ZAGREB, 30. lipnja (Hina) - Zakon o ukidanju američke vojne pomoći zemljama koje nisu željele potpisati bilateralni sporazum sa SAD-om o neizručenju američkih državljana novouspostavljenom Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) - među
kojima je i Hrvatska - stupa na snagu u utorak, 1. srpnja.
ZAGREB, 30. lipnja (Hina) - Zakon o ukidanju američke vojne pomoći
zemljama koje nisu željele potpisati bilateralni sporazum sa SAD-
om o neizručenju američkih državljana novouspostavljenom
Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) - među kojima je i Hrvatska - stupa
na snagu u utorak, 1. srpnja.#L#
Hrvatska je na pregovorima s američkim izaslanstvom, održanim u
Zagrebu sredinom lipnja, odbila potpisati sporazum o neizručenju
Amerikanaca, te joj sada prijeti gubitak američke vojne pomoći u
vrijednosti od 19 milijuna dolara.
Američki State Department priopćio je ranije da bi zemlje koje do 1.
srpnja ne potpišu sporazum, mogle, prema Zakonu o zaštiti
pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA), izgubiti američku
vojnu pomoć.
Sjedinjene Države dosada su potpisale bilateralne sporazume o
neizručivanju Amerikanaca ICC-u sa četrdesetak zemalja, među
kojima su i BiH, Albanija i Rumunjska.
SAD nije član ICC-a i strahuje od mogućnosti da bi se Sud mogao
iskoristiti za politički motivirane progone američkih
državljana.
Od posljedica Zakona izuzete su zemlje NATO-a, američki saveznici i
Tajvan.
Američki predsjednik također se može odreći prava primjene
posljedica ovoga zakona ako ocijeni da je to u američkom
nacionalnom interesu.
Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher rekao je ranije
da treba pričekati 1. srpnja kako bi se vidjelo koje su zemlje
potpisale, a koje nisu, kao i na koje će zemlje biti primijenjena
mogućnost da budu izuzete od posljedica ukidanja vojne pomoći.
Na pregovorima hrvatskog i američkog izaslanstva sredinom lipnja,
hrvatska strana nije željela potpisati sporazum koji joj je bio
prezentiran, te je predložila dodatne pregovore i postizanje novog
bilateralnog sporazuma.
Glavni hrvatski pregovarač, zamjenik ministra vanjskih poslova
Ivan Šimonović, kazao je da Hrvatska iz političkih i pravnih
razloga ne može potpisati sporazum, ali je dodao kako Hrvatska SAD-
u može dati dodatnu zaštitu potpisivanjem bilateralnih ugovora
koji bi bili osnova da se pojedinci iz SAD-a izruče Washingtonu, a
ne ICC-u.
On je kazao da je američka strana pokazala razumijevanje za
hrvatska stajališta, te izrazio nadu da bi se razlike u
stajalištima mogle prevladati.
Nakon pregovora je najavljeno da će se oni nastaviti, ali nije
precizirano kada će se to dogoditi.
Hrvatska Vlada ni Ministarstvo vanjskih poslova nisu u ponedjeljak
na upit Hine mogli dati informacije vezane uz sutrašnje istjecanje
roka, a odgovor se nije mogao dobiti ni od američkog
veleleposlanstva.
Jedan je dužnosnik američkog Kongresa u petak najavio da bi
ukidanje američke vojne pomoći, unatoč nepotpisivanju sporazuma s
SAD-om, mogle izbjeći buduće članice NATO-a iz istočne Europe
ukoliko Kongres usvoji zakon kojim se od sankcija izuzimaju i
zemlje pred uključenjem u taj savez.
Takav prijedlog bi proširio izuzeće od ASPA i na sedam
istočnoeuropskih zemalja koje trebaju ući u NATO 2004. - Bugarsku,
Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Litvu, Latviju i Estoniju -
osiguravajući im isti odnos kao i prema članicama Saveza.
Međunarodni kazneni sud (ICC) u Den Haagu, prvo svjetsko tijelo
nadležno za suđenja za ratne zločine, počelo je s radom sredinom
lipnja svečanom prisegom glavnoga tužitelja Luisa Morena Ocampa.
Jedini stalni svjetski sud nadležan je suditi individualnu
odgovornost za ratne zločine, uključujući genocid, zločine protiv
čovječnosti i agresiju, ali samo za zločine počinjene nakon
stupanja Rimskog statuta na snagu, 1. srpnja 2002.
Rimski statut, kojim je ICC osnovan, dosad je ratificiralo 90
zemalja, među njima i Hrvatska, a potpisalo ga je njih 139.
Američki predsjednik Bill Clinton također je potpisao sporazum,
ali je vlada predsjednika Georgea W. Busha poništila taj potpis u
svibnju prošle godine, naznačujući u pismu glavnom tajniku UN-a
Kofiju Annanu da SAD neće ratificirati sporazum i da nemaju
zakonskih obveza koje proizilaze iz potpisivanja.
Osim SAD-a, ICC nisu prihvatile Rusija i Kina.
Upravo stajalište SAD-a, koji nastoji bilateralnim sporazumima s
pojedinim državama ishoditi izuzeće američkih državljana od
izručenja ICC-u, izvor je spora između jedine preostale svjetske
velesile i Europske unije, koja snažno, financijski i politički,
podupire ICC.
(Hina) dv br