stalni svjetski sud nadležan je suditi individualnu odgovornost za ratne zločine, uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i agresiju, ali samo za zločine počinjene nakon stupanja Rimskog statuta na snagu, 1. srpnja 2002. Rimski statut, kojim je ICC osnovan, dosad je ratificiralo 90 zemalja, među njima i Hrvatska, a potpisalo ga je njih 139. (Hina) dv sb