POSLOVNI PREGLED BROJ 322

Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01-48-08-686; Fax: 01-48- 08-821; E-mail: Slavica.BocekŽhina.hr POSLOVNI PREGLED broj 322 28. lipnja - 4. srpnja 2003. SADRŽAJ: U SABORU JEDNOGLASNA PODRŠKA IZMJENAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIG. 2 ZATVORENA SJEDNICA VLADE 3 PREMIJER RAČAN PRIMIO PREDSTAVNIKE IZRAELSKE TVRTKE B.E.C. 3 MESIĆ: GOSPODARSTVENICI KLJUČ HRVATSKO-TURSKE SURADNJE 3 VLADA PREDLAŽE NOVI ZAKON O GRADNJI 3 ZASTUPNIČKI KLUBOVI PODRŽALI IZMJENE ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA 4 SABOR RASPRAVIO PRIJEDLOG ZAKONA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE 4 SABOR O IZMJENAMA ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU 4 VLADA: 400 MILIJUNA KUNA ZA UBLAŽENJE POSLJEDICA DUGOTRAJNE SUŠE 4 JURČIĆ O DOKUMENTACIJI ZA PRODAJU INA-E 5 ZLATKO TOMČIĆ: ZA BUDUĆI TIJEK PRIVATIZACIJE TREBA PREUSTROJITI HFP 5 RAČAN: SLAŽEM SE S TOMČIĆEM DA U PRIVATIZACIJI MNOGE STVARI NE FUNKCIONIRAJU 5 STARČEVIĆ: NEĆU DATI OSTAVKU, NATPISI O SMJENI POZIV NA JAVNI LINČ 5 LINIĆ: BILO BI BOLJE DA NE KOMENTIRAJU, NEGO ODLUČUJU 5 PRED VLADOM USKORO ODLUKE O PRIVATIZACIJI JELSE I VODIČANKE 6 PECEK TRAŽI HITNO SAZIVANJE SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HFP-A 6 VLADINO POVJERENSTVO ZADOVOLJNO PRIPREMOM ZA TURISTIČKU SEZONU 6 ZA ŠTETE OD SUŠE DRŽAVA ĆE POMOĆI S 400 MILIJUNA KUNA 6 PROJEKT JEDINSTVENOG IZVJEŠTAJNO ANALITIČKOG SUSTAVA JAVNIH FINANCIJA 7 ŽUVANIĆ OŠTRO OSUDIO NAJAVLJENU BLOKADU CESTE D1 7 JEDINSTVENI SUSTAV OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE DOMAĆIH ŽIVOTINJA 7 ZAGREBAČKO POGLAVARSTVO PRIHVATILO IZVJEŠĆE O REVIZIJI GRADSKOG PORAČUNA 7 POTPISANI UGOVORI S OTKUPLJIVAČIMA SELJAČKE PŠENICE 8 NOVIH 16,3 MILIJUNA KUNA KREDITA PODUZETNICIMA VUKOVARA I ILOKA 8 MINISTRICA TURIZMA U SLAVONSKOM BRODU O KONTINENTALNOJ PONUDI 8 BDP U PRVOM TROMJESEČJU PORASTAO ZA 4,9 POSTO 8 VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT OKO 21 MILIJARDU KUNA, ILI 3,03 MILIJARDE DOLARA 8 U SVIBNJU RAST ZAPOSLENOSTI 0,7 POSTO 9 U HRVATSKOJ PROSJEČNA NETO PLAĆA ISPLAĆENA ZA TRAVANJ 3.892 KUNE 9 U HRVATSKOJ SE U TRAVNJU GRADILO VIŠE 9 U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI U PRVOM TROMJESEČJU 43,7 MLRD KN PROMETA 9 RBA SPREMNA POMOĆI RESTRUKTURIRANJE VIKTORA LENCA 9 RBA ZA LENAC PREDLAŽE ULAGANJE SVIH VLASNIKA U SKLADU S VLASNIČKIM UDJELOM 10 DOVRŠEN PROCES INTEGRACIJE HVB CROATIA I SPLITSKE BANKE 10 KONAČNI FINANCIJSKI OBRAČUN ZA KRŠKO DO KRAJA KOLOVOZA 10 ODRŽANA 7. SJEDNICA SKUPŠTINA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE 10 EBRD IZLAZI IZ VLASNIČKE STRUKTURE PODRAVKE 11 TZGZ TRAŽI UBRZANO RAZMATRANJE I USVAJANJE PLANA RAZVOJA TURIZMA ZAGREBA 11 OTVORENE JAVNE PONUDE ZA OTKUP PŠENICE 11 ZAGREBAČKA BURZA: UVRŠTENJE 4. TRANŠE KOMERCIJALNIH ZAPISA JADRANKE 11 BROKERSKA KUĆA 'BROKERI 21' PRIPOJENA PODRAVSKOJ BANCI 11 U ZAGREBU ITC-OV REGIONALNI SKUP 'POSLOVNI SVIJET ZA CANCUN' 12 NA JADRANU POČETKOM OVOGA TJEDNA 9 POSTO MANJE TURISTA NEGO LANI 12 DOBIT JADRANSKOG NAFTOVODA IZ 2002. OD 40,3 MILIJUNA KUNA U PRIČUVE 12 BEZ RAZVOJA OBRTNIŠTVA I MALOG PODUZETNIŠTVA NEMA RAZVOJA HRVATSKE 12 "PLIVA": POTPISAN NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR 12 SKUPŠTINA KRAŠA: DIVIDENDA 15 KUNA PO DIONICI 13 GLAVNA SKUPŠTINA LIBURNIJA RIVIERA HOTELA: SMANJUJE SE TEMELJNI KAPITAL 13 TODORIĆ NAJUSPJEŠNIJI MENADŽER JUGOISTOKA EUROPE 13 TVRTKA VIPNET OBILJEŽILA ČETIRI GODINE POSLOVANJA 13 25 AUTOBUSNIH PRIJEVOZNIKA MORA USKLADITI IZMJENE VOZNIH REDOVA 13 ODLUKA O IZLASKU EBRD-A IZ PODRAVKA NA SKUPŠTINI PODRAVKE 18. SRPNJA 13 PET ZUBAKOVIH TVRTKI ODSAD POD JEDNIM IMENOM - AUTOZUBAK 14 PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKIH CESTA O IZGRADNJI PRIKLJUČNIH CESTA 14 U ZAGREBU PREDSTAVLJENI TURISTIČKI PROGRAMI KONTINENTALNE HRVATSKE 14 U LUCI RIJEKA PRETOVARENO 16 POSTO VIŠE TERETA NEGO 2002. 14 SKUPŠTINA BRODOGRADILIŠTA "VIKTOR LENAC" 14 HP PREDSTAVIO NOVU LINIJU POSLUŽITELJA INTEGRITY 15 ZAGREB: U 2002. U GRADSKIM TVRTKAMA PRIHODI VEĆI OD RASHODA 0,4 POSTO 15 LASLO NAJAVIO MOGUĆNOST PROSVJEDA 15 JAMNICA U NOVOJ AMBALAŽI; ULAGANJE VRIJEDNO 2 MILIJUNA EURA 15 PERUTNINA PTUJ OTVORILA SUVREMENU TVORNICU GOTOVIH JELA 15 OTVOREN KONZUMOV TRGOVAČKI CENTAR U SOPOTU 16 SIEMENSOVO VODSTVO U DUBROVNIKU RAZGOVARALO S MESIĆEM 16 BROJNA UVRŠTENJA U KOTACIJU JDD ZAGREBAČKE BURZE 16 USPJEŠNIM BJELOVARSKIM GOSPODARSTVENICIMA URUČENE PLAKETE ZLATNA KUNA 16 AKCIJA "KUPUJMO HRVATSKO" NA SPLITSKOJ RIVI 17 MESIĆ: GOSPODARSKI FORUM UNAPREĐUJE SURADNJU HRVATSKE I TURSKE 17 PREDSTAVLJEN PROJEKT "INDUSTRIJSKE NORME U EU" 17 MINISTARSTVO FINANCIJA I KFW POTPISALI SPORAZUM O KREDITU ZA HŽ 17 ZAHTJEVI SINDIKATA "VIKTORA LENCA UPRAVI BRODOGRADILIŠTA I VLADI 17 SINDIKALISTI SLOBODNE DALMACIJE NEZADOVOLJNI ZBOG OTKAZIVANJA KOLEKTIVNOG UGOVORA 17 SINDIKAT POLJOPRIVREDE TRAŽI JURIĆEVU OSTAVKU NA DUŽNOST PREDSJEDNIKA SSSH 18 KOORDINACIJA SELJAČKIH UDRUGA: CIJENA PŠENICE NE NIŽA OD 1,30 KUNA 18 HRVATSKI PODUZETNICI U PROŠLOJ GODINI OSTVARILI 10,8 MILIJARDI KUNA DOBITI 18 GOSPODARSKO VIJEĆE KOMORE ZAGREB O PROCESU PRIBLIŽAVANJA EU 19 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA U SABORU JEDNOGLASNA PODRŠKA IZMJENAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU Vladin konačni prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se omogućuje zaposlenima s nepunim radnim vremenom stjecanje prava na mirovinu ako su proveli 15 godina kao osiguranici u mirovinskom osiguranju, dobio je u četvrtak u Saboru podršku svih parlamentarnih klubova. Do sada se zaposlenima s nepunim radnim vremenom staž osiguranja preračunavao na puno radno vrijeme od 40 sati tjedno, pri čemu u pravilu nisu mogli steći ni minimalne uvjete staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Izmjenama zaposlenici s nepunim radnim vremenom pravo na mirovinu moći će ostvariti kad ispune godine života i vremena provedenog u mirovinskom osiguranju, a visina mirovine ovisit će o plaći i mirovinskom stažu. Osiguranicima kojima se od 16. srpnja 1999. staž osiguranja više ne računa s povećanim trajanjem otvara se mogućnost korištenja stečenog prava i nakon 31. prosinca ove godine na temelju tog ostvarenog povećanog staža. Vlada procjenjuje da bi izdaci za isplatu tih mirovina u ovoj godini iznosili najviše 500 tisuća kuna mjesečno, odnosno ukupno tri milijuna kuna za cijelu godinu. ZATVORENA SJEDNICA VLADE Vlada je ovoga tjedna na zatvorenoj sjednici donijela Odluku kojom se mijenja Odluka o kriterijima za davanje državnog jamstva. Predmetnom Odlukom predlaže se da se jamstva, koja se daju prvenstveno korisnicima proračuna centralne banke, društvima u području energetike i infrastrukture, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i izvanproračunskim korisnicima, mogu dati samo iznimno ostalima. Vlada je donijela paket odluka o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kod Hrvatske poštanske banke, Privredne banke, Riječke banke i Zagrebačke banke i predložila davanje jamstva u iznosu od 410 milijuna kuna uz fiksnu kamatnu stopu od 6 posto. Kredit će se koristiti za rekonstruiranje zdravstvenih ustanova i usklađivanja rokova plaćanja. Vlada je dala državno jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za financijsko praćenje novogradnje u pulskom Uljaniku. Brodovi se grade u sklopu Sporazuma hrvatske i Vlade Ruske Federacije o obnovi ruske flote. Vlada je također dala suglasnost na odluke o kreditima odobrenim od Upravnog odbora Fonda za razvoj i zapošljavanje. Predlaže se davanje kredita za financiranje razvojnih programa, koji ne ispunjavaju kriterije, ali po ocjeni Fonda, potiču razvoj poljoprivrede i gospodarstva u područjima napuštenim za vrijeme oslobodilačke akcije Oluja. Predlaže se davanje kredita u iznosu od 7,8 milijuna kuna za NP Plitvička jezera i 8,8 milijuna kuna za poljoprivredne zadruge u Kninu, Gvozdu, Dvoru, Glini i Donjem Lapcu te fizičkim osobama, članovima navedenih poljoprivrednih zadruga. Vlada je donijela Odluku o sklapanju ugovora o zajedničkom ulaganju s društvom Walter Bau Aktiengesellschaft i društvom Walter Concession Holding GmbH u koncesijskom projektu autoceste Zagreb- Macelj. PREMIJER RAČAN PRIMIO PREDSTAVNIKE IZRAELSKE TVRTKE B.E.C. Predsjednik Vlade Ivica Račan razgovarao je ovoga tjedna s Ariem Gissinom i Budom Erelom, predsjednikom i regionalnim direktorom izraelske tvrtke B.E.C. Tvrtka Business Enterprises Corporation (B.E.C.) bavi se razvojem i primjenom rješenja za poljoprivredu, agroindustriju i natapanje. U zadnjih je dvadeset godina uspješno izvela brojne poslove u više od trideset zemalja. Na sastanku su Gissin i Erel predstavili zamisli i moguća rješenja za natapni sustav u Hrvatskoj. Izrael je vodoprivredni i natapni sustav izgradio prije dvadeset godina i tako velik dio pustinje pretvorio u plodnu zemlju, rekao je Gissin te dodao da Izrael natapa 200.000 ha zemlje, što hrani 10 milijuna stanovnika i još od izvoza ubire 1,3 milijarde dolara. Hrvatska, za razliku od Izraela, ima goleme količine vode, no da se ubuduće izbjegnu štete od suše, koje ove godine dosežu milijune, potrebno je razmisliti o djelotvornu i štedljivu natapanju, rekao je Račan. MESIĆ: GOSPODARSTVENICI KLJUČ HRVATSKO-TURSKE SURADNJE Hrvatski i turski gospodarstvenici jačaju gospodarsku suradnju, a politički su odnosi dviju zemalja već dobri, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak u Zagrebu u govoru na zasjedanju tursko-hrvatskoga poslovnog vijeća."Zadovoljan sam postignutim, ali očekujem više, jer znam da za to postoje objektivne mogućnosti", rekao je Mesić. Mesić i turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer koji je u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj, bili su na otvaranju tursko- hrvatskoga gospodarskog foruma koji je nastavljen individualnim poslovnim razgovorima hrvatskih i turskih tvrtki. Trodnevno je zasjedanje tursko-hrvatskog poslovnog vijeća počelo 1. srpnja kad je na snagu stupio i Sporazum o slobodnoj trgovini između Turske i Hrvatske. Gospodarska razmjena Hrvatske i Turske iznosi 40-50 milijuna dolara na godinu, a Hrvatska u Tursku izvozi u vrijednosti od devet milijuna. Prošle je godine robna razmjena porasla za deset posto. "Robna razmjena od 40 do 50 milijuna dolara na godinu nije zadovoljavajuća. U 2002. dosegla je 52 milijuna, što je porast od deset posto", rekao je Sezer i najavio kako bi ugovor o slobodnoj trgovini mogao dovesti do poboljšanja gospodarske suradnje. VLADA PREDLAŽE NOVI ZAKON O GRADNJI Novi zakon o gradnji, čiji je konačni prijedlog u četvrtak podržala hrvatska Vlada trebao bi ukloniti nepotrebne administrativne prepreke i pojednostaviti postupak dobivanja dozvola potrebnih za gradnju. Novost koju zakon donosi je objedinjavanje upravnog postupka za lokacijske i građevinske dozvole, pa se umjesto dosadašnja dva uvodi samo jedan postupak. Zakonom se utvrđuje da voditelji gradilišta moraju imati položen stručni ispit. Na tome, istaknuo je ministar zaštite okoliša Božo Kovačević, insistiraju građevinari, koji već imaju takve stručnjake, a kako bi se izišlo u susret i obrtnicima, određeno je razdoblje od godinu dana za polaganje. Novi zakon sadrži i odredbu po kojoj bi se građevine sagrađene bez građevinske dozvole do 15. veljače 1968. smatrale sagrađenima na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Kovačević ističe da je novi zakon o gradnji dio zakonskog paketa u kojem su i zakoni o prostornom uređenju, te o zatečenoj bespravnoj gradnji. Vlada je Saboru na donošenje uputila i konačne prijedloge Zakona o zaštiti tržišnoga natjecanja i o elektroničkim medijima. ZASTUPNIČKI KLUBOVI PODRŽALI IZMJENE ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA Svi parlamentarni klubovi u četvrtak su podržali vladin Konačni prijedlog izmjena Zakona o trgovačkim društvima, kojima bi se pojačao položaj dioničara i pravna sigurnost vjerovnika u trgovačkim društvima te utvrdila veća odgovornost članova uprava i nadzornih odbora. Klubovi zastupnika ukazali su na nužnost usklađivanja hrvatskog sa zakonodavstvom Europske unije kod uređenja poslovanja trgovačkih društava, posebno o zaštiti malih dioničara i vjerovnika te uređenja pravnog sustava u tom području. Predloženim izmjenama želi se poboljšati položaj malih dioničara i zaštititi vjerovnike, povećati pravnu sigurnost i protočnost informacija, pojačati nadzor nad radom poduzeća, te odgovornost članova uprava i nadzornih odbora. Također se predviđa usklađivanje zakona s Ovršnim, Stečajnim te zakonima o tržištu vrijednosnih papira i dioničkim društvima. SABOR RASPRAVIO PRIJEDLOG ZAKONA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE Hrvatski sabor je u srijedu raspravio Konačni prijedlog zakona o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, nakon čega je i završio današnje zasjedanje. U raspravi su sudjelovali jedino zastupnici HDZ-a, među kojima je zastupnik Ivan Jarnjak uputio kritike Državnoj komisiji za javnu nabavu. Jarnjak je istaknuo primjer nabave vatrogasnih vozila, kada je, kako je rekao, odlukom Vlade odabran bitno skuplji inozemni ponuđač vatrogasnih vozila. SABOR O IZMJENAMA ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU Većina parlamentarnih klubova u srijedu je u Saboru podržala Vladin prijedlog izmjena Zakona o posredovanju pri zaošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kojima se predlaže produljenje vremena primanja novčanih naknada za radnike koji su nakon deset godina radnog staža kod istog poslodavca ostali bez posla. Oporba je prozvala Vladu za pokušaj 'matematičkog' smanjivanja broja nezaposlenih iz evidencije Zavoda za zapošljavanje, umjesto da problem nezaposlenosti rješava kroz investicije i nova zapošljavanja. Uzvraćajući na kritike oporbe, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović istaknuo je kako nezaposlenost jest najveći socijalni problem u Hrvatskoj, ali i da ga ne treba predimenzionirati. Fleksibilizacija radnog zakonodavstva potrebna je da bi se potaknula ulaganja i otvorila nova radna mjesta, rekao je Vidović, naglašavajući da je ova vlada zaustavila trend porasta broja nezaposlenih. Da je nastavljen trend iz 2000., danas bi imali više od pola milijuna nezaposlenih, naveo je. Najavio je da će Vlada Saboru dostaviti izvješće o realizaciji mjera za zapošljavanje, kroz koje je, kaže, u prvoj godini primjene, zaposleno 24.000 osoba. Navedenim izmjenama predloženo je da se dosadašnja najviša novčana naknada za radnike koji dobiju otkaz s 900 poveća na 1000 kuna, dok bi se iz evidencije nezaposlenih brisali oni koji mjesečno izvan radnog odnosa ostvare prihod veći od propisanih 1000 kuna. VLADA: 400 MILIJUNA KUNA ZA UBLAŽENJE POSLJEDICA DUGOTRAJNE SUŠE Država će s 400 milijuna kuna ublažiti posljedice dugotrajne suše, a taj novac će osigurati preraspodjelom u državnom proračunu, odlučila je u četvrtak Vlada. Pola tog iznosa namaknuta je preraspodjelom u stavkama Ministarstva poljoprivrede, a polovica preraspodjelom u stavkama drugih proračunskih korisnika. Tako će se od Ministarstva znanosti uzeti 46 mln, pravosuđa 36,5 mln, rada 14,5 mln, a Vlade 5,8 mln kuna. Za ublaženje šteta od svih elementarnih nepogoda proračun je ove godine predvidio tek dvadesetak milijuna kuna, pa je premijer Ivica Račan upozorio da se ubuduće za izvanredna i krizna stanja mora izdvojiti više novca. Štete od suše procjenjuju se na 1,8 milijardi kuna, a elementarnu nepogodu zbog suše proglasilo je 15 županija. Točni podatci o štetama znat će se sredinom kolovoza, do kada bi sve županije trebale dostaviti konačne procjene o štetama. Ministar javnih radova Radimir Čačić rekao je da država s 400 milijuna kuna, zapravo, plaća ukupnu proizvodnju pšenice - ukupna proizvodnja od 800.000 tona pomnožena s 50 lipa po kilogramu vrijedi 400 milijuna kuna. Vlada je prihvatila izvješće o prispjelim ponudama za otkup oko 350.000 tona pšenice od seljaka. Kako za Istarsku i Osječko- baranjsku županiju nisu stigle odgovarajuće ponude, Vlada je obvezala Ministarstvo poljoprivrede da se u tim dvjema županijama otkup pšenice dogovori izravnom pogodbom. Pritom otkupna cijena treba biti najmanje kunu po kilogramu, a rok plaćanja 30 dana. JURČIĆ O DOKUMENTACIJI ZA PRODAJU INA-E Ministarstvo gospodarstva pripremilo je konačnu dokumentaciju za privatizaciju Ine i ovog će je tjedna predati strateškim partnerima zainteresiranim za kupnju dijela te tvrtke, najavio je u utorak ministar Ljubo Jurčić. Dodao je da će se ponuđačima za očitovanje ponuditi deset dana, nakon čega bi Vlada trebala odlučiti o najboljoj ponudi. Obvezujuće ponude za kupnju 25 posto plus jednu dionicu Ine, predale su početkom godine tri kompanije - austrijski OMV, mađarski MOL i ruski Rosneft. Ministar gospodarstva razgovarao je u utorak s predstavnicima sindikalnih središnjica o industrijskoj politici vezanoj uz privatizaciju, te brodogradnju, drvnu, tekstilnu i metaluršku industriju. Jurčić je odbacio tumačenja da su državna jamstva za brodogradnju nepovratno izgubljena sredstva jer je u zadnjih deset godina samo dva posto izdanih jamstva palo na teret države. Procijenio je da bi zbog nove tehnike izdavanja jamstva brodogradilišta krajem godine mogla pretrpjeti određenu štetu, budući da jamstva nisu izdana u ožujku nego će to biti učinjeno ovih dana. Govoreći o drvnoj i tekstilnoj industriji najavio je da će država financirati dizajniranje prepoznatljive domaće marke te uložiti sredstava u distribucijske kanale. Najavio je i da će država ovog tjedna dostaviti splitskoj Željezari 50 milijuna kuna, potrebnih za pokretanje proizvodnje i podmirivanje dugova. ZLATKO TOMČIĆ: ZA BUDUĆI TIJEK PRIVATIZACIJE TREBA PREUSTROJITI HFP Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić je ovoga tjedna naglasio da je za budući tijek privatizacije potrebno preustrojiti i kadrovski redefinirati Hrvatski fond za privatizaciju (HFP). HFP na ovakav način više ne može egzistirati te "ovakvim načinom privatizacije i sluganskim odnosom prema nalogodavcima više nije produktivan", rekao je. Komentiravši predstojeću privatizaciju hotela rekao je da nije riječ samo o ekskluzivnim hotelima već i onim manje luksuznim. "U slijedećem tijeku privatizacije imati ćemo još velikih problema jer se još uvijek gospoda iz HFP-a, pa i neki članovi Vlade, nisu oslobodili potreba arbitrirati kome, kako, i koji hotel prodati". Za predstojeću privatizaciju INA-e Tomčić je rekao da su za nju nadležni Vlada i Hrvatski sabor, koji je donio Zakon o privatizaciji INA-e, a ne HFP, i da u dosadašnjem tijeku privatizacije tog poduzeća nije bilo "eskapada". RAČAN: SLAŽEM SE S TOMČIĆEM DA U PRIVATIZACIJI MNOGE STVARI NE FUNKCIONIRAJU Predsjednik Vlade Ivica Račan komentirajući izjave predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića, koji je kazao da se zalaže za preustroj i smjenu ljudi u Hrvatskom fondu za privatizaciju, složio se kako mnoge stvari u privatizaciji ne funkcioniraju. Na pitanje hoće li poduprijeti Tomčićev zahtjev za smjenu ljudi u HFP-u, odgovorio je da ponešto nije u redu u privatizaciji. "Gotovo ni jedan natječaj za privatizaciju ne može uspjeti i morat ćemo vidjeti u čemu je problem", odgovorio je Račan. "Ako je problem samo u upravnom aparatu Fonda onda je to najlakše riješiti", rekao je premijer. STARČEVIĆ: NEĆU DATI OSTAVKU, NATPISI O SMJENI POZIV NA JAVNI LINČ Zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Krešimir Starčević izjavio je ovoga tjedna da neće dati ostavku na to mjesto, jer smatra da nije pogriješio. Dodao je da o mogućoj smjeni odlučuje Vlada. Natpise u medijima u kojima se traži njegova smjena ocijenio je kao poziv na javni linč koji ne spada u demokratske metode. Podsjetio je da je mjesto predsjednika HFP-a upražnjeno već 16 mjeseci. Ako se želi ojačati strukture Fonda, bio bih zahvalan da se netko imenuje na to mjesto i taj proces završi, kazao je. Smjenu kadrova u HFP-u i njegovu temeljitu reorganizaciju u subotu je zatražio predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić. Starčević kaže kako je izvješće državne revizije o slučaju Sunčani Hvar za Fond prihvatljivo, zadovoljavajuće i dobro. "Ni na jednom mjestu revizija nije utvrdila da je bilo kojim aktom stručna služba Fonda učinila išta protuzakonito, protupravno", rekao je. Zamjenik predsjednika HFP-a reagirao je i na izjave jednog od članova Upravnog odbora Fonda, ne imenujući o kome je riječ, da HFP ne provodi odluke Upravnog odbora. Starčević je izjavio kako odluke o nekim privatizacijama donosi Vlada, a dok ih ona ne donese Fond ih ne može provesti. Stoga je ministra, člana Upravnog odbora, zamolio za pomoć da Vlada donese odluke da bi ih Fond morao realizirati. LINIĆ: BILO BI BOLJE DA NE KOMENTIRAJU, NEGO ODLUČUJU Potpredsjednik Vlade Slavko Linić nije u utorak htio komentirati najnovije političke optužbe čelnika HSS-a o tijeku privatizacije, radu Upravnog odbora i čelnih ljudi Hrvatskog fonda za privatizaciju, poručujući da bi bilo bolje da ti političari odlučuju, a ne komentiraju. Upitan postoje li sukobi unutar same Vlade oko privatizacije, Linić je kazao kako se ne može očekivati da pet, šest ministara razmišlja na isti način, te da on ne razmišlja isto kao drugi ministri ili premijer Ivica Račan. Potpredsjednik Vlade kaže kako ni sam osobno nije zadovoljan tijekom privatizacije. Ocijenio je pritom da je riječ i o hrvatskom apsurdu. Podsjetio je, naime, da se njega osobno, dok je bio na čelu Upravnog odbora HFP-a, optuživalo za rasprodaju Hrvatske, iako podaci govore da je prodano samo 31 poduzeće, od čega šest strancima. Linić je izjavio i kako će osobno insistirati na privatizaciji Slobodne Dalmacije, iako to možda politici ne odgovara. Potpredsjednik Vlade očekuje i kako će konačne obvezujuće ponude tri strateška partnera za Inu prispjeti početkom ovog mjeseca, a tijekom mjeseca i donijeti konačna odluka o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine. Linić očekuje da obvezujuće ponude podnesu sva tri strateška partnera - austrijski OMV, mađarski MOL i ruski Rosneft. Očekuje također da privatizacija 25 posto plus jednu dionicu Ine donese veći iznos od planiranog u dodatku memorandumu o stand by aranžmanu s MMF-om. PRED VLADOM USKORO ODLUKE O PRIVATIZACIJI JELSE I VODIČANKE Vladina Koordinacija za gospodarstvo predložit će Vladi da se većinski paket Vodičanke proda Jadranu Jarebu i njegovu partneru Wilhelmu Schlohu, a Jelse tvrtki Aquamarine iz Tribunja, u vlasništvu mađarske tvrtke Dalmacija Marine Kft. Konačnu odluku o privatizaciji Vodičanke i Jelse treba donijeti hrvatska Vlada, koja bi o tome mogla odlučivati možda već na ovotjednoj sjednici. Vladi će se tako predložiti da između dviju ponuda za kupnju Vodičanke odabere ponudu Jareba i Schloha koji su za kupnju 56,29 posto dionica Vodičanke ponudili 21,1 milijun kuna, te program ulaganja od minimalno tri milijuna eura kroz razdoblje od tri godine. Drugu ponudu za Vodičanku dostavila je skupina 11 malih dioničara, zaposlenika Vodičanke. Za kupnju pak 81,41 posto dionica hotelsko-turističke tvrtke Jelsa sa Hvara ponudu je dostavila samo tvrtka Aquamarine iz Tribunja, u vlasništvu mađarske tvrtke Dalmacija Marine KFT. Za dionice Jelse ponudili su 28 milijuna kuna (početna cijena bila je 25,83 milijuna), suglasni su preuzeti državna jamstva (čija se vrijednost procjenjuje na oko 30 milijuna kuna), te nude ulaganje od 66 milijuna kn u razdoblju od 4 godine. PECEK TRAŽI HITNO SAZIVANJE SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HFP-A Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo i član Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju Željko Pecek zatražio je od zamjenika predsjednika Fonda Krešimira Starčevića ovoga tjedna hitno sazivanje sjednice Upravnog odbora kako bi se obustavila javna dražba na Varaždinskoj burzi u sklopu koje je ponuđen i paket od 79.787 dionica Podravke po početnoj cijeni od po 75 kuna. No, Starčević je objasnio da on to ne može učiniti, jer sjednice Upravnog odbora saziva njegov predsjednik - ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Starčević je također najavio da se dionice Podravke povlače s javne dražbe na Varždinskoj burzi. Na insistiranje i primjedbe Zagrebačke burze, na kojoj se dionicama Podravke trguje u I kotaciji, te će se dionice povući sa Varaždinske burze i sačuvati za dražbu na Zagrebačkoj. Odluku o prodaji dionica Podravke na Varaždinskoj burzi donio je Upravni odbor HFP-a. Pecek smatra da bi, s obzirom da su dionice Podravke visoko likvidne (u rasponu od 172 do 215 kuna) i kotiraju u I kotaciji Zagrebačke burze, drugi način prodaje za HFP bio kvalitetniji uz ostvarenje veće cijene od predloženog modela. VLADINO POVJERENSTVO ZADOVOLJNO PRIPREMOM ZA TURISTIČKU SEZONU Povjerenstvo za pripremu ovogodišnje turističke sezone, čiju je sjednicu u srijedu vodio predsjednik Vlade Ivica Račan, izrazilo je danas zadovoljstvo radom svih tijela koja sudjeluju u pripremi turističke sezone, budući da su, kako je rečeno, u potpunosti obavljene sve pripremne radnje. Premijer Račan je naglasio kako strateška zadaća ove Vlade - brza izgradnja autocesta - stavlja pred kušnju i pred nove izazove lokalne zajednice i regulaciju prometa na granicama. Od Zagreba do Varaždina sada nam treba 40 minuta, a od ulaza u Zagreb do središta grada isto toliko. Sada su veliki gradovi pred problemom gužvi, pri čemu se neki, kazao je Račan, odgovorno, a neki neodgovorno postavljaju prema programu autocesta. Objašnjenja lokalnih vlasti kako se nisu snašle, ocjenjuje, stranom gostu ništa ne znače. Prilazi Zadru i Splitu su riješeni, rješava se problem riječkog prometnog čvora, a Zagreb ostaje jedini ogroman problem i trebat ćemo vidjeti kako ga riješiti, ističe Račan. Rješavanje tih problema je zadaća mnogih, ne samo gradova, već policije i Ministarstva financija na granici, kako osigurati bolji protok turista. Račan je istaknuo da nitko u Europi ne može i nije riješio problem gužvi u špici."Špica je špica, ali se treba pripremiti kako bi se smanjili veliki zastoji na granicama i naplatnim kućicama, a za to postoje rješenja koja se mogu primijeniti", kazao je Račan, dodajući da se pritom organizacijske i ljudske pogreške - ne smiju događati. ZA ŠTETE OD SUŠE DRŽAVA ĆE POMOĆI S 400 MILIJUNA KUNA Za ublažavanje posljedica od dugotrajne suše država će izdvojiti 400 milijuna kuna, odluku o tome će donijeti Vlada, najavljeno je u Banskim dvorima. Isplata pomoći poljoprivrednicima počet će kad i posljednja od ukupno 15 županija, koliko ih je proglasilo elementarnu nepogodu zbog suše, dostavi službeni elaborat o štetama. Zasada je to učinila samo Brodsko-posavksa županija, rekao je novinarima ministar poljoprivrede Božidar Pankretić. Po podacima koje je do konca lipnja dostavilo 15 županija, ukupne prijavljene štete od suše iznose 1,8 milijardi kuna. Kako bi pomogla poljoprivrednicima država će već od sredine srpnja početi isplaćivati drugi dio poticaja za sve kulture iz prošlogodišnje jesenske sjetve, a radi se o više od 300 milijuna kuna, naveo je Pankretić. Prve neslužbene informacije s terena govore da je suša, kakva se ne pamti desetljećima, urode pšenice u prosjeku umanjila 30 posto. No, vijesti s terena upućuju da je pšenica iznimno dobre kvalitete. PROJEKT JEDINSTVENOG IZVJEŠTAJNO ANALITIČKOG SUSTAVA JAVNIH FINANCIJA Jedinstveni izvještajno analitički sustav javnih financija - PIFIS, omogućava ažuran pregled stanja državnih financija, te će biti velika pomoć u procesu donošenja odluka, istaknuto je u srijedu na predstavljanju toga projekta koji se radi u okviru Državne riznice. Sustav je izgrađen na Business Intelligence tehnologiji (poslovna inteligencija) i prvi je takav projekt u državnoj upravi. Business Intelligence sustavi koriste informacije dobivene iz strukturiranih i nestrukturiranih podataka iz raznih izvora, te ih, određenim tehnologija, transformiraju u kvalitetne informacije i analize primjenjive u procesu odlučivanja. Taj bi sustav u državnoj upravi trebao pridonijeti bržem dostupu potrebnih informacija, racionalnijem trošenju proračunskih sredstava, te kvalitetnijem upravljanju likvidnošću države. Rad na projektu započeo je u studenom 2002. i nedavno je završena prva faza - na jednom su mjestu prikupljeni svi podatci vezani uz prihode i rashode državnog proračuna koji su vremenski ovisni. Praktično to omogućuje npr. izvještaje o prihodima i rashodima tekućeg proračuna, kao i o prihodima proračuna npr. u razdoblju od 1995. do 2002., izvještaje o trošarinama po razdobljima, o ostvarivanju prihoda proračuna po mjesecima, i slično. Po riječima glavne državne rizničarke Vesne Vašiček do kraja ove godine očekuje se i završetak druge faze projekta, a sveukupno bi uvođenje obje faze koštalo oko četiri milijuna kuna. ŽUVANIĆ OŠTRO OSUDIO NAJAVLJENU BLOKADU CESTE D1 Ministar pomorstva prometa i veza Roland Žuvanić u srijedu je sjednici Povjerenstva za pripremu turističke sezone oštro osudio najavu blokade na dijelu državne ceste D1 od Zagreba do Splita, koju je najavila splitska udruga Hrvatski autoprijevoznik, poručujući da je Ministarstvo uvijek otvoreno za razgovor, ali da će u slučaju blokade poduzeti sve mjere. Žuvanićevoj osudi blokade ceste D1 pridružili su se i udruga Hrvatski cestovni prijevoznici Marijana Banellija i grupacija teretnih prijevoznika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori čiji je predsjednik Branko Lukšić, a koje obuhvaćaju preko 99 posto prijevoznika u Hrvatskoj. Oni su istaknuli da problemi poput gužvi na granici, visokih cijena cestarina, premija osiguranja i goriva u transportnoj branši postoje već duže vremena, ali da se oni ne mogu rješavati na takav način. Žuvanić je kazao da su oni pozvali na sastanak nezadovoljnu udrugu, koja broji 47 članova, ali da se oni nisu tom sastanku odazvali. Kao razloge njihovog nezadovoljstva zbog čega će, kako su najavili, od 4. do 6. srpnja blokirati dio ceste, naveli su cijene goriva, iznose cestarina, visoke premije osiguranja, ograničenja prometovanja u turističkoj sezoni. JEDINSTVENI SUSTAV OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE DOMAĆIH ŽIVOTINJA Hrvatska je spremna maksimalno raditi na zaštiti svojih potrošača kao i na zaštiti zdravlja ljudi i životinja, istaknuo je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić na ovotjednoj prezentaciji sustava označavanja i upisa u jedinstveni registar domaćih životinja. Cilj obveznog označavanja i upisa u jedinstveni registar domaćih životinja je praćenje domaćih životinja od njihova rođenja do kraja života, a osnovni razlog za uvođenje sustava su kvalitetnija provedba mjera zaštite zdravlja ljudi i životinja, kontrola prometa domaćih životinja, kontrola kakvoće stočarskih proizvoda, zaštita potrošača, ostvarivanje prava na državne potpore te provedba uzgojno-selekcijskog rada. Sredstva za uspostavu jedinstvenog sustava (izrada softwera, nabavku informatičke opreme itd.) osigurana su iz državnog proračuna, a radi se o 9 milijuna kuna. Primjena pravilnika o obveznom označavanju i upisu u registar domaćih životinja te vođenje evidencije kojim se utvrđuje taj jedinstveni sustav započela je 1. srpnja u dijelu koji se odnosi na označavanje goveda, konja i magaraca, a od 1. siječnja 2004. u dijelu koji će se odnositi na označavanje svinja, koza i ovaca. ZAGREBAČKO POGLAVARSTVO PRIHVATILO IZVJEŠĆE O REVIZIJI GRADSKOG PORAČUNA Zagrebačko gradsko poglavarstvo prihvatilo je u četvrtak Izvješće o reviziji gradskog Proračuna, zaključke studije o delikvenciji mladih u Zagrebu, zaključak o sklapanju ugovora o koncesiji za dimnjačarske poslove i druge odluke.Prema izvješću Državnog ureda za reviziju u provedbi gradskog proračuna za 2002. nisu utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti, izvijestio je pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić. Proračunski prihodi planirani u iznosu od 4,25 milijardi kuna ostvareni sa 1,5 posto više, a rashodi za 0,7 posto manje od plana. POTPISANI UGOVORI S OTKUPLJIVAČIMA SELJAČKE PŠENICE U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva (MPŠ) u četvrtak su potpisani ugovori sa devet tvrtki, koje će otkupiti seljačku pšenicu roda 2003. u 11 županija. Za Osječko-baranjsku i Istarsku županiju otkup pšenice bit će dogovoren izravnom pogodbom, izjavio je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić. Zbog činjenice da za te dvije županije nisu stigle odgovarajuće ponude za otkup, Vlada je u četvratk obvezala MPŠ da se u tim dvjema županijama otkup pšenice dogovori izravnom pogodbom. Pritom otkupna cijena treba biti ista, najmanje kunu po kilogramu, a rok plaćanja 30 dana. Potpisanim ugovorima obuhvaćen je otkup 235 tisuća tona ili 68 posto seljačke pšenice ovogodišnjeg roda. Preostale količine bit će dogovorene nagodbom. Što se, pak, tiče nezadovoljstva otkupnom cijenom nekih poljoprivrednih proizvođača ili seljačkih udruga, Pankretić je na upit odgovorio kako bi, po njegovom mišljenju, bilo bolje da 'oni više kontaktiraju sa onima koji će otkupljivati njihovu pšenicu nego sa medijima'. Na taj bi način, dodao je, olakšali i svoj posao ali i posao Ministarstva. "Mi nemamo ništa protiv da netko postigne višu otkupnu cijenu ali bi molio i da se svatko potrudi da nađe otkupljivača u tom dijelu", kazao je ministar. NOVIH 16,3 MILIJUNA KUNA KREDITA PODUZETNICIMA VUKOVARA I ILOKA Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek potpisao je u srijedu s predstavnicima gradskih vlasti Vukovara i Iloka ugovore o provedbi programa "Poduzetnik 2", ukupne vrijednosti 16,3 milijuna kuna. Poduzetnički programi su diljem Hrvatske ostvarili dobre rezultate i broj od 5.325 odobrenih kredita, u iznosu 3,4 milijarde kuna to zorno pokazuje, ocijenio je. MINISTRICA TURIZMA U SLAVONSKOM BRODU O KONTINENTALNOJ PONUDI Ministrica turizma Pave Župan Rusković razgovarala je ovoga tjedna u Slavonskom Brodu s čelnicima grada i županije te ugostiteljsko- turističkim djelatnicima o mogućnostima razvoja kontinentalnog turizma. Značajni potencijali Hrvatske u kontinentalnom turizmu uglavnom su nepoznati izvan, ali i unutar hrvatskih granica. Uz nevelike investicije, to se, tvrdi ministrica, u realnom roku može promijeniti, a potreban je spoj kreativnosti i poduzetništva. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI BDP U PRVOM TROMJESEČJU PORASTAO ZA 4,9 POSTO Bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju ove godine porastao za 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prošle je godine rast BDP-a u Hrvatskoj iznosio 5,2 posto. Prema procjeni tromjesečnog obračuna BDP-a, u prvom je tromjesečju ove godine najveći porast zabilježen kod investicija u kapital, koje su za čak 16,2 posto veće u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Više stope rasta bilježe i izvoz i uvoz roba i usluga, pa je izvoz u prvom tromjesečju zabilježio rast od 14,3 posto, a uvoz za 10,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Rast osobne potrošnje, nakon prošlogodišnjih tromjesečnih stopa rasta od 6,0 do 7,3 posto u zadnjem kvartalu prošle godine, na početku ove godine bilježi malo usporavanje. Tako je osobna potrošnja u prva tri mjeseca ove godine porasla za 4,9 posto. Državna pak potrošnja i dalje nastavlja padati, već 12 tromjesečje za redom (od drugog kvartala 2000.). U prva tri mjeseca ove godine državna je potrošnja za 0,7 posto manja nego li u prvom tromjesečju prošle godine. Prema djelatnostima, najveći se porast bilježi u građevinarstvu (16,6 posto), potom trgovini (9,9 posto), financijskom posredovanju (7,9 posto), prijevozu, skladištenju i vezama (7,3 posto), rudarstvu, prerađivačkoj industriji i opskrbi energijom (4,8 posto), hoteli i restorani (2,7 posto). Pad je pak zabilježen samo u poljoprivredi i rudarstvu i to za 1,1 posto. Ukupni je BDP u Hrvatskoj u prvom kvartalu iznosio 43,49 milijardi kuna, što je oko tri milijarde kuna više nego u istom razdoblju prošle godine (40,45 milijardi kuna). (Izvor: Državni zavod za statistiku) VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT OKO 21 MILIJARDU KUNA, ILI 3,03 MILIJARDE DOLARA Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti 16,7 milijardi kuna, što je 5,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je istodobno uvoz porastao za 13,9 posto i iznosio je 37,7 milijardi kuna, privremeni su podatci Državnog zavoda za statistiku. Zbog značajnog pada vrijednosti tečaja dolara u odnosu na kunu, za više od 17 posto, stope rasta robne razmjene izražene u dolarima osjetno su veće od onih u kunama. Tako je, izražen u dolarima, hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio 2,4 milijarde dolara, što predstavlja povećanje za 27 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz istodobno povećan za 37,8 posto i iznosio je 5,4 milijarde dolara. Vanjskotrgovinski deficit na kraju je svibnja iznosio gotovo 21 milijardu kuna, a izraženo u dolarima premašio je tri milijarde dolara. Krajem svibnja vanjskotrgovinski je deficit iznosio 3,03 milijarde dolara, dok je na kraju travnja on iznosio 2,25 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je pet mjeseci iznosila 44,3 posto. Vrijednosno najveći izvoz ostvarila je proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, u okviru čega statistika vodi i brodogradnju. Izvoz te djelatnosti u prvih je pet mjeseci iznosio 1,8 milijardi kuna, što je 16,1 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok je u dolarskom iznosu ta djelatnost zabilježila povećanje izvoza za 0,5 posto (oko 264 milijuna dolara). Glavni vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 4,2 milijarde kuna, ili 606 milijuna dolara, a uvezeno roba u vrijednosti 6,4 milijarde kuna, ili 932 milijuna dolara. Slijedi Njemačka u koju je izvezeno roba u vrijednosti 2,1 milijardu kuna, ili 302 milijuna dolara, a uvezeno u vrijednosti gotovo 6 milijardi kuna, ili 863 milijuna dolara. U SVIBNJU RAST ZAPOSLENOSTI 0,7 POSTO Zaposlenost u Hrvatskoj u svibnju je, treći mjesec zaredom, zabilježila rast pa je tako ukupno zaposlenih u svibnju bilo 1.360.220, što je za 0,7 posto ili za 9.035 osoba više nego u mjesecu prije. U pravnim je osobama u svibnju bilo 1.054.418 zaposlenih, što je povećanje od 0,5 posto u odnosu na travanj. Zaposlenost u obrtu i slobodnim profesijama porasla je za 1,7 posto pa je u svibnju u obrtu i slobodnim profesijama evidentirano ukupno 240.671 zaposlenih. Broj aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika smanjen je za 1,2 posto, na 65.131 osobu. Krajem svibnja u Hrvatskoj je evidentirano 330.882 nezaposlenih. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje to je za 4,2 posto manje nego u mjesecu prije. Stopa evidentirane nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, u svibnju je iznosila 19,6 posto, prema 20,4 posto u travnju. Stopa nezaposlenosti žena, pak, iznosi 23,7 posto, prema 24,5 posto u travnju. (Izvor: Državni zavod za statistiku) U HRVATSKOJ PROSJEČNA NETO PLAĆA ISPLAĆENA ZA TRAVANJ 3.892 KUNE U Hrvatskoj je prosječna neto plaća isplaćena za travanj ove godine iznosila 3.892 kune i bila je nominalno 1,2 posto veća od one isplaćene za ožujak te 5,3 posto veća u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Realno je prosječna plaća isplaćena u travnju u odnosu na prethodni mjesec povećana 1 posto, odnosno za 4,2 posto usporedi li se sa četvrtim mjesecom prošle godine. Prosječna neto plaća isplaćena u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca ove godine, pak, iznosila je 3.854 kune i bila je nominalno 6,9 posto, a realno 5,8 posto veća nego u istom razdoblju lani. Najviša prosječna plaća za travanj je isplaćena u zračnom prijevozu i iznosila je 6.757 kuna ili 2.865 kuna od državnog prosjeka. Nasuprot tome, u štavljenju i obradi kože, proizvodi kovčega i torbi, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće isplaćena je najniža prosječna plaća za travanj - 1.974 kune ili gotovo dvostruko manje od državnog prosjeka. Prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena za travanj ove godine, pak, iznosila je 5.541 kunu - nominalno 1,2 posto, a realno 1 posto više nego u mjesecu ranije. U HRVATSKOJ SE U TRAVNJU GRADILO VIŠE U travnju se u Hrvatskoj gradilo više, pa su građevinski radovi u tom mjesecu u odnosu na travanj 2002. veći za 26,6 posto. Građevinski radovi u prva četiri mjeseca ove godine veći su za 21,2 posto u usporedbi s radovima u istom lanjskom razdoblju. Prema vrsti građevina u travnju ove godine je na zgradama odrađeno 37,7 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 62,3 posto. Prema vrsti gradnje u travnju je na novim građevinama odrađeno 61,6 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 38,4 posto ukupnih sati rada. U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI U PRVOM TROMJESEČJU 43,7 MLRD KN PROMETA U distributivnoj trgovini u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine ostvaren je promet (s uračunatim PDV-om) u iznosu od 43,7 milijardi kuna, od čega su poduzeća/trgovačka društva realizirala 41,07 milijardi ili 93,9 posto, a obrtnici 2,7 milijardi kuna ili 6,1 posto. Najveći je dio ukupnog prometa, točnije gotovo 21,2 milijarde kuna, realiziran u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, osim trgovine motornih vozilima i motociklima. (Izvor: Državni zavod za statistiku) 3. BANKARSTVO I FINANCIJE RBA SPREMNA POMOĆI RESTRUKTURIRANJE VIKTORA LENCA Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) spremna je pomoći restrukturiranju brodogradilišta 'Viktor Lenac', a kao mali dioničar brodogradilišta od početka se uključila u nastojanja za pronalaženje rješenja krize u brodogradilištu. Banka je, konstruktivno sudjelujući u konzultacijama zainteresiranih strana, dala i vlastiti prijedlog mogućeg rješenja. Ono pretpostavlja uključenje svih dioničara u daljnje financiranje prema udjelu u vlasništvu, radi restrukturiranja Lenca, izjavio je predsjednik Uprave Zdenko Adrović. Prema prijedlogu RBA Vladi, svim dioničarima, samom Lencu te poslovnim bankama, od potrebnih sredstava koja se procjenjuju na 24,6 mln eura, osiguralo bi se i 5,7 mln kuna za podmirenje dugova dobavljačima te isplate plaća radnicima. Ukupan iznos financirao bi se leasingom od 6,85 mln eura, neiskorištenim kreditom HBOR-a od 1,8 mln eura, dok bi većinski dioničari trebali osigurati 11 mln eura a zainteresirane banke 4,9 mln eura. "Time bi se omogućilo ne samo preživljavanje i očuvanje radnih mjesta zaposlenika, nego i nastavak njegovog uspješnog poslovanja", navodi Adrović. RBA ZA LENAC PREDLAŽE ULAGANJE SVIH VLASNIKA U SKLADU S VLASNIČKIM UDJELOM Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) smatra da je jedini moguć pristup rješenju problema brodogradilišta "Viktora Lenca" da odgovornost za njegovo stanje i još više za budućnost moraju snositi svi dioničari proporcionalno svojem postojećem udjelu u vlasništvu u brodogradilištu. RBA je odbacila sve optužbe na njen račun u tom slučaju, a zbog, kako su naveli, nekorektnih i neutemeljenih izjava pojedinih strana posebice o neobvezujućoj pro-memoriji sa sastanaka, iznose i dosad nepoznate podatke koji su bili predmet pregovora između dioničara i banaka kreditora Viktora Lenca. Naglašavajući da prema njihovim informaciju, pro-memoriju osim RBA nisu potpisale niti Privredna banka Zagreb kao ni Nova banka, iz RBA navode da je njome bilo predviđeno pretvaranje velikog dijela financiranja u dionički kapital. To bi značilo da RBA svoj manjinski vlasnički udio od 4,29 posto poveća na čak 24 posto, a pristanak na to od strane RBA bio bi neodgovoran prema vlasnicima i štedišama koji su Banci povjerili svoje povjerenje i sredstva. Takav prijedlog rješenja za brodogradilište Lenac za RBA je, naglašavaju, potpuno neprihvatljiv. Upravo zbog toga, RBA je ponudila vlastito rješenje i uputila svim čimbenicima, kojim se predlaže razrješenje krize daljnjim financiranjem brodogradilišta od strane svih vlasnika u skladu s njihovim vlasničkim udjelima, uz osiguranje dodatnih sredstava od zainteresiranih banaka kreditora, zatim putem leasinga te povlačenjem neiskorištenih sredstava kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak. U taj model financiranja ne bi bili uključeni mali dioničari, napominju iz RBA. Prema prijedlogu RBA upućenom Vladi, svim dioničarima, samom Lencu te poslovnim bankama, od potrebnih sredstava koja se procjenjuju na 24,6 milijuna eura, osiguralo bi se i 5,7 milijuna kuna za podmirenje dugova dobavljačima te isplate plaća radnicima Viktora Lenca. Ukupan iznos financirao bi se leasingom u iznosu od 6,85 milijuna eura, neiskorištenim kreditom HBOR-a od 1,8 milijuna eura, dok bi većinski dioničari trebali osigurati 11 milijuna eura a zainteresirane banke 4,9 milijuna eura. DOVRŠEN PROCES INTEGRACIJE HVB CROATIA I SPLITSKE BANKE Devet mjeseci nakon početka procesa, pravnim je spajanjem dovršena integracija HVB Croatia i Splitske banke, a nova banka od 1. srpnja posluje pod imenom "Splitska banka - članica HVB Grupe", sa sjedištem u Splitu. Time je nastala treća po veličini banka u Hrvatskoj, s aktivom od oko 17 milijardi kuna, mrežom od 78 poslovnica i 1.210 zaposlenih, kazao je predsjednik Uprave (nove) Splitske banke Wolfgang Peter. Cilj je nove banke, koja trenutno drži oko 10 posto hrvatskog bankarskog tržišta, dostići drugo mjesto po veličini, a Peter ističe da taj cilj planiraju dostići organskim rastom, a ne novim akvizicijama. U procesu integracije Banka je u informatički sustav uložila 30 milijuna eura, provela je reorganizaciju, a više od tisuću zaposlenika prošlo je trening. Obnovljen je i dio poslovnica, a sve je to obavljeno u rekordnom roku na hrvatskom tržištu, naglasio je Peter. Kao glavno postignuće procesa integracije istaknuto je zadržavanje tržišnog udjela, klijenata i svih zaposlenih. 4. TVRTKE KONAČNI FINANCIJSKI OBRAČUN ZA KRŠKO DO KRAJA KOLOVOZA Mješovita međudržavna komisija za nuklearku Krško koju vode hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčič i slovenski minjistar za okoliš i prostor Janez Kopač održala je u srijedu u Krškom svoj drugi sastanak. Komisija je upravama HEP-a i Eles-Gena, kao suvlasnicima nuklearke, naložila da nastave rad i najkasnije do kraja kolovoza ove godine dadu prijedlog konačnog financijskog obračuna u vezi nuklearke Krško. Potvrđen je i projektni zadatak odlaganja nuklearnih otpadaka i dekomisije nuklearke, koji su dvije strane prethodno uskladile, a sve to treba konačno doraditi i predložiti međudržavnoj komisiji do 11. ožujka 2004. ODRŽANA 7. SJEDNICA SKUPŠTINA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE Hrvatska bilježi jednu od najviših stopa gospodarskog rasta u Europi, no da bi takav trend zadržala dugoročno u središte pozornosti treba svakako doći povećanje izvoza, kazao je u srijedu na 7. sjednici skupštine Hrvatske gospodarske komore (HGK) njen predsjednik Nadan Vidošević. Rast BDP-a u prvom tromjesečju ove godine, kao i prošle godine, temeljen je na domaćoj potrošnji, koja je omogućena snažnom kreditnom ekspanzijom, posebice prema građanima, što je pak uzrokovalo rast inozemnog zaduženja. Iako razina hrvatskog inozaduženja još uvijek nije kritična, ona je ipak upozoravajuća, istaknuo je Vidošević. Kretanje izvoza, odnosno dinamičan rast vanjskotrgovinskog deficita, spada među negativne pokazatelje za ovu godinu, kazala je direktorica Sektora za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević Matić, dodajući tomu i rast deficita državnog proračuna te već spomenuti rast inozaduženja. Zaduženost jedne države relativna je stvar, i ako se pogleda u kontekstu odnosa s vrijednošću međunarodnih pričuva i izvoza, usprkos činjenici da inodug iznosi oko 70 posto BDP-a, Hrvatska još uvijek nije u tom pogledu prešla 'kritičnu granicu', rekla je. Ipak, procjenjuje kako su prvu polovicu ove godine obilježila uglavnom pozitivna kretanja, i to u gotovo svim sektorima - od rasta industrijske proizvodnje, intenziviranja građevinskih aktivnosti uz što je vezan i rast investicija, do rasta neto plaća, a sve u okruženju pada nezaposlenosti i niske stope inflacije. EBRD IZLAZI IZ VLASNIČKE STRUKTURE PODRAVKE Nakon pet godina od ulaganja, Europska banka za obnovu i razvoj izlazi iz vlasništva koprivničke Podravke. Dvije su tvrtke zaključile da je glavnina temeljnih ciljeva ulaganja ispunjena. Dogovoreno je da se ulaganje završi kroz otkup EBRD-ovih povlaštenih dionica Podravke, koje bi se povukle radi eliminiranja dvaju različitih rodova dionica. EBRD je 1998. upisao 636.000 povlaštenih dionica, 10,53 posto temeljnog kapitala za iznos od 50 milijuna DEM. TZGZ TRAŽI UBRZANO RAZMATRANJE I USVAJANJE PLANA RAZVOJA TURIZMA ZAGREBA Turistička zajednica grada Zagreba uputit će zahtjev zagrebačkom poglavarstvu da ubrza razmatranje "Provedbeno razvojno- marketinškog plana turizma Grada Zagreba 2002-2010" i da isti plan što prije uputi i Gradskoj skupštini na usvajanje. Plan razvoja turizma Zagreba je dovršen i u poglavarstvo dostavljen krajem prošle godine. Planom je predviđeno i da u njegovom ostvarenju uz turističke sudjeluje i sve druge gospodarske (poduzetničke) i upravljačke strukture grada. Za realizaciju toga plana i razvoja grada, Gradsko bi poglavarstvo, do 2010. trebalo izdvojiti 1,7 mlrd eura. Plan predviđa osnivanje posebnog odjela za turizam pri poglavarstvu, čime bi se svi turistički problemi grada mogli rješavati na jednom mjestu. OTVORENE JAVNE PONUDE ZA OTKUP PŠENICE Na ponovljeni pozivni natječaj za otkup pšenice za četiri županije (Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Istarsku) pristiglo je četiri ponude, od kojih jedna nije zadovoljila uvjete iz natječaja. Od pristiglih tri su zadovoljile uvjete natječaja. Te se ponude odnose na županije Vukovarsko- srijemsku i Požeško-slavonsku. Za Istarsku nije bilo ponuda, dok je za Osječko-baranjsku stigla nepotpuna ponuda. Riječ je o zajedničkoj ponudi tvrtki Papuk iz Našica (nudi otkup 7.000 tona), Đakovština (22. 000 tn), Žito iz Osijeka (6.000 tn), PPK Valpovo (22.000 tn) i Poljoprivredne zadruge Osatina Semeljci (6.000 tn). Ukupno je riječ o 63.000 tn, što ne odgovara uvjetima natječaja, budući se na području spomenute županije treba otkupiti 112.000 tn pšenice. Za Vukovarsko-srijemsku pristigla je ponuda tvrke Agrokor trgovina i Poljoprivredne zadruge Jankovci. Agrokor trgovina nudi otkup 83.000 tn po 1 kunu za kilogram i rok isplate 15 dana od dana dostave konačnog obračuna, dok PZ Jankovci nudi otkup preostalih 15.000 tn, cijenu od 1 kune po kg i rok isplate od 30 dana. Za Požeško-slavonsku županiju stigle su virovitičke tvrtke Zea te osječke tvrtke Rako d.o.o. Zea nudi otkup svih 18.000 tn, 1 kunu po kg i isplatu za 30 dana. Rako nudi također otkup svih količina, no cijenu od 1,02 kune po kilogramu te rok isplate od 30 dana. ZAGREBAČKA BURZA: UVRŠTENJE 4. TRANŠE KOMERCIJALNIH ZAPISA JADRANKE Zagrebačka burza izvijestila je da će od 4. srpnja u Kotaciju kratkoročnih vrijednosnih papira burze biti uvrštena Četvrta tranša komercijalnih zapisa Jadranke iz Malog Lošinja, a trgovina predmetnim vrijednosnim papirima odvijat će se pod burzovnim simbolom JDRA-M-340A. Iznos izdanja tranše je 12 milijuna kuna, s nominalnim prinosom od 6,70 posto. Nominala zapisa je 1 kuna, datum izdanja 2. srpnja, a datum dospijeća 29. rujna ove godine. Vremenski rok tranše je 89,70 dana, a pokrovitelj uvrštenja Privredna banka Zagreb. BROKERSKA KUĆA 'BROKERI 21' PRIPOJENA PODRAVSKOJ BANCI Sukladno odobrenju Komisije za vrijednosne papire i odobrenju Hrvatske narodne banke za rad, Podravska banka je početkom ovog mjeseca pripojila poslove i zaposlenike brokerske kuće 'Brokeri 21' d.o.o. svom Sektoru riznice i platnog prometa. 'Brokeri 21' tako prestaju djelovati kao samostalna pravna osoba i njihovo se poslovanje nastavlja u Odjelu brokerskih poslova unutar Banke. U ZAGREBU ITC-OV REGIONALNI SKUP 'POSLOVNI SVIJET ZA CANCUN' U organizaciji Međunarodnog trgovinskog centra iz Ženeve (International Trade Centre - ITC) i Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore (HGK), u Zagrebu je 2. i 3. srpnja održan regionalni sastanak 'Poslovni svijet za Cancun' za zemlje središnje i istočne Europe. Skupa je mjesto susreta poslovne zajednice s pregovaračima u novoj rundi pregovora članica WTO-a, započete prije 2 godine u Dohi, a čiji će se prvi rezultati rezimirati na ministarskom sastanku WTO-a u rujnu u Cancunu, rekla je otvarajući skup direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK Dunja Konjevod, dodajući kako je ovo prilika da predstavnici poslovne zajednice iz regije zauzmu aktivnu ulogu u procesu pregovaranja. Do sada je održano 7 regionalnih skupova u svijetu, a svaki je prilagođen posebnim prioritetima gospodarstvenicima regije, kazao je direktor ITC-a Gian Piero Roz. Skup je okupio 50- tak predstavnika državne uprave i poslovnog svijeta iz Albanije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Estonije, Mađarske, Kazahstana, Kirgistana, Latvije, Litve, Moldave, Rumunjske, Rusije, Tadžikistana i Uzbekistana. NA JADRANU POČETKOM OVOGA TJEDNA 9 POSTO MANJE TURISTA NEGO LANI Na hrvatskom je Jadranu početkom ovoga tjedna boravilo 277.485 turista ili 9 posto manje nego u isto lanjsko vrijeme, a većina turista ili 250.914 bili su stranci, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice. Najviše se gostiju odmaralo na području Dalmacije - 114.723 turista ili 1 posto manje nego na isti dan lani. Među dalmatinskim županijama najviše gostiju bilo je na području Splitsko-dalmatinske županije - 43.204 (5 posto manje nego lani). Slijede Zadarska županija sa 32.726 turista (isto kao lani), Dubrovačko-neretvanska županija koja sa 20.260 turista jedina među dalmatinskim županijama bilježi rast od 8 posto, te Šibensko- kninska županija u kojoj je boravilo 18.533 turista (1 posto manje). Slijedi Istra koja im 94.106 turista što je pad od 16 posto u odnosu na lani. Kvarner bilježi 68.656 turista ili 10 posto manje, a najviše gostiju bilo je u Primorsko-goranskoj županiji - njih 64.185, što je pad od 11 posto. Ličko-senjska županija sa 4.471 gostom bilježi rast od 10 posto. DOBIT JADRANSKOG NAFTOVODA IZ 2002. OD 40,3 MILIJUNA KUNA U PRIČUVE Jadranski naftovod (JANAF) prošle je godine ostvario dobit od 40,32 milijuna kuna, a ta se dobit, sukladno odluci ovotjedne Glavne skupštine dioničara JANAF-a, raspoređuje u zakonske pričuve i zadržanu dobit. Prihodi iz temeljne djelatnosti poslovanja prijevoza nafte porasli su 19 posto, dok su ukupni prihodi porasli 16 posto. Poslovni su rashodi smanjeni, što je rezultiralo dobitkom u poslovanju u odnosu na prethodnu godinu kada je tvrtka poslovala s gubitkom. Razlozi povećanja su značajni rast prevezenih količina nafte za NIS Jugopetrol i Rafineriju Sisak te veći prihodi od skladištenja nafte i derivata. Poboljšana je i likvidnost društva smanjenjem vremena naplate potraživanja od kupaca na 39 dana - gotovo dvostruko manje u odnosu na 2002. BEZ RAZVOJA OBRTNIŠTVA I MALOG PODUZETNIŠTVA NEMA RAZVOJA HRVATSKE Bez daljnjeg razvoja obrta i malog i srednjeg poduzetništva nema razvoja Hrvatske i njenog gospodarstva, kazao je predsjednik Vlade Ivica Račan u utorak na svečanoj Akademiji prigodom Dana Hrvatske obrtničke komore (HOK). Orijentacija je Vlade apsolutno jasna: i dalje ulagati u obrtništvo i malo poduzetništvo, u školovanje ljudi te promicanje vrijednosti ljudi koji se školuju za obrtništvo, istaknuo je premijer. Dodao je kako bez strukovnog obrazovanja nema razvoja obrtništva i malog gospodarstva te je u tom smislu, smatra, nužno kod učenika ali i roditelja razbiti strah od obrtničkih zanimanja te probuditi poduzetnički duh. Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek podsjetio je kako je lani otvoreno 35 tisuća novih radnih mjesta u obrtu, a jednaku brojku ili čak i veću Pecek očekuje i za ovu godinu. Dodao je kako je taj sektor spreman za ulazak u Europu pa će se tako u jesen potpisati Povelja kojom će se Hrvatska pridružiti EU u sektoru malih poduzeća. Na Akademiji su uručena i najviša priznanja HOK-a "Zlatne ruke". "PLIVA": POTPISAN NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR Predstavnici Uprave i dvaju sindikata potpisali su novi Kolektivni ugovor (KU) za "Plivu d.d.", priopćeno je u srijedu iz te farmaceutske tvrtke. Novim KU minimalna cijena rada povećana je za 6,2 posto, tako da sada iznosi 2.400 kuna bruto, a povećane su i jubilarne nagrade. Također je predviđena mogućnost da poslodavac nakon objave godišnjih rezultata poslovanja isplati nagradu za završenu poslovnu godinu. Osim naknada za radni staž zaposlenika koje se utvrđuju u fiksnom iznosu i više se neće mijenjati, sva ostala prava iz dosadašnjeg KU su zadržana. Novi KU odnosi se na oko 3.500 "Plivinih" radnika zaposlenih u Hrvatskoj, a bit će na snazi od 1. lipnja 2003. do 31. prosinca 2004. SKUPŠTINA KRAŠA: DIVIDENDA 15 KUNA PO DIONICI Glavna skupština dioničara Kraša odlučila je dioničarima isplatiti dosad najveću dividendu, od 15 kuna po dionici, a isplata će uslijediti najkasnije do kraja ove godine. Kako su izvijestili iz Kraša, Skupština, održana 28.lipnja, prihvatila je Izvješće o stanju i poslovanju Društva s konsolidiranim financijskim izvještajima, prema kojima je Kraš grupa u prošloj godini ostvarila povećanje ukupnog prihoda za 5,2 posto, uz ostvarenje neto dobiti od 41,96 milijuna kuna. GLAVNA SKUPŠTINA LIBURNIJA RIVIERA HOTELA: SMANJUJE SE TEMELJNI KAPITAL Glavna skupština Liburnija Riviera hotela odlučila je zbog pokrića gubitaka iz poslovanja u 2002. od 33,26 milijuna kuna, temeljni kapital smanjiti za 30,26 milijuna kuna, na 968,4 milijuna kuna. Smanjenjem kapitala prevest će se nominalne vrijednosti dionice od 3.300 kuna na 3.200 kuna po dionici. Ostali iznos gubitka od oko 3 milijuna kuna prenosi se u iduće poslovno razdoblje. Ukupni gubitak nastao je tako što je u bilancu uračunato smanjenje vrijednosti objekata u kojima su boravili prognanici, oko 26 milijuna kuna odnosno amortizacija koja više godina nije obračunata. K tome za poslovnu 2002. obračunata je amortizacija od 3,8 milijuna kuna, a 3,4 milijuna kuna predviđeno je za program zbrinjavanja i otpremnina zaposlenika. Liburnija Riviera hoteli imaju još oko 100 milijuna kuna akumuliranog gubitka iz prethodnih godina koji su nastali radi smanjenog prometa u ratnim godinama, smještaja prognanika i kamatnih zaduženja. TODORIĆ NAJUSPJEŠNIJI MENADŽER JUGOISTOKA EUROPE Vlasnik Agrokora Ivica Todorić proglašen je u nedjelju u Zenici 'najmenadžerom' jugoistočne Europe na osmom po redu izboru najuspješnijih poslovnih ljudi jugoistoka Europe i BiH. Agrokor je najveći hrvatski investitor u Bosni i Hercegovini a u njegovu vlasništvu su, uz ostale, tvornica Ledo u Čitluku i mineralne vode u Kiseljaku. TVRTKA VIPNET OBILJEŽILA ČETIRI GODINE POSLOVANJA U četiri godine postojanja tvrtka VIPnet je od operatera mobilne telefonije prerasla u stabilnu telekomunikacijsku kompaniju, povećavši prošle godine svoj udio na hrvatskom tržištu na 50,3 posto. Istaknuto je to u utorak na godišnjoj konferenciji za novinare VIPneta, organiziranoj u povodu četiri godine rada te tvrtke. VIPnet danas ima 1,1 milijun korisnika. Od svibnja ove godine u 99 postotnom je vlasništvu austrijske telekom tvrtke 'mobilkom austria', dok jedan posto ima "Večernji list". Predsjednik Uprave Josef Vinatzer istaknuo je da je VIPnetovim signalom do sada pokriveno 98,4 posto populacije Hrvatske. Za iduće je razdoblje najavio izgradnju nove poslovne zgrade na Žitnjaku, koja bi trebala biti završena do 2005. godine na 10 tisuća četvornih metara. Vinatzer je naglasio da je VIPnet spreman za prijavu na predstojeći natječaj za licencu UMTS-a. Ponovio je i zanimanje VIPnet-a za ulazak u fiksnu telefoniju, ali tek po promjeni uvjeta i cijene te koncesije, koja iznosi 40 milijuna kuna i koju drži previsokom. Predstavljen je i novi financijski direktor VIPnet-a Dino Dogan koji je iznio i rezultate poslovanja za prvo tromjesečje ove godine. Prva tri mjeseca VIPnet je završio sa porastom dobiti od 11,1 posto, na 65,3 milijuna eura, te porastom operativne dobiti (EBITDA) od 25 posto, na 27,9 milijuna eura. 25 AUTOBUSNIH PRIJEVOZNIKA MORA USKLADITI IZMJENE VOZNIH REDOVA Radi preusmjeravanja redovnih autobusnih linija na novoizgrađene dionice autocesta prema Rijeci i Zadru, 25 autobusnih prijevoznika moraju najkasnije do 10. srpnja međusobno uskladiti izmjene voznih redova i dostaviti zahtjeve Ministarstvu pomorstva, promete i veza (MPPV) radi odobravanja. U srijedu održan sastanak s prijevoznicima radi tog preusmjeravanja na kojem je dogovoreno da prijevoznici do 10. srpnja međusobno usklade tražene izmjene voznih redova. Ministarstvo će voditi računa o interesima prijevoznika, ali i putnika, i to ne samo da se preusmjeravanjem linija putovanje autobusom od Zagreba do Rijeke skrati za 30, a za Zadar 45 minuta, već i da Udbina, Gračac i Obrovac ne ostanu bez autobusnog prijevoza. Ministarstvu su do otvorenja novih dionica autocesta podnesena dva zahtjeva za izmjenu voznog reda, dok su se ostali prijevoznici samo usmeno interesirali za mogućnost preusmjeravanja linija. MPPV je odobrilo te zahtjeve Puntamika line i Samoborček. Puntamika line tako može prometovati novom dionicom autoceste prema Zadru na liniji Zagreb-Zadar bez usputnog stajanja, a Samoborček na liniji Zagreb-Benkovac-Split. ODLUKA O IZLASKU EBRD-A IZ PODRAVKA NA SKUPŠTINI PODRAVKE 18. SRPNJA Temeljem dogovora Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i koprivničke prehrambene industrije Podravka, ulaganje EBRD-a bit će završeno otkupom njegovih povlaštenih dionica, koje bi se povukle radi eliminiranja dvaju različitih rodova dionica. Takva bi odluka trebala biti donijeta na glavnoj skupštini Podravke 18. srpnja. Zbog toga će se promijeniti Statut Podravke i smanjiti temeljni kapital Društva. Naime, temeljni kapital sada iznosi 1.813,921.200 kuna i podijeljen je na 5,410.404 redovnih dionica serije "A" i 636.000 povlaštenih dionica serije "B". Društvo namjerava otkupiti svih 636.000 povlaštenih dionica sada u vlasništvu EBRD-a. Nakon toga će se smanjiti temeljni kapital povlačenjem povlaštenih dionica. Za svaku povučenu dionicu vlasniku će se isplatiti 300 kuna. EBRD će tako dobiti zadnji puta dividendu na povlaštene dionice u iznosu od 2,766.600 eura. Temeljni kapital povlačenjem povlaštenih dionica smanjit će se za 190,8 milijuna kuna, pa će tada temeljni kapital Podravke iznositi 1.623,121.200 kuna i bit će podijeljen na 5,410.404 redovnih dionica serije "A", od kojih je svaka nominalne vrijednosti 300 kuna. Poslovna 2002. za Podravku je bila najuspješnija po čistoj dobiti unazad nekoliko godina, i za grupu Podravka iznosi 108,5 milijuna kuna, što je 75 posto više nego 2001. godine. Operativna dobit (prije kamata i poreza) iznosi 160,6 milijuna kuna, a dobit Podravke d.d. je 76,14 milijuna kuna. Glavna bi skupština, nakon nekoliko godina stanke, trebala prihvatiti i odluku o isplati dividende na redovne dionice u bruto iznosu od šest kuna po dionici, što iznosi ukupno 32,44 milijuna kuna ili 42,6 posto ostvarene dobiti za prošlu godinu. Prema prijedlogu odluke dionice bi se isplatile najkasnije do 31. prosinca ove godine. PET ZUBAKOVIH TVRTKI ODSAD POD JEDNIM IMENOM - AUTOZUBAK Spajanjem pet tvrtki u vlasništvu Pave Zubaka, specijaliziranih za prodaju i održavanje marki automobila Volkswagen, Audi, Seat i Škoda, nastala je nova korporacija AutoZubak, koja planira u idućoj godini imati tržišni udjel od 25 posto. U 25 godina postojanja tvrtki servisirano je više od 300 tisuća, a prodano više do 70 tisuća vozila, kazao je Zubak. Najavio je i širenje na tržište Srbije i Crne Gore, a već krajem 2004. planira otvorenje jednog ili dva centra, pojedinačne vrijednosti pet milijuna eura. Zubak je kazao da im je lanjski ukupni prihod porastao između 10 i 15 posto, da sada drže 21,5 posto tržišta, a da u idućoj godini planiraju taj postotak dignuti na 25 posto. Najavljeno je skoro otvaranje novih poslovnih centara u Osijeku i Sisku te Škodinog centra u Varaždinu, gdje će zaposliti 30 novih djelatnika. PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKIH CESTA O IZGRADNJI PRIKLJUČNIH CESTA Sve priključne ceste na autocestu Zagreb -Split u Splitsko- dalmatinskoj županiji te brza cesta Trogir - Omiš bit će dovršene najkasnije do početka 2007., izjavio je u četvrtak u Splitu predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Vladimir Bizjak na sastanku sa županom Krunom Peronjom i članovima Poglavarstva za ceste. Puštanjem tih cesta u promet, naglasio je Bizjak, rasteretit će se okolne loše prometnice, poput dijela državne ceste D8, Jadranske magistrale od Splita do Omiša. Stoga je najvažnije, dodao je, izgraditi 50-ak kilometara brze ceste Trogir - Omiš. Ta je prometnica vrijedna 580 milijuna kuna, a polovicu bi, najavio je, trebala osigurati Europska banka za razvoj u Luksemburgu ili Europska investicijska banka, s kojima se upravo pregovara. U ZAGREBU PREDSTAVLJENI TURISTIČKI PROGRAMI KONTINENTALNE HRVATSKE Zagrebačka putnička agencija Mystik Tours predstavila je u utorak turističke programe kontinentalne Hrvatske, nastale u suradnji sa turističkim zajednicama Primorsko-goranske i Međimurske županije, od kojih se posebno ističu avanturistički izleti u Gorski Kotar te ispiranje zlata na Dravi u blizini Donjeg Vidovca u Međimurju. U izradi programa, uz uvažavanje kulturne i prirodne baštine, vodilo se računa i o održivom razvoju toga kraja kojemu bi masovni turizam više štetio nego koristio. Zato su programi većinom koncipirani kao jednodnevni izleti za veće i manje grupe. U LUCI RIJEKA PRETOVARENO 16 POSTO VIŠE TERETA NEGO 2002. U Luci Rijeka u prvih šest mjeseci ove godine pretovareno je ukupno 1,56 milijuna tona tereta, što je porast od 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promet generalnog tereta u prvih šest mjeseci veći je za 12 posto od prošlogodišnjeg, a u istoj toj grupi izdvaja se porast kontejnerskog prometa za 54 posto. U strukturi generalnog tereta promet voća je veći za 45 posto. Promet rasutog tereta povećan je za 20 posto, među kojim se osobito ističe povećanje prometa žitarica i uljarica. U bakarskoj luci je promet ugljena i željezne rudače porastao za 11 posto, a promet ostalih rasutih tereta, među koje se ubraja sol, šećer i ostalo, veći je za 34 posto. SKUPŠTINA BRODOGRADILIŠTA "VIKTOR LENAC" Brodogradlište "Viktor Lenac" lani je ostvarilo 108,7 milijuna kuna gubitka koji će biti pokriven iz kapitalnog dobitka - 25,2 mil. kuna, ostalih pričuva - 58,8 mil. kuna i buduće dobiti - 24,7 mil. kuna, stoji u financijskom izvješću koje su dioničari tog brodogradilišta prihvatili na redovnoj Glavnoj skupštini. Direktor Damir Vrhovnik kazao je da brodogradilište ima dovoljno ugovorenih poslova i ove godine očekuje oko 80 milijuna dolara prihoda. Radnicima je isplaćeno oko 60 posto plaća za svibanj, a ostatak će im biti isplaćen za 20-ak dana. Brodogradilištu "Viktoru Lencu" potrebna su ulaganja od oko 26 milijuna kuna za nastavak rada i dovršetak druge faze razvojnog ciklusa. O nastavku ulaganja vode se pregovori s dioničarima - International Finance Corporationom (IFC), Njemačkom razvojnom bankom (DEG) i Raiffeisen bankom te ostalim poslovnim bankama. HP PREDSTAVIO NOVU LINIJU POSLUŽITELJA INTEGRITY Informatička tvrtka HP Hrvatska predstavila je u ponedjeljak, usporedo s svjetskom objavom, novu liniju poslužitelja naziva 'Integrity', baziranih na novim Itanium 2 procesorima koja dolazi na hrvatsko tržište, čime proširuje svoju ponudu za prilagodljivo korporacijsko računalstvo. Linija poslužitelja Integrity nadopunjava najveći i najrobusniji portfelj poslužitelja te tvrtke. Novi sustavi Integrity imaju jedan do dva procesora u nižoj klasi do 64 procesora u najvišoj klasi poslužitelja Integrity Superdome koji su najsnažniji korporacijski sustavi u informatičkoj industriji. ZAGREB: U 2002. U GRADSKIM TVRTKAMA PRIHODI VEĆI OD RASHODA 0,4 POSTO U 23 zagrebačka gradska trgovačka društva u 2002. je zabilježen ukupni rast prihoda nad rashodima od 0,4 posto, izvijestio je Ladislav Prežigalo, predsjednik Skupštine trgovačkih društava, nakon sjednice Skupštine i izvješća o radu 10 trgovačkih društava čime su zaokruženi poslovni rezultati zagrebačkih tvrtki iz 2002. Ukupni prihod u 23 trgovačka društva u 2002. bio je 3,26 milijardi kuna, a rashod od 3,15 milijardi kuna. Dobit od 115 milijuna kuna je jedan posto veća nego u 2001., a gubitak od 10 milijuna kuna čak 60 posto manji nego godinu prije. Gubici bi, napominje Prežigalo, bili i manji da PUTO (društvo-kćer "Čistoće") nije nakon zabrane rada spalionice opasnog otpada iskazalo ukupni gubitak od 6,9 milijuna kuna. S obzirom da je Grad Zagreb putem trgovačkog društva "Čistoća" vlasnik 70 posto PUTO-a, snosi dio gubitaka u iznosu od 3,9 milijuna kuna. Zbog toga je Gradski ured za gospodarstvo zatražio likvidaciju PUTO-a. Gradske tvrtke ove godine ne bi smjele prijeći 1,5 milijuna kuna za donacije, sponzorstva i financijske pomoći što je znatno smanjenje u odnosu na prethodne godine, primjerice 2000., u kojoj je izdvojeno skoro dvostruko više. LASLO NAJAVIO MOGUĆNOST PROSVJEDA Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo ocijenio je da je "sramotno i nemoralno seljaku nuditi jednu kunu za kilogram pšenice kada se zna da će ga to dovesti u teške gubitke jer i s cijenom od 1,30 kuna za kilogram, uz nedovoljne poticaje i štete od suše, seljak bi tek uspio pokriti troškove". Imat ćemo sastanak Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje i poslati pismo upozorenja predsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede i šumarstva s nadom da će ozbiljno shvatiti naše upozorenje vezano uz otkup pšenice, kao još jedan znak dobre volje, rekao je. "Ti prosvjedi neće biti politički, kao što nisu bili ni oni 2000. kada su s nama bili ljudi koji danas vode Hrvatski sabor, ministarstva i ostalo, jer je očito da im je jedini cilj bio politička fotelja te da su zaboravili na obećanja koja su tada dali", istaknuo je. JAMNICA U NOVOJ AMBALAŽI; ULAGANJE VRIJEDNO 2 MILIJUNA EURA Tvrtka Jamnica iz sastava koncerna Agrokor predstavila je ovoga tjedna nove, redizajnirane etikete za proizvodni program Jamnica (prirodnu gaziranu i negaziranu mineralnu vodu), kao i novodizajniranu ambalažu. Ulaganja u novu liniju te redizajn i modernizaciju vrijedna su više od 2 milijuna eura. U rad je puštena i nova linija za punjenje nepovratne staklene ambalaže namijenjene prije svega ugostiteljskom i hotelijerskom sektoru, čime je Jamnica zaokružila ukupnost ponude svojih mineralnih voda te povećala proizvodne kapacitete na 220 milijuna litara godišnje. Kapacitet nove linije je 12 tisuća boca na sat. Za prvih šest mjeseci ove godine Jamnica je ostvarila rekordnu proizvodnju i prodaju. Tako je ukupan prihod od prodaje u prvih šest mjeseci prema istom lanjskom razdoblju povećan za 31 posto, na 310 milijuna kuna, a izvoz je povećan 55 posto. Domaćem je, pak tržištu, isporučeno 25 posto više mineralne i izvorske vode, sokova i bezalkoholnih pića. Jamnica je zadržala svoj udio u mineralnim vodama na 80 posto tržišta, a u izvorskoj vodi povećala je svoj udio na domaćem tržištu na 41 posto, s daljnjim trendom rasta. PERUTNINA PTUJ OTVORILA SUVREMENU TVORNICU GOTOVIH JELA Perutnina Ptuj otvorila je u utorak suvremenu tvornicu gotovih jela, u koju je uloženo 15 milijuna eura i u kojoj se za jedan sat može pripremiti 2.000 kilograma gotovih jela iz programa mariniranih, paniranih, pečenih i griliranih jela za brzu pripremu, a 80 posto proizvodnje iz nove tvornice izvozit će se na tržišta EU i države jugoistočne Europe. 4.100 četvornih metara tvornice s ugradnjom opreme izgrađeno za manje od jedne godine, a u tvornici će biti zaposleno 50 osoba. OTVOREN KONZUMOV TRGOVAČKI CENTAR U SOPOTU Najveći hrvatski lanac maloprodaje Konzum, iz sastava koncerna Agrokor, otvorio je u utorak Trgovački centar u novozagrebačkom naselju Sopotu, investiciju vrijednu više od 40 milijuna kuna na ukupno 2.500 četvornih metara površine. U novootvorenim prodavaonicama zaposleno je 60-tak ljudi. Kako se doznaje iz Konzuma, taj će lanac kupiti šest maloprodajnih objekata krapinske Strahinjčice. Riječ je o tri maloprodajna objekta u Krapini te po jednom u Krapinskim Toplicama, Pregradi i Đurmancu. SIEMENSOVO VODSTVO U DUBROVNIKU RAZGOVARALO S MESIĆEM Visoko Siemensovo izaslanstvo, predvođeno predsjednikom i glavnim direktorom Heinrichom von Piererom, razgovaralo je u ponedjeljak u Dubrovniku s predsjednikom države Stjepanom Mesićem, potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem i ministrom za europske integracije Nevenom Mimicom. U dubrovačkom hotelu "Excelsioru" počela je dvodnevna sjednica Nadzornog odbora te korporacije i to je prvi put da NO, koji svake godine sjednice održava u nekom od atraktivnih mjesta u Europi, održi sjednicu u Hrvatskoj. Za odabir Dubrovnika zauzimao se hrvatski Siemens, koji vodi Mirko Barišić. Kako je prije susreta novinarima kazao predsjednik Mesić, Siemensovo je vodstvo iskazalo određeno zanimanje veću nazočnost u Hrvatskoj jer, kao što je poznato, njihovim i Ericssonovim dolaskom u Hrvatskoj više nema nijednoga nezaposlenog inženjera. Htjeli bismo da Siemens u Hrvatskoj bude prisutniji i o tome ćemo večeras razgovarati, istaknuo je Mesić. Predsjednik Siemensa Heinrich von Pierer kazao je kako je njegova tvrtka u Hrvatskoj obavila zanimljiva ulaganja i poslove te da zapošljava 1200 radnika. "Veselimo se svakom visoko motiviranom i obrazovanom hrvatskom inženjeru koji u našoj tvrtki nađe posao i ostane u Hrvatskoj", istaknuo je von Pierer te dodao kako Siemens podupire buduće učlanjenje Hrvatske u EU. BROJNA UVRŠTENJA U KOTACIJU JDD ZAGREBAČKE BURZE U kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD) Zagrebačke burze ovog su tjedna uvrštene brojne dionice. Uvrštene su tako redovne dionice dioničkog društva Istraturist iz Umaga, čije će se trgovanje odvijati pod burzovnom oznakom ISTT-R-A. Temeljni kapital Istraturista iznosi 467.499.500 kuna i podijeljen je na 4.674.995 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100 kuna. Dionice su izdane u dvije serije i to 2.568.290 osnivačkih dionica serije A i 2.106.705 dionica serije B. Odlukom Vlade o zamjeni vlasničkih udjela u turističkim poduzećima, Zagrebačka banka 1996. postaje najveći dioničar tvrtke sa 42,7 posto udjela u vlasništvu. Banka je 1998. dokapitalizirala Istraturist ulaganjem u novcu i pravima u ukupnom iznosu od 60 milijuna njemačkih maraka čime je povećala svoj vlasnički udio na 71,8 posto. Također, uvrštene su i redovne dionice dioničkog društva Brodomerkur trgovina i usluge iz Splita, a trgovina tim dionicama odvijat će se pod burzovnim simbolom BDMR- R-A. Savjetnik pri uvrštenju bila je splitska brokerska kuća Fintrade d.o.o. Temeljni kapital Brodomerkura iznosi 188,72 milijuna kuna i podijeljen je na 99.331 redovnih dionica nominalne vrijednosti 1.900 kuna. U 100 postotnom vlasništvu Brodomerkura su društva Brodomerkur-Inženjering d.o.o. i Brodomerkur usluge d.o.o. Osim toga tvrtka posjeduje 99 posto društva Fibro Trieste Italija, 51 posto društva Brodomerkur Skopje. Izdavatelj posjeduje 46,21 posto društva Visočica Gospić, 32,3 posto društva Brodomerkur Soko Mostar i 88,75 posto društva Dinarka Knin. Od početka mjeseca u toj su kotaciji i redovne dionice Međimurske banke i tvrtke Inker Industrija keramike i porculana. Trgovanje prvim dionicama počinje 1., a onima Inkera 2. srpnja. Dionički kapital Međimurske banke iznosi 127,9 milijuna kuna i podijeljen je na 319.750 redovnih dionica koje glase na ime, svaka u nominalnom iznosu 400 kuna. Međimurska banka članica je grupe Privredne banke Zagreb. Temeljni kapital Inkera dijeli se na 1,4 mln dionica nominalne vrijednosti od 100 kuna. Tu su i dionice tvrtki Viadukt i Tankerska plovidba, a trgovina spomenutim dionicama odvija se pod burzovnim simbolom VDKT-R-A i TNPL-R-A. Temeljni kapital Viadukta iznosi 103,7 milijuna kuna i podijeljen je na 345.820 redovnih dionica svaka u nominalnom iznosu od 300 kuna. Ukupan broj dioničara s pravom glasa iznosi 1.097, a raspolažu sa 290.744 glasova. Društvo posjeduje 55.076 vlastitih dionica, iz kojih mu ne pripadaju nikakva upravljačka i imovinska prava. Temeljni kapital Tankerske plovidbe iznosi 375,8 milijuna kuna i podijeljen je na 626.385 redovnih dionica nominalne vrijednosti 600 kuna, a društvo ima ukupno 1.851 dioničara. USPJEŠNIM BJELOVARSKIM GOSPODARSTVENICIMA URUČENE PLAKETE ZLATNA KUNA U županijskoj komori Bjelovar ovoga su tjedna najboljim tvrtkama u 2002. s područja Bjelovarsko-bilogorske županije dodijeljene plakete HGK Zlatna kuna. U kategoriji manjih tvrtki, najboljom je proglašena "Riba" iz Kaniške Ive pokraj Garešnice, koja je na 400 hektara proizvela 482 tone slatkovodne ribe, što je sedam puta više nego 2001. U usporedbi s pretprošlom godinom izvoz je povećala četiri puta, a ukupan prihod tvrtke iznosio je 7 milijuna kuna. Među srednjim tvrtkama, najboljom je proglašen "Kamen" iz Sirača, najveći proizvođač vapna u Hrvatskoj. Tvrtka ima 211 zaposlenih, a u 2002. ostvarila je bruto dobit od 7,7 milijuna kuna što je 202 posto više nego godinu prije. Ukupan prihod Kamena je u 2002. bio 73,5 milijuna kuna, a tvrtka, kako se čulo, ne može proizvesti dovoljno vapna koliko traže kupci iz Slovenije i Srbije i Crne Gore pa je krenula u gradnju nove, treće peći za proizvodnju vapna. Najboljom velikom tvrtkom u BBŽ za 2002. proglašen je bjelovarski Elektrometal koji se bavi instalatersko-montažerskim poslovima i zapošljava 330 radnika. Ukupni prihod u 2002. imala je 147 milijuna kuna, što je 28 posto više nego pretprošle godine. AKCIJA "KUPUJMO HRVATSKO" NA SPLITSKOJ RIVI Akcija "Kupujmo hrvatsko" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održana je u četvrtak na splitskoj Rivi a okupila je stotinjak proizvođača s područja cijele Hrvatske. U velikoj promotivnoj akciji s nacionalnim predznakom "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" sudjelovalo je 19 tvrtki s područja Splitsko- dalmatinske županije. Proizvodi su se prodavali po promotivnim cijenama, a najzastupljenije djelatnosti bile su poljoprivredna i prehrambena industrija, industrija pića, tekstilna industrija, proizvodnja obuće, PVC proizvoda i slično. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA MESIĆ: GOSPODARSKI FORUM UNAPREĐUJE SURADNJU HRVATSKE I TURSKE Hrvatsko-turski bilateralni odnosi izvrsni su, a o konkretnom unapređenju gospodarske suradnje govorit će se na forumu gospodarstava dviju zemalja, najavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon razgovora s turskim predsjednikom Ahmetom Necdetom Sezerom koji je u četvrtak stigao u dvodnevni posjet Hrvatskoj. U HGK će se održati poslovni forum predstavnika hrvatskog i turskog gospodarstva kojemu će se obratiti i dvojica predsjednika. Taj gospodarski forum i ugovor o slobodnoj trgovini koji je 1. srpnja stupio na snagu mogli bi dovesti do bitnog pomaka prema poboljšanju gospodarske suradnje, rekao je Sezer. PREDSTAVLJEN PROJEKT "INDUSTRIJSKE NORME U EU" Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj i Državni zavod za mjeriteljstvo Repubike Hrvatske predstavili su u četvrtak projekt "Industrijske norme Europske unije", koji financira Europska unija iz CARDS programa. Projekt "Industrijske norme Europske unije" ugovor je o uslugama tehničke pomoći Hrvatskoj između Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i Francuskog društva za normizaciju (AFNOR). Projekt financira Europska komisija u okviru CARDS programa, a vrijedan je 763 tisuće eura. Glavni ciljevi projekta su poboljšanje postojećeg hrvatskog pravnog okvira za normizaciju, mjeriteljstvo, akreditaciju i certifikaciju proizvoda u skladu s normama i praksom Europske unije, poboljšanje kapaciteta institucija infrastrukture za kakvoću u Hrvatskoj te osposobljavanje osoblja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. MINISTARSTVO FINANCIJA I KFW POTPISALI SPORAZUM O KREDITU ZA HŽ Ministarstvo financija i njemačka državna banka Kreditanstalt Fuer Wiederaufbau - KfW potpisali su u utorak Ugovor o kreditu vrijednom 70 milijuna eura, koji će Hrvatske željeznice iskoristiti za obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture. Ugovor su potpisali ministar financija Mato Crkvenac u ime dužnika Republike Hrvatske i član Odbora izvršnih direktora banke Peter Klaus. To je samo dio kredita od ukupno 180 milijuna eura koji se ugovara, kamatna stopa mu je EURIBOR plus 1,3 posto ili u ovom trenutku 3,4 posto što su, kazao je Crkvenac, vrlo povoljni uvjeti kakve trebaju infrastrukturni projekti. U korištenju ovog kredita za izvođenje radova sa 30 posto će u tim radovima sudjelovati domaća poduzeća, dodao je. Zamjenik direktora HŽ-a Rene Valčić podsjetio je da su HŽ krenule u projekt modernizacije u kojem je 15,2 milijarde kuna predviđeno za investicije u infrastrukturu i mobilne kapacitete. Ovaj kredit pokriva dio ulaganja u infrastrukturu i prioritet tog ulaganja će biti modernizacija ličke pruge, što mora biti gotovo do sredine lipnja iduće godine. 6. SINDIKATI ZAHTJEVI SINDIKATA "VIKTORA LENCA UPRAVI BRODOGRADILIŠTA I VLADI Podružnica Sindikata metalaca Hrvatske u "Viktoru Lencu" i Nezavisni sindikat brodogradilišta u četvrtak su od Uprave zatražili da do 15. srpnja isplati plaće za svibanj te prvi dio za lipanj, a od Vlade da nadomjesti ulaganja vlasnika. Ako se tim zahtjevima ne udovolji do 15. srpnja, sindikati su najavili industrijske akcije, pa i štrajk. Zahtjev Vladi da nadomjesti ulaganja umjesto banaka koje to izbjegavaju, Sindikat podupire tvrdnjom da je Vlada već uložila 60 milijuna dolara u brodogradilište i da treba zaštititi 15.000 ljudi koji izravno ili neizravno žive od brodogradilišta. Prije štrajka sindikat će 10. srpnja prirediti referendum među članstvom o štrajku. Predsjednik SMH Ivo Marjanović na pitanje da komentira zahtjev Raiffeisen banke za smjenom Uprave brodogradilišta kazao da je to pravo vlasnika i da to sindikat sigurno neće sprječavati. SINDIKALISTI SLOBODNE DALMACIJE NEZADOVOLJNI ZBOG OTKAZIVANJA KOLEKTIVNOG UGOVORA Sindikat novinara u "Slobodnoj Dalmaciji" u četvrtak je prosvjedovao jer je predsjednik Uprave Srđan Kovačić jednostrano otkazao Kolektivni ugovor za profesionalne novinare i ostale zaposlenike tog splitskog dnevnika. SNH u "Slobodnoj Dalmaciji" traži od Kovačića da preispita svoju odluku jer, kako kažu, otkazom ugovora ostavlja novinare i ostale radnike na milost novom vlasniku odluče li u Banskim dvorima ipak brzo privatizirati splitsku novinsku kuću. Sindikalisti prozivaju i Vladu zbog odgađanja privatizacije i, kako kažu, maćehinskog odnosa prema tom splitskom dnevniku. Pozdravljaju što je Vlada jamčila za kupnju dva nova tiskarska stroja u "Vjesniku", no pritom se pitaju čime je "Slobodna Dalmacija" koja je kao i "Vjesnik" u državnom vlasništvu, zaslužila odnos Vlade i Sabora koji "nikako da se dogovore kako privatizirati list". SINDIKAT POLJOPRIVREDE TRAŽI JURIĆEVU OSTAVKU NA DUŽNOST PREDSJEDNIKA SSSH Sindikat poljoprivrede zatražio je u utorak ostavku Davora Jurića na dužnost predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i sazivanje izvanrednog kongresa najveće hrvatske sindikalne središnjice. Glavni odbor Sindikata poljoprivrede optužio je Jurića da ne poštuje Programsku deklaraciju s kongresa SSSH, ponajviše zbog njegova stajališta prema pregovorima o izmjenama Zakona o radu. Događaji oko sindikalnog referenduma pokazali su da je Jurić učinio sve kako bi rezultate pregovora o izmjenama ZOR-a predstavio kao veliko postignuće, iako će radnicima biti smanjene otpremnine i otkazni rokovi, a 241.000 radnika bit će zaposlena kod tzv. malog poslodavaca koji im ne jamči nikakvu sigurnost radnih mjesta. Stoga će Sindikat poljoprivrede potaknuti sazivanje izvanrednog kongresa SSSH kako bi se izabralo novo vodstvo s drugačijom, borbenijom i transparentnijom sindikalnom politikom. Inicijativu Sindikata poljoprivrede podržat će Sindikat tekstilaca koji je već ranije zatražio da Vijeće SSSH na dnevni red stavi provjeru povjerenja Juriću. Sindikat poljoprivrede s 39.000 članova i Sindikat tekstilaca s 24.000 članova među najvećim su sindikatima udruženim u SSSH, a zahtjev za Jurićevom ostavkom i izvanrednim kongresom mogli poduprijeti još neki veći sindikati, poput Sindikata trgovine i Sindikata ugostiteljstva i turizma. Davor Jurić nije želio komentirati zahtjev za ostavkom dok o tome ne dobije službene dokumente. KOORDINACIJA SELJAČKIH UDRUGA: CIJENA PŠENICE NE NIŽA OD 1,30 KUNA S sastanka Koordinacije seljačkih udruga u Satnici Đakovačkoj Vladi je poslan zaključak da cijena kilograma pšenice ne smije biti niža od 1,30 kuna, a dodaju li se tomu poticaji i naknada za štetu od suše, trebala bi iznositi 1,60 kuna. Ni s tom cijenom, čulo se na Koordinaciji, seljak neće ostvariti zaradu, ali će bar biti na pozitivnoj ništici. Sudionici Koordinacije - predstavnici Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB), Udruge seoskih obiteljskih gospodarstava slavonskih županija, Stožera za obranu interesa obiteljskih gospodarstava i Udruge seljaka Sisačko-moslavačke županije - od Vlade zahtijevaju da poništi natječaj za otkup pšenice te raspiše novi po kojem bi otkup bio moguć svima koji tu krušaricu žele otkupiti za svoje potrebe. Koordinacija od Vlade traži i hitnu isplatu cijeloga poticaja za ozime kulture i štetu od suše te hitan sastanak s predstavnicima Vlade. Za ponedjeljak, 7. srpnja, najavljen je novi sastanak Koordinacije seljačkih udruga. Ako do tada Vlada pozitivno ne odgovori na naše zahtjeve, odlučit ćemo o daljnjim potezima, a nisu isključeni ni seljački prosvjedi, rečeno je. 7. OSTALO HRVATSKI PODUZETNICI U PROŠLOJ GODINI OSTVARILI 10,8 MILIJARDI KUNA DOBITI Hrvatski su poduzetnici, prema konsolidiranim rezultatima, u poslovnoj 2002. ostvarili dobit od 10,8 milijardi kuna, što je čak 330 posto više nego godinu prije, istaknuto je u utorak na predstavljanju posebnog izdanja Privrednog vjesnika i Financijske agencije (FINA) "400 najvećih". To je deveta za redom analiza i ljestvica 400 najuspješnijih tvrtki, a i u prošloj godini, kao i od početka rangiranja, vodeći se trojac ne mijenja - na čelu je INA, a slijede HT i HEP, dvije tvrtke koje su se i proteklih godina izmjenjivale na drugoj i trećoj poziciji. Analiza i rang lista rađena je na temelju podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, a njih je FINA-i dostavilo ukupno 63.661 tvrtka. Predstavljajući prošlogodišnje rezultate hrvatske privrede, dr. Žarko Primorac je istaknuo da je u 2002. nastavljen pozitivan rast rezultata gospodarstva. Prošla je godina, naime, druga godina za redom u kojoj hrvatska privreda ostvaruje pozitivan rezultat. Konsolidirani rezultati pokazuju da su hrvatski poduzetnici u prošloj godini ostvarili ukupni prihod od 392 milijarde kuna, što je 15,5 posto više nego 2001., dok su ukupni rashodi povećani za 13,1 posto, na 378 milijardi kuna. Lani je pozitivno poslovalo 45.096 poduzetnika, ili gotovo 71 posto svih poduzetnika, a njihov je rezultat dobit nakon oporezivanja od 22,4 milijarde kuna, što je 53,8 posto više nego godinu prije. S gubitkom je u prošloj godini poslovalo 29 posto svih poduzetnika, ili njih 18.465, a ukupno su ostvarili 11,6 milijardi kuna gubitaka, što je 3,5 posto manje nego godinu prije. Privredni vjesnik i FINA predstavile su i devetu po redu rang listu 400 najvećih hrvatskih tvrtki, koje čine samo 0,63 posto ukupnog broja poduzetnika, ali u njima je 35,5 posto ukupno zaposlenih, ostvaruju polovicu ukupnog prihoda gospodarstva, te dvije trećine ukupne dobiti nakon oporezivanja. I u prošloj godini, prema ukupnom prihodu rang listu predvodi INA, slijede HT i HEP, te potom Pliva i Konzum. Prema dobiti nakon oporezivanja na prvom je mjesto farmaceutska tvrtka Pliva (4 milijarde kuna), a slijede HT (1,8 milijardi kuna), te Brodosplit (1,6 milijardi kuna). Na rang listi prihoda od izvoza vodeća je INA, slijede Pliva, Brodosplit i pulski Uljanik, te Ericsson Nikola Tesla. Najveći broj zaposlenih ima pak HŽ (16.051), a slijede Hrvatske pošte (11.136), INA (11.048), HT (10.582), te HEP Distribucija (10.036). GOSPODARSKO VIJEĆE KOMORE ZAGREB O PROCESU PRIBLIŽAVANJA EU U približavanju Europskoj uniji (EU) Hrvatska će gospodarske kriterije ispuniti uz znatno manje probleme nego političke i zakonodavne, budući je velik dio na tom planu već učinjen, kazao je na ovotjednoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb ministar europskih integracija Neven Mimica. Gospodarski kriteriji za pridruživanje EU sadržani su u opisnoj sintagmi potrebe uspostave funkcionirajućeg tržišnog gospodarstva spremnog da se odupre konkurenciji koju donosi to veliko tržište. Hrvatska već ima tržišno gospodarstvo, radi na poboljšanju njegove funkcionalnosti, a najveći je problem konkurentnost hrvatskog gospodarstva, na kojem treba učini još puno toga, kazao je Mimica. U poboljšanju konkurentnosti morat će se provesti niz strukturnih reformi, posebice u realnom sektoru, ali i ubrzati proces privatizacije, što će, rekao je Mimica, biti značajan dio ocjene spremnosti Hrvatske za članstvo u EU. Naglasio je kako je, makroekonomski gledano, Hrvatska značajno ispred zemalja koje u EU neće ući 2004. godine, a kao značajnu prednost naveo je i veliku (75-78 postotnu) potporu javnosti, kao i politički konsenzus o tom pitanju. O optimističnosti hrvatskih gospodarskih subjekata glede EU, pak, govore podaci ankete o pripremljenosti hrvatskih tvrtki za proces pridruživanja EU, koju je provela HGK-Komora Zagreb, na temelju istovjetne ankete europske udruge komora 'Eurochambers' u deset zemalja koje 2004. ulaze u EU. Od 150 anketiranih tvrtki, njih je čak 78 posto optimistično ili čak vrlo optimistično glede poslovnih perspektiva na jedinstvenom EU tržištu, očekujući od pridruživanja lakši pristup tom tržištu, transparentniju poslovnu praksu na domaćem tržištu te dugoročno jačanje konkurentnosti. Najveće probleme, pak, očekuju na području pravila tržišnog natjecanja, certifikacije proizvoda te zaštiti potrošača. No, najveći dio hrvatskih tvrtki, pokazalo je ovo istraživanje, još uvijek nema procjenu troškova pristupanja jedinstvenom tržištu - njih čak 96,7 posto, dok pripreme za provedbu EU smjernica nije započelo u 72 posto ispitanih tvrtki.