POSLOVNI PREGLED BROJ 319

POSLOVNI PREGLED broj 319 07. - 13. lipnja 2003. SADRŽAJ: VLADA UTVRDILA IZMJENE ZAKONA O RADU LINIĆ: AKO SE NE NAĐE NOVI VLASNIK, "V. LENAC" ĆE MORATI U STEČAJ HRVATSKA ĆE MOĆI VRAĆATI VANJSKI DUG CRKVENAC: PLASMAN SAMURAJ OBVEZNICA, DO SADA NAJJEFTINIJE ZADUŽENJE CIJENE NA MALO U SVIBNJU VEĆE 0,2 POSTO, A TROŠKOVI ŽIVOTA 1 POSTO CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U SVIBNJU SNIŽENE 0,8 POSTO U SVIBNJU 330,8 TISUĆA NEZAPOSLENIH FINA: U 2002. DOBIT PODUZETNIKA GOTOVO DVOSTRUKO VEĆA OD GUBITAKA D&B: REJTING HRVATSKE ZA LIPANJ NEPROMIJENJEN SAVJET HNB: INFLACIJA I DALJE NISKA KARLOVAČKA BANKA LANI OSTVARILA DOBIT OD 5,6 MILIJUNA KUNA PBZ AMERICAN EXPRESS PREDSTAVIO NOVU KARTICU KONAČNE PONUDE ZA INU OČEKUJU SE DO KRAJA MJESECA PLINACRO ULAŽE DO 2006. U IZGRADNJU PLINOVODA 220 MILIJUNA DOLARA SKUPŠTINA PLIVE: DIVIDENDA 17 KUNA PO DIONICI; KREĆE PROJEKT 'NOVA PLIVA' HŽ ZAVRŠIO LANJSKU POSLOVNU GODINU S GUBITKOM OD 227,4 MILIJUNA KUNA HŽ, GREDELJ I KONČAR POTPISALI UGOVOR O MODERNIZACIJI PET VLAKOVA AGROKOR I PODRAVKA ZAPOČELI ELEKTRONIČKU RAZMJENU POSLOVNIH PORUKA DO KRAJA LIPNJA NOVA PUNIONICA VODE I BEZALKOHOLNIH PIĆA VIVA U KONAVLIMA DOGOVOROM SA SLAVONSKOM BANKOM IPK OPET U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU U KOMERCIJALNI POGON PUŠTENO KOMBI-KOGENERACIJSKO POSTROJENJE TE- TO PREDSTAVLJEN PRVI MICROSOFT DATACENTAR SERVER U HRVATSKOJ TIS.KIS POTPISAO UGOVOR S ERONETOM O IZGRADNJI SMS SERVISA VARTEKS DENIM EKSKLUZIVNI DISTRIBUTER LEVI'SA ZA PODRUČJE BIVŠE JUGOSLAVIJE PEPSICO DODIJELIO LURI PRIZNANJE ZA KVALITETU JADROLINIJA U GRČKOJ PREUZELA NOVI TRAJEKT POKRENUT NOVI TURISTIČKI INTERNET PORTAL TVRTKA BRIEFING POKRENULA BESPLATNI SERVIS OBJAVA ZA MEDIJE BOŽJAKOVINA POVUKLA PONUDU ZA KUTJEVO HRVATSKOJ OVE GODINE 62 MILIJUNA EURA POMOĆI ŽUVANIĆ I VUKOSAVLJEVIĆ O ZAJEDNIČKIM PROMETNIM PRIORITETIMA RAZGOVORI ZAGREBAČKIH I NIŠKIH GOSPODARSTVENIKA PREMIJER RAČAN DOPUTOVAO U RADNI POSJET DUBLINU HRVATSKA I BJELORUSIJA POTPISALE BILATERALNI UGOVOR APEL SINDIKATA "V. LENCA" AMERIČKOM I NJEMAČKOM VELEPOSLANSTVU DRŽAVA BI TREBALA PREUZETI DIO VLASNIŠTVA U "VIKTORU LENCU" NHS PROZIVAJU MINISTRA VIDOVIĆA ZBOG MIJEŠANJA U SINDIKALNE POSLOVE RADNICI SPLITSKE ŽELJEZARE OGORČENI: PLAĆE NA KAPALJKU 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA UTVRDILA IZMJENE ZAKONA O RADU Izmjene Zakona o radu (ZOR), te paket šest pratećih zakona, među kojima i zakonski tekst o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavaca, Vlada je u četvrtak poslala Hrvatskom saboru na donošenje. Vlada je u konačnom prijedlogu izmjena ZOR-a ponudila kompromis za pitanja koja poslodavci i sindikati nisu uspjeli uskladiti, istaknuo je ministar rada Davorko Vidović. Pozornost članova Vlade u raspravi je posebno izazvao rad nedjeljom i praznicima pri čemu je potpredsjednik Ante Simonić ustvrdio da ZOR pruža mogućnosti za sustavno rješenje rada nedjeljom u svim djelatnostima, ne samo u trgovini, poštujući posebnosti nekih djelatnosti, primjerice zdravstva. Vlada je nadležna ministarstva zadužila da joj u roku mjesec dana prirede izvješće o radu nedjeljom te definiraju pojam "prijeko potrebnog rada" nedjeljom kako bi se ograničilo da to ne bude metoda iskorištavanja radnika. U paketu izmjena radno-socijalnog zakonodavstva je i Prijedlog zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, koji omogućava da se u tom slučaju država pojavljuje kao vjerovnik i štiti interese radnika. Za namirivanje radničkih prava osnovat će se posebni fond, a procjenjuje se da će za to u prvoj godini trebati oko 50 milijuna kuna. Ta će se sredstva osiguravati u državnom proračunu, a za ovu godinu i Hrvatskog fonda za privatizaciju. Prema iznijetim podatcima u protekle tri godine pokrenuto je 5.358 stečajeva, iz razdoblja prije toga bilo ih je još 929, a do konca prošle godine riješeno ih je 60 posto. U istom razdoblju Zavodu za zapošljavanje zbog stečaja tvrtki prijavilo se 32.574 radnika. Broj stečajeva godišnje opada za oko 30 posto, rečeno je na sjednici. Izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti produženo je vrijeme primanja naknade za nezaposlene - za one s 10 godina staža na 338 radnih dana (do sada 312 dana), za 15 godina staža na 364 dana, a za 20 i više godina staža na 390 radnih dana. Novina je i isplata jednokratnih novčanih potpora za nezaposlene koji su radili duže od 20 godina kod istog poslodavca te će osobe dobiti manje otpremnine, ali bi se to izjednačilo jednokratnim potporama, kazao je Vidović. Veću učinkovitost inspekcija rada i bolju zaštitu radnika trebale bi osigurati i izmjene Zakona o zaštiti na radu. Prema podatcima Državnog inspektorata prošle su godine smrtno stradala 44 radnika, zabilježeno je 21.184 ozljede na radu, 71 oboljenje od profesionalnih bolesti. Zbog toga je izgubljeno više od pola milijuna radnih dana, ili oko 800 milijuna dolara. U paketu radno- socijalnog zakonodavstva Saboru su predložene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju te Zakona o zdravstvenom osiguranju. LINIĆ: AKO SE NE NAĐE NOVI VLASNIK, "V. LENAC" ĆE MORATI U STEČAJ Ako se ne pronađe nov vlasnik, riječko brodogradilište "Viktor Lenac" morat će u stečaj, izjavio je u srijedu u Hrvatskom saboru na "aktualnom prijepodnevu" potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Na upit zastupnika Damira Kajina (IDS) hoće li "Lenac" u stečaj, Linić je odgovorio: "Ako se sadašnji vlasnici ne izvuku iz gubitaka, a banke ne uspiju pronaći novoga vlasnika, 'Lenac' će morati u stečaj i tako se pokušati spasiti." Ustvrdio je da su gubitci tog brodogradilišta u prvom redu posljedica neodgovorne poslovne politike sadašnjih vlasnika, koji su se upustili u gradnju još jednog brodogradilišta koje danas ne funkcionira. To je bilo potpuno neopravdano ulaganje, istaknuo je Linić. Zastupnika Željka Glavana (HSLS) zanimalo je što Vlada kani učiniti kako bi spriječila agoniju zaposlenika u tom brodogradilištu. Linić je odgovorio da Vlada u zadnjih pola godine neprekidno pregovara s vlasnicima "Lenca" te nastoji zaštititi hrvatske tvrtke od neodgovorna ponašanja vlasnika i poslovodstava. Na Glavanov upit hoće li Vlada problem brodogradilišta riješiti kao i za Riječku banku, Linić je odgovorio da je Riječka banka našla novoga vlasnika, a "Lenac" nije pa mu se, dok se to ne učini, na taj način ne može pristupiti. "Hrvatski proračun više neće plaćati gubitke koje su vlasnici 'Lenca' stvorili ulažući u nešto što danas ne funkcionira", upozorio je Linić. Izvijestio je da Vlada nastavlja pregovore sa sadašnjim i mogućim novim vlasnicima brodogradilišta. HRVATSKA ĆE MOĆI VRAĆATI VANJSKI DUG Vlada ocjenjuje da je gospodarski rast u privatnom sektoru realan i održiv, da će moći vraćati svoje dugove, a uvjerena je da će se iz proračuna moći vraćati vanjski dug koji iznosi 17,6 milijardi dolara, izjavio je u srijedu u Saboru potpredsjednik Vlade Slavko Linić. DC-ovu zastupnicu Vesnu Škare Ožbolt zanimalo je u 'aktualnom prijepodnevu' da li vanjski dug i dalje raste i je li Vlada zabrinuta oko njegova vraćanja. Linić je odgovorio da visina vanjskog duga, koji po informacijama HNB-a, iznosi 17,6 milijardi dolara, jest zabrinjavajući indikator s obzirom da se zna kako su kretanja u platnoj bilanci negativna u odnosu na prošlu godinu, da raste deficit. No, tvrdi, HNB poduzima određene mjere kako bi ograničila ili zaustavila rast duga, a kroz određene fiskalne promjene Vlada namjerava promijeniti to stanje, odnosno trendove u platnoj bilanci. "Situacija u proračunu je takva da ćemo biti u stanju vraćati dug i u proračunskom području nema poteškoća za vraćanje duga ni mogućeg ugrožavanja proračuna i stabilnosti države", ustvrdio je Linić. Istaknuo je da je hrvatska privreda počela s investicijskim aktivnostima u privatnom sektoru, da je Vlada uvjerena da tu nije riječ o 'prezagrijanoj' ekonomiji već realnom i održivom privrednom rastu koji će uspjeti vraćati dugove. CRKVENAC: PLASMAN SAMURAJ OBVEZNICA, DO SADA NAJJEFTINIJE ZADUŽENJE Hrvatska je u srijedu na japanskom tržištu plasirala državnih obveznica RH (tzv. samurai obveznica) u vrijednosti od 25 milijardi jena (oko 200 milijuna eura) uz kamatnu stopu od 1,23 posto, na rok od 6 godina te spreed od 99 bazičnih poena, izvješteno je iz Ministarstva financija. Ministar financija Mato Crkvenac ističe kako je riječ o do sada najuspješnijem plasmanu hrvatskih obveznica od osnutka samostalne hrvatske države. Važno je napomenuti, komentirao je Crkvenac, kako je ovo vrlo povoljno zaduženje. Još je prošlogodišnje izdanje obveznica Republike Hrvatske na japanskom tržištu postiglo kamatnu stopu od 2,15 posto, dok je u ovom izdanju kamatna stopa 1,23 posto. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI CIJENE NA MALO U SVIBNJU VEĆE 0,2 POSTO, A TROŠKOVI ŽIVOTA 1 POSTO Cijene na malo u Hrvatskoj su u svibnju ove godine u prosjeku bile više za 0,2 posto u odnosu na travanj, dok su troškovi života u istom razdoblju povećani za 1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na svibanj prošle godine maloprodajne su cijene porasle za 0,9 posto, dok se kod troškova života za isto razdoblje iskazuje porast od 1,3 posto. CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U SVIBNJU SNIŽENE 0,8 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u svibnju su u odnosu na travanj snižene za 0,8 posto, dok su u usporedbi s istim mjesecom prošle godine bile u prosjeku više za 1,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U razdoblju od početka siječnja do kraja svibnja ove godine cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima povećane su u odnosu na isto razdoblje lani za 3 posto. U SVIBNJU 330,8 TISUĆA NEZAPOSLENIH Krajem svibnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bile su evidentirane 330.882 nezaposlene osobe, što je za 4,2 posto ili 14.412 osoba manje nego u mjesecu prije. Po podacima objavljenim na web stranicama HZZ-a tijekom svibnja sa evidencije Zavoda zaposlilo se 16.563 osoba, a to je za 1 posto više nego u travnju. Istodobno, s evidencije je iz ostalih razloga, osim zapošljavanja, brisano 11.955 osoba. Po objavljenim podacima to je za 42,2 posto (ili 3.547) više brisanih osoba nego tijekom travnja ove godine. U evidenciju nezaposlenih pak u svibnju se prijavilo 14.106 osoba koje traže posao, što je za 1,3 posto manje nego u mjesecu prije. FINA: U 2002. DOBIT PODUZETNIKA GOTOVO DVOSTRUKO VEĆA OD GUBITAKA Hrvatski su poduzetnici u prošloj godini nastavili pozitivan trend poslovanja te su ukupno ostvarili neto dobit u iznosu od 22,1 milijarde kuna ili 55,4 posto veću nego prethodne godine, dok je ukupni gubitak bio gotovo dvostruko manji i iznosio je 11,47 milijardi kuna - 3,3 posto manje nego 2001. godine, objavila je Financijska agencija (FINA). Prvi su to podaci prikupljeni iz financijskih izvješća za prošlu godinu 62.385 hrvatskih poduzetnika predanih u Registar godišnjih financijskih izvještaja pri Fini. Dobit veća od gubitaka ostvarena je drugu godinu zaredom, što znači da povoljni rezultati iz 2001. godine nisu bili samo iznimka kojom je prekinuto višegodišnje nizanje gubitaka većih od dobiti, ističu u Fini. Prošlogodišnja financijska izvješća pokazuju kako su ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika lani povećani u odnosu na 2001. godinu nominalno za 15,3 posto, na ukupno 381,9 milijardi kuna, dok su rashodi porasli po stopi 12,8 posto, na 368,13 milijardi kuna. Dobit prije oporezivanja iznosila je 25,27 milijardi kuna, a gubitak prije oporezivanja 11,46 milijardi kuna. I dok je dobit prije oporezivanja povećana za 50,6 posto u odnosu na 2001. godinu, bruto gubitak je smanjen za 3,3 posto. D&B: REJTING HRVATSKE ZA LIPANJ NEPROMIJENJEN Profil rizičnosti Hrvatske za lipanj karakteriziran je ovaj mjesec objavljenim podacima o pozitivnom utjecaju jake domaće potražnje na nastavak porasta BDP-a iz prvog ovogodišnjeg tromjesečja, dok ocjena hrvatskog kreditnog rejtinga ostaje DB4d, stoji u najnovijem izvješću svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine. Iako je sa strane ponude na faktor rizika djelovala suša u poljoprivredi, zanimljivo je da analitičari D&B-a ocjenjuju da se toj "elementarnoj nepogodi ne bi trebala pridavati velika važnost". Pritom primjećuju da su s političkog stajališta postojale indikacije da bi suša mogla negativno djelovati na Račanovu koaliciju. Smatralo se, napominju, kako će pojedini članovi koalicije iskoristiti prirodnu katastrofu kao izgovor za izbore u studenom ove godine. Međutim, analitičari D&B-a smatraju da takvi stavovi neće prouzročiti "kolaps Vlade, kao ni prijevremene izbore". Dun & Bradstreet-ovi analitičari rejting Hrvatske i za lipanj ostavljaju na DB4d, kojim Hrvatsku ocjenjuju već niz mjeseci, a ta ocjena označava zemlje umjerenog rizika, u kojima ipak postoji značajan rizik za povrat uloženih sredstava. Na ljestvici 25 tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting Hrvatska je na 10. mjestu. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB: INFLACIJA I DALJE NISKA Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je na sjednici razmotrio gospodarska i novčana kretanja u proteklom dijelu ove godine, te se suglasio sa zahtjevom Riječke banke da se Erste und Steiermaerkische Bank pripoji Riječkoj banci, priopćeno je iz HNB- a. Inflacija je i dalje vrlo niska, s godišnjom stopom od svega 0,9 posto, a tečaj je stabilan i bez intervencija središnje banke na deviznom tržištu. Raspoloživi podaci upućuju na zaključak da je kreditna aktivnost banaka i nadalje dinamična, no ipak uz usporeni trend rasta u odnosu na prethodno razdoblje. Potpuniji uvid u učinke mjera koje je na tom planu poduzela HNB bit će moguć s podacima za kraj lipnja, ističu iz središnje banke. Tekući deficit platne bilance za prvo tromjesečje iznosi 1.006 milijuna dolara, dok je lanjski iznosio 875 milijuna dolara. Statistički podaci za prvo tromjesečje ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine govore o visokom rastu izvoza roba i usluga (robni izvoz iznosio je 1,4 milijarde dolara, što odgovara nominalnom godišnjem rastu od 39,7 posto), no isto tako i o visokom rastu robnog uvoza (vrijednost 2,9 milijardi dolara, godišnji porast 37,2 posto). Radi realnijeg sagledavanja tih brojki treba, međutim, uzeti u obzir da iza tog rasta stoji i deprecijacija dolara za oko 22 posto prema euru i oko 20 posto prema kuni. Iz istog razloga i u prirastu vanjskog duga za oko 2,1 milijardu dolara tijekom prva četiri ovogodišnja mjeseca, oko 600 milijuna dolara otpada na međuvalutne promjene, no, 1,5 milijardi dolara stvarni je porast zaduženja. Međutim, kako je istovremeno zabilježen i daljnji porast međunarodnih pričuva, Hrvatska je i nadalje zemlja s jakom međunarodnom likvidnošću, navodi se u priopćenju središnje banke. Savjet HNB-a se suglasio sa zahtjevom Riječke banke da se Erste und Steiermaerkische Bank pripoji Riječkoj. KARLOVAČKA BANKA LANI OSTVARILA DOBIT OD 5,6 MILIJUNA KUNA Karlovačka banka dd poslovnu je 2002. završila s dobiti od 5,6 milijuna kuna, što je za 2,2 milijuna kuna veća dobit nego 2001. godine, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Banke održanoj uoči godišnje skupštine. Predsjednica Uprave Sanda Cvitešić podsjetila je da je banka 1999. završila s gubitkom, nakon čega je započet pozitivan trend u poslovanju. Preneseni je gubitak iz ranijih godina od 10 milijuna kuna, pa će se lanjska dobit usmjeriti u njegovo pokriće, a preostalih 4,7 milijuna kuna starog duga pokrit će se iz dobiti koja se očekuju iz poslovanja u 2003. godini, istaknuo je član Uprave Stjepan Poljak. Karlovačka banka lani je povećala sve kreditne aktivnosti, smanjila rizične plasmane, uspješno obavljala kartično poslovanje. Uz deset ranije postavljenih bankomata prošle su godine postavljena još 3, a diljem maloprodajne mreže u Karlovačkoj županiji postavljeno je 160 novih pos-uređaja tako da ih je sada ukupno 410. PBZ AMERICAN EXPRESS PREDSTAVIO NOVU KARTICU PBZ American Express predstavio je u utorak novi proizvod - Blue iz American Expressa, prvu kreditnu smart karticu u Hrvatskoj, koja će korisnicima biti dostupna od kolovoza ove godine. Blue iz American Expressa je kreditna kartica koja omogućuje i revolving kredit (mjesečno treba otplatiti pet posto svih troškova), a u nju ugrađen elektronski čip, pomoću aplikacije ID Keeper, omogućuje i pohranu povjerljivih osobnih podataka, kao što su primjerice zaporke i korisnička imena. Multifunkcionalnost, sigurnost i fleksibilnost osnovne su karakteristike Blue kartice, naglasio je na predstavljanju predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka. Blue jamči dodatnu sigurnost pri korištenju, kako na prodajnim mjestima, tako i na bankomatima i Internetu. Blue je jedina kartica kojom će pretraživanje i kupnja putem Interneta biti potpuno osigurana, pa će prije svega biti namijenjena mladim, urbanim ljudima koji se sve više služe Internetom, ističe predsjednica Uprave PBZ American Expressa Nina Oberiter Gluhak. 4. TVRTKE KONAČNE PONUDE ZA INU OČEKUJU SE DO KRAJA MJESECA Konačne ponude za privatizaciju 25 posto plus jedne dionice hrvatske naftne kompanije Ina trebaju stići do kraja lipnja, izjavio je u srijedu ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Istodobno je istaknuo da, osim procesa koji su u tijeku, neće biti započinjanja novih privatizacijskih procesa za mandata ove Vlade. Govoreći na međunarodnoj konferenciji "Privatizacija i restrukturiranje na putu u Europsku uniju", Jurčić je kazao kako upravo restrukturiranje i privatizacija mogu utjecati na povećanje konkurentnosti hrvatskih tvrtki i time na rast hrvatskog gospodarstva te životnog standarda hrvatskih građana. Cilj konferencije, koja se održava u Zagrebu u organizaciji Ministarstva gospodarstva i jedne od vodećih svjetskih konzultantskih tvrtki "McKinsey&Company" i koja je okupila gotovo 200 sudionika, bilo je upoznavanje i razmjena iskustava u privatizaciji i restrukturiranju u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rusiji, rekao je voditelj zagrebačkog Ureda "McKinsey & Company" za regiju jugoistočne Europe Ulrich Fincke. Rad skupa odvija se i kroz šest posebnih tematskih radionica - o turizmu, brodogradnji, poljoprivredi, infrastrukturi, kemijskoj industriji i industriji široke potrošnje. PLINACRO ULAŽE DO 2006. U IZGRADNJU PLINOVODA 220 MILIJUNA DOLARA U razvoj, izgradnju i modernizaciju plinovodnog sustava Hrvatske, tvrtka Plinacro, u stopostotnom državnom vlasništvu, planira do 2006. uložiti više od 220 milijuna američkih dolara, istaknuo je direktor tvrtke Darko Karačić. Tvrtka, čije je djelatnost transport i trgovina prirodnim plinom, ta će sredstva osigurati novcem iz transportne tarife, koja prosječno iznosi 0,147 kuna po prostornom metru. Istodobno će se za premoštenje koristiti zajam, koji će se dogovoriti s HBOR-om, a postoji i realna mogućnost da se ukupan iznos premoštenja financira iz sredstava Europske investicijske banke, kazao je Karačić. Dodao je da bi se ugovor o zajmu trebao potpisati u rujnu ove godine. SKUPŠTINA PLIVE: DIVIDENDA 17 KUNA PO DIONICI; KREĆE PROJEKT 'NOVA PLIVA' Glavna skupština Plive dd prihvatila je u utorak odluku da se dioničarima tvrtke do kraja rujna isplati 17 kuna po dionici iz neraspoređene zadržane dobiti kumulirane iz ranijih godina te odluku o pokretanju projekta "Nova Pliva", nove korporativne strukture. Predsjednik Plivine Uprave Željko Čović istaknuo je da je Pliva u 2002. ostvarila odlične poslovne rezultate - ukupni su prihodi porasli 21,7 posto, neto dobit 15,2 posto, pri čemu neto dobit po dionici iznosi 72,67 kuna, što je 26,5 posto više nego godinu prije. Skupština je dala suglasnost Upravi za pokretanje utvrđivanja i primjene nove korporativne strukture radi optimalnog upravljanja imovinom Plive, jer današnja Pliva upravlja s više od 45 kompanija. Cilj projekta "Nova Pliva", kazao je Čović, je unapređenje cjelokupnog poslovanja Pliva grupe, transformacija tvrtke u globalnu kompaniju, novi sustav upravljanja. Pliva će biti istraživački usmjerena, a Zagreb će biti sjedište globalne kompanije. HŽ ZAVRŠIO LANJSKU POSLOVNU GODINU S GUBITKOM OD 227,4 MILIJUNA KUNA Hrvatske željeznice (HŽ) završile su prošlu poslovnu godinu s gubitkom od 227,4 milijuna kuna, dok je gubitak u poslovnoj 2001. iznosio oko 620 milijuna kuna, izviješteno je u četvrtak na konferenciji za novinare te tvrtke o poslovnim rezultatima 2002, te o procesu restrukturiranja. HŽ je lani ostvario 15 posto veće ukupne prihode, 8,2 posto više prihode od prijevoza tereta, te putnika kojih su lani prevezli dva posto manje. Broj prevezenih tona tereta, nasuprot tome, bio je veći za 0,2 posto. Prihodi iz državnog proračuna bili su manji za 21,4 posto, dugovi prema dobavljačima iznosili su 486,8 milijuna kuna, a zaduženost poduzeća lani se povećala za 15,7 posto. Do 2005. HŽ bi trebao postići pozitivan poslovni rezultat, procijenili su čelni ljudi uprave tog poduzeća. HŽ, GREDELJ I KONČAR POTPISALI UGOVOR O MODERNIZACIJI PET VLAKOVA Hrvatske željeznice (HŽ) potpisale su u četvrtak ugovor ukupno vrijedan 49 milijuna kuna milijuna kuna s TŽV Gredeljom i Končarom o velikom popravku i modernizaciji pet elektromotornih vlakova, od kojih će tri biti modernizirana ove, a dva iduće godine. Za ovu godinu s Končarom je ugovorena modernizacija dvaju vlakova, a s TŽV Gredelj jednog vlaka, a radovi moraju biti završeni u roku od šest mjeseci, izvijestili su iz HŽ-a. Procijenjena vrijednost popravka i modernizacije za tri vlaka u 2003. je 27,2 milijuna kuna. Grad Zagreb daje 20 milijuna kuna, a HŽ namiruje ostatak. Modernizirani elektromotorni vlakovi vozit će na linijama gradsko-prigradskog prijevoza na području Zagreba. AGROKOR I PODRAVKA ZAPOČELI ELEKTRONIČKU RAZMJENU POSLOVNIH PORUKA Koncern Agrokor i prehrambena industrija Podravka potpisali su u utorak Sporazum o elektroničkoj razmjeni poslovnih poruka kojim se, uz potvrđivanje dosadašnje uspješne suradnje, omogućava brži, točniji i jednostavniji protok informacija između dviju kompanija. Sporazum su potpisali predsjednici Uprava Agrokokora Ivica Todorić i Podravke Darko Marinac, pri čemu su uz zadovoljstvo obojica naglasili da nije riječ samo o informatičkom povezivanju nego i o mogućnostima za značajnu racionalizaciju i smanjenje troškova poslovanja u obje kompanije. Elektronička razmjena poslovnih poruka između Agrokora i Podravke temelji se na primjeni najnovijih tehnologija u e-poslovanju (web tehnologije), a u praksi to izgleda tako da su informatičke baze podataka obje kompanije dostupne jedne drugima. Prva je razmjena poslovnih poruka uspostavljena između Konzuma i Podravke, i to tako da, primjerice, sustav u Agrokoru pretražuje Konzumovu bazu narudžbi te putem Interneta šalje novonastale narudžbe Podravci. Podravka pak prima narudžbu, sprema je u svoju bazu podataka bez dodatne obrade, a naručenu robu isporučuje Konzumu. Isto tako Podravci se omogućuje uvid i u stanje zaliha i skladišta svih 500-ak Konzumovih trgovina. DO KRAJA LIPNJA NOVA PUNIONICA VODE I BEZALKOHOLNIH PIĆA VIVA U KONAVLIMA Do kraja lipnja u mjestu Gruda u općini Konavle započet će s radom punionica vode i bezalkoholnih pića - Viva, u kojoj će se u prvoj fazi puniti gazirana i negazirana voda sa izvora rijeke Ljute u ambalaži od 1,5 litre i pola litre namijenjena širokoj potrošnji. Vlasnik Vive, Nikša Luetić, poslovni čovjek iz Dubrovnika koji živi i radi u Beču, ističe kako je vrijednost prve faze investicije 16 milijuna kuna, a projekt je djelomično financiran uz pomoć austrijske banke. DOGOVOROM SA SLAVONSKOM BANKOM IPK OPET U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU Ministar gospodarstva Ljube Jurčić i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Krešimir Starčević postigli su dogovor sa Slavonskom bankom o završetku procesa konsolidacije i restrukturiranja IPK Osijek, kao osnove daljnje stabilizacije poslovanja Grupe IPK. Država će od Slavonske banke otkupiti njen portfelj u IPK Grupi Osijek, kao i potraživanja Slavonske banke prema tvrtkama članicama Grupe - IPK ratarstvo-stočarstvo, IPK tvornica šećera te IPK Croatia. Dogovor je postignut u ponedjeljak na sastanku triju strana, a o tome su obaviješteni Nadzorni odbor i Uprava IPK Osijek. Kroz završnu fazu restrukturiranja pojavit će se tehnološki višak radnika koji će Vlada zbrinuti prema postojećim propisima. U KOMERCIJALNI POGON PUŠTENO KOMBI-KOGENERACIJSKO POSTROJENJE TE- TO Premijer Ivica Račan pustio je u srijedu u komercijalni pogon novo kombi-kogeneracijsko postrojenje Termolektrane-Toplane Zagreb, u što je uloženo 230 milijuna njemačkih maraka (oko 118 milijuna eura). Novi kombi kogeneracijski blok snage je 200 megavata električne i 150 megavata toplinske snage, a godišnje će ukupno proizvoditi oko 1,4 milijarde kilovatsati (kWh) električne i oko 320 milijuna kWh toplinske energije. Postrojenje je gradila američka tvrtka Parsons Power Group, s kojim je ugovor o gradnji potpisan u ožujku 1998. Sva tri agregata novog postrojenja priključena su na mrežu u lipnju 2001., a početkom travnja ove godine Hrvatska je elektroprivreda (HEP) postrojenje preuzela na korištenje od Power Group. Novo će postrojenje, ističu čelnici HEP- a, zadovoljiti zagrebačke potrebe za toplinskom i električnom energijom i povećati sigurnost cjelokupnog elektroenergetskog sustava. Premijer Račan, kao i ostali govornici, posebno su naglasili kako će umjesto loživog ulja novo postrojenje koristiti prirodni plin, ekološki prihvatljivije gorivo. Ovdje ulažemo u čistu tehnologiju. A čista tehnologija najsretnije je ulaganje u gospodarski razvoj, kazao je Račan. PREDSTAVLJEN PRVI MICROSOFT DATACENTAR SERVER U HRVATSKOJ U računalnom centru Odjela informatike Hrvatskih željeznica (HŽ) na zagrebačkom Ranžirnom kolodvoru, HŽ, Infosistem i Microsoft Hrvatska predstavili su prvu implementaciju u poslovnom okruženju HŽ-a Microsoft Windows 2000 Datacenter Server operacijskog sustava u Hrvatskoj. Windows 2000 Datacenter Server, instaliran u HŽ-u, je poslužiteljski sustav namijenjen rješenjima koja zahtijevaju najvišu razinu pouzdanosti, raspoloživosti i skalabilnosti, s ugrađenom podrškom za do 32 procesora i 64 gigabajta (GB) radne memorije. U HŽ su, radi izgradnje i implementacije novog poslovnog i prometnog informacijskog sustava koji pred središnji računalni sustav postavlja velike zahtjeve za resursima, odlučili investirati u 24-procesorski poslužitelj Unisys ClearPath+ s Windows 2000 Datacenter Server operacijskim sustavom. TIS.KIS POTPISAO UGOVOR S ERONETOM O IZGRADNJI SMS SERVISA Zagrebačka informatička tvrtka TIS.kis (Korisnički informacijski sustavi), koja se bavi interaktivnim mobilnim i telekomunikacijskim uslugama, potpisala je ugovor sa bosansko- hercegovačkim operaterom mobilne telefonije Eronetom kojemu će implementirati i omogućiti korištenje interaktivnih SMS servisa. Kako su u ponedjeljak izvijestili iz tvrtke TIS.kis taj se sustav u Eronetu koristi još od veljače ove godine, od kada se primjenjuje sustav tzv. chatSMS, a koji omogućava komunikaciju između više korisnika mobilnih telefona. U idućem razdoblju, napominju iz zagrebačke tvrtke, u Eronet će implemetirati još nekoliko vrsta SMS usluga kao i sustav za distribuciju melodija i slike. Ovo je drugi po redu takav ugovor tvrtke TIS.kis u regiji, nakon što su u kolovozu prošle godine sličan ugovor potpisali sa makedonskim operaterom mobilne telefonije Mobimak. Uz to, TIS.kis-ova rješenja za SMS primjenjuje i hrvatski operater mobilne telefonije VIPnet, te slovenski si.mobil. VARTEKS DENIM EKSKLUZIVNI DISTRIBUTER LEVI'SA ZA PODRUČJE BIVŠE JUGOSLAVIJE Tvrtka Varteks Denim Proizvodi iz Novog Marofa na temelju najnovijeg amandmana licencnog ugovora između tvrtke Levi Strauss&Co i varaždinskog Varteksa, od danas postaje ekskluzivni distributer Levi's-ovih proizvoda za sve zemlje bivše Jugoslavije, i to ponovno nakon deset godina. Iz Varteksa su u ponedjeljak objavili kako taj ugovor regulira i ekskluzivno pravo distribucije proizvoda Levi's-ove robne marke Dockers. Varteks je ovim ugovorom dobio 'otvorene ruke' za izgradnju bivšeg tržišta, i to u svim segmentima, od plasmana proizvoda do promocije. Na tržištima zemalja bivše Jugoslavije tvrtka Varteks Denim Proizvodi, koja Levi's-ove proizvode proizvodi unazad 20 godina, do 1991. godine je ostvarivala oko 50 posto prometa. Važnost ovog amandmana između tvrtki Levi Strauss & Co i Varteks je i u činjenici da je potkraj prošle godine Varteks došao u posjed svih svojih nekretnina u Srbiji i Crnoj Gori, čija je knjigovodstvena vrijednost procijenjena na 10 milijuna eura. Riječ je o 33 prodavaonice i robne kuće, ukupne površine osam tisuća četvornih metara u svim većim gradovima te zemlje, u kojima je Varteks u godinama prije rata ostvarivao godišnji promet od oko 15 milijuna eura. PEPSICO DODIJELIO LURI PRIZNANJE ZA KVALITETU Američka kompanijama za proizvodnju proizvoda široke potrošnje PepsiCo Inc. dodijelila je hrvatskoj prehrambenoj industriji Lura nagradu za kvalitetu u proizvodnji, distribuciji i prodaji bezalkoholnih pića robnih marki PepsiCo za Hrvatsku u 2002. godini. Lura pravo punjenja, distribucije i prodaje bezalkoholnih pića robnih marki PepsiCo za Hrvatsku ima od 2001. godine, a dobivena nagrada rezultat je ulaganja u cjelokupni sustav kvalitete od sirovine, proizvodnje, kontrole kvalitete te dostave gotovih proizvoda. JADROLINIJA U GRČKOJ PREUZELA NOVI TRAJEKT Posada riječke Jadrolinije u utorak je u grčkoj luci Pirej preuzela nedavno kupljeni motorni trajekt 'Tin Ujević', čime se Jadrolinijina flota, uz tri ugovorene novogradnje, povećala na ukupno 50 brodova, doznaje se iz Uprave Jadrolinije. Potkraj svibnja Jadrolinija je s grčkom tvrtkom Avangeliste Maritme Company Rio iz Atene potpisala ugovor o kupnji trajekta, vrijednog 7,5 milijuna eura. POKRENUT NOVI TURISTIČKI INTERNET PORTAL Tvrtka "Novi mediji" iz Velike Gorice pokrenula je u utorak turistički Internet portal "Crotraveler" (www. crotraveler.com) na kojemu se, uz pronalaženje turističkih i općih informacije o Hrvatskoj i putovanjima, posjetitelji mogu uključiti i u diskusije o hrvatskoj turističkoj ponudi. Portal je, kako su izvijestili iz Novih medija, sastavljen od dva dijela - za strane turiste na engleskom jeziku te dijela na hrvatskom jeziku, namijenjen domaćim turistima i turističkim djelatnicima. U sklopu tzv. diskusijskih foruma (na engleskom i hrvatskom jeziku) turisti i drugi posjetitelji te internetske stranice mogu postavljati pitanja i tražiti savjete vezane uz putovanja i boravak u Hrvatskoj, iznositi svoja dobra i loša iskustva, te izravno komunicirati sa turističkim djelatnicima. TVRTKA BRIEFING POKRENULA BESPLATNI SERVIS OBJAVA ZA MEDIJE Zagrebačka tvrtka za praćenje i analizu medija "Briefing" službeno je u utorak pokrenula otvoreni, besplatni servis priopćenja za javnost - Briefing PR wire. Priopćenja-objave će se objavljivati na internet stranici tvrtke, u svom izvornom obliku, uz arhivu prošlih priopćenja, koja se može pretraživati po ključnim riječima. Servis vijesti, najava i izvješća iz hrvatskih tvrtki i državnih ustanova otvoren je i dostupan bez naplate svim korisnicima, izvijestili su iz Briefinga. BOŽJAKOVINA POVUKLA PONUDU ZA KUTJEVO Tvrtka Božjakovina dd, poduzetnika Envera Moralića, izvijestila je Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) da zbog promjene uvjeta natječaja povlači svoju ponudu za kupnju PPK Kutjeva, zbog čega je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić izjavio kako će "insistirati da se o privatizaciji 'Kutjeva' raspravi na sjednici Vlade". Izrazivši žaljenje zbog tijeka događaja oko privatizacije Kutjeva te zabrinutost za daljnju budućnost te tvrtke, ministar Pankretić smatra kako će "svi koji su sudjelovali u tom čudnom procesu morati snositi odgovornost". Božjakovina dd, kako su izvijestili iz Ministarstva poljoprivrede a potvrdili i iz HFP-a, u dopisu navodi kako ne prihvaća odluku Upravnog odbora HFP-a (od 26. svibnja) kojom im je ponuđeno na kupnju 76 posto dionica Kutjeva, a ne 94,54 posto dionica koliko je objavljeno na natječaju. Na natječaj se javila samo Božjakovina, koja je ponudila 61,5 milijuna kuna za paket dionica, uz spremnost ulaganja 126 milijuna kuna u idućih pet godina te zapošljavanje 150 novih radnika. Stručne službe HFP-a, ističe zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević, predlagale su Upravnom odboru prodaju cjelokupnog oglašenog paketa dionica od 94,54 posto Božjakovini dd, jedinom ponuđaču. No, UO HFP je jednoglasno odlučio da se Božjakovini ponudi 76 posto dionica Kutjeva, s obrazloženjem da se određeni dio dionica ne prodaje jer postoji mogućnost da netko od bivših vlasnika Kutjeva (spomenuta je obitelj Turković) dobije pravo na povrat. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA EU: HRVATSKOJ OVE GODINE 62 MILIJUNA EURA POMOĆI Europska unija će tijekom ove godine dodijeliti Hrvatskoj pomoć od 62 milijuna eura za reforme i modernizaciju, objavila je u utorak Europska komsija. Riječ je o sredstvima predviđenim godišnjim programom za Hrvatsku, koji je Europska komisija usvojila 6. lipnja. Godišnje programe o dodjeli sredstava iz CARDS programa, Komisija izrađuje u suradnji s nacionalnim vladama, zemljama članicama EU-a i drugim donatorima. Za pet zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija), Europska unija je kroz CARDS program osigurala 4,65 milijardi eura za razdoblje od 2000. do 2006. godine. ŽUVANIĆ I VUKOSAVLJEVIĆ O ZAJEDNIČKIM PROMETNIM PRIORITETIMA Na prvom bilateralnom sastanku ministri prometa i veza Hrvatske i Srbije Ronald Žuvanić i Marija Rašeta-Vukosavljević razmotrili su u ponedjeljak sva važna pitanja prometa koja dvije zemlje trebaju usuglasiti, prije svega pitanje prometa na granicama, plovidbe Dunavom te pitanje koridora 10. Po riječima srbijanske ministrice, razgovaralo se o brzini prometa na graničnim prijelazima o čemu će tijekom sljedećih dana biti predložena rješenja koja bi potkraj srpnja mogla rezultirati konkretnim dogovorima. Uz to, vrlo je bitno riješiti pitanje granica i njihovu demilitarizaciju što sve treba dogovoriti na stručnim grupama u kratkom roku. Teme koje su bitne za dvije zemlje su i plovidba Dunavom, obnova mostova na toj rijeci, regulacija Save, te njezino čišćenje i osposobljavanje za plovidbu. Jednako tako, važne teme prvog razgovora su bile i dug srpske željeznice hrvatskoj željeznici,a Marija Rašeta je rješenje tog pitanja najavila već za nekoliko dana. RAZGOVORI ZAGREBAČKIH I NIŠKIH GOSPODARSTVENIKA Zagrebačko gospodarstvo u ukupnom izvozu Hrvatske u Srbiju i Crnu Goru sudjeluje s 53,5 posto, dok na uvoz otpada 35,7 posto. Ukupna razmjena dviju država prošle je godine iznosila 225 milijuna dolara, od čega je hrvatski izvoz 172 milijuna dolara, istaknuto je to na poslovnom susretu zagrebačkih i niških gospodarstvenika u ponedjeljak u Zagrebu, prvom poslovnom susretu nakon liberalizacije viznog režima. Predstavnici 10-ak niških i 20-ak zagrebačkih tvrtki s područja farmaceutske i drvne industrije, proizvodnje konfekcije, te strojogradnje i trgovine, u izravnim su razgovorima pokušali naći mogućnosti suradnje. PREMIJER RAČAN DOPUTOVAO U RADNI POSJET DUBLINU Hrvatski premijer Ivica Račan doputovao je u četvrtak kasno navečer u dvodnevni radni posjet Dublinu, gdje će se susresti s najvišim irskim dužnosnicima i prisustvovati svečanom otvaranju hrvatskog veleposlanstva. Račan će se, prema najavama, u petak susresti s predsjednikom irske vlade Bertieom Ahernom, te s predsjednikom Zastupničkog doma irskog parlamenta Roryem O'Hanlonom i s predsjednikom Senata Roryem Kielyem. Također će otvoriti hrvatsko veleposlanstvo u Dublinu. HRVATSKA I BJELORUSIJA POTPISALE BILATERALNI UGOVOR Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porezima na dohodak i na imovinu između Vlade Republike Hrvatske i vlade Republike Bjelorusije potpisan je u srijedu u Minstarstvu financija RH, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova. 6. SINDIKATI APEL SINDIKATA "V. LENCA" AMERIČKOM I NJEMAČKOM VELEPOSLANSTVU Podružnica Sindikata metalaca Hrvatske u brodogradilištu "Viktoru Lencu" u ponedjeljak je američkom i njemačkom veleposlaniku u Hrvatskoj poslala otvoreno pismo u kojemu ih poziva da "se preko svojih vlada hitno založe za nastavak i svršetak razvojnog projekta tog brodogradilišta". Sindikat navodi da je pismo Lawrenceu A. Rosinu i Gebhardtu Weissu poslalo "u povodu najava da američka tvtka Internacional Finance Corporation (IFC), članica Svjetske banke, i Njemačka državna investicijska banka (DEG) napuštaju razvojni projekt 'V.Lenca'". Sindikat smatra da je izlazak vodećih ulagača iz projekta teško kršenje poslovne etike i uzanca te osuđuje takav postupak. Glavnim uzrokom krize u brodogradilištu Sindikat drži izostanak pravodobne potpore vodećih dioničara i ulagača. "IFC i DEG najodgovorniji su za tešku poslovnu krizu. Njihova je zadaća da, kao ugledni ulagači podupru razvoj tranzicijskih zemalja, posebice zato što je za ostvarenje cjelokupna razvojnog projekta brodogradilišta postignut dogovor s hrvatskom Vladom", stoji u pismu. Ističe se da, ako IFC i DEG uskoro novčano ne podupru nastavak razvojnog ciklusa, posve je izgledno pokretanje stečaja i gašenje radnih mjesta te stvaranje "ružne slike i nepovjerenja u kapital koji dolazi iz SAD-a i Njemačke". DRŽAVA BI TREBALA PREUZETI DIO VLASNIŠTVA U "VIKTORU LENCU" Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Davor Jurić rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Kostreni da bi, ako Internacional Finance Corporation (IFC) i Njemačka državna investicijska banka (DEG) te talijanski industrijalac Giancarlo Zachello odustanu od daljnjeg financiranja brodogradilišta "Viktor Lenac", njihov vlasnički udio, do pronalaska novoga vlasnika, trebala preuzeti Vlada. Vlada bi trebala uspostaviti kriznu upravu te za nastavak proizvodnje i isplatu plaća osigurati oko 7 milijuna dolara. Jurić smatra da je takvo rješenje najbolje radi očuvanja više od tisuće radnih mjesta te tvrtaka kooperanata i dobavljača. U roku od 24 sata država bi, nakon preuzimanja vlasničkog udjela, mogla pronaći novoga vlasnika koji bi vlasnički udjel brodogradilišta mogao preuzeti i za jednu kunu, rekao je Jurić. Smatra da stečaj jest jedno od mogućih rješenja, ali da je privremeno vlasništvo države u brodogradilištu najbolje rješenje. Istaknuo je da su predstavnici IFC-a i DEG-a odustali od namjere da osnuju novu tvrtku. Na novinarski upit o kakvoj je tvrtki riječ i tko je izvor te informacije, Jurić je rekao da su "ti dioničari namjeravali osnovati tvrtku u koju bi prenijeli imovinu i radnike 'Viktora Lenca', a vjerovništvo ostavili u starom poduzeću" te da je "to doznao od potpredsjednika Vlade Slavka Linića." Po Jurićevim riječima, IFC, DEG i Zachello do srijede bi se trebali izjasniti o daljnjem financiranju brodogradilišta. NHS PROZIVAJU MINISTRA VIDOVIĆA ZBOG MIJEŠANJA U SINDIKALNE POSLOVE Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) prozvali su u četvrtak ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića jer je sindikalnim podružnicama, uoči referenduma o izmjenama Zakona o radu (ZOR) uputio pismo u kojem tvrdi da su "socijalni partneri u pregovorima o izmjenama ZOR-a došli do rješenja koja će osigurati sigurnost radnika i konkurentnost gospodarstva". "Za razliku od ministra Vidovića, NHS smatra da pregovori o izmjenama ZOR-a nisu dali dovoljno dobre rezultate te da su predložene izmjene i dalje neprihvatljive", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik NHS-a Krešimir Sever. Tvrdi da Vidović tim pismom, u kojem navodi samo dio istine, "razbija sindikalno zajedništvo i manipulira sindikalnim članstvom". Uz to, Sever proziva ministra Vidovića jer takvim postupkom preskače i komunikaciju sa sindikalnim vodstvom, što, ustvrdio je, nije uobičajeno za zemlje socijalnog dijaloga. Izrazio je bojazan da Vidović tim pismom nastoji dovesti u pitanje povjerenje sindikalnog članstva prema njihovu vodstvu, koje im je po Vidovićevom pismu, pogrešno tumačilo izmjene ZOR-a. Sever je poručio Vidoviću i Vladi da se ne miješaju u organizacijsku strukturu sindikata jer time narušavaju sindikalno zajedništvo. RADNICI SPLITSKE ŽELJEZARE OGORČENI: PLAĆE NA KAPALJKU Potpredsjednik HUS-a Ozren Matijašević izjavio je u četvrtak da su Sindikat i radnici splitske Željezare ogorčeni jer plaće dobivaju na kapaljku: 416 radnika do sada je primilo 500 kuna za studeni i 1370 kuna za prosinac prošle godine. Matijašević je kazao kako su radnici razočarani golemom sporošću Vladine administracije koja uporno oteže provedbu Vladine odluke po kojoj su radnici već trebali dobiti sve zaostale plaće. Dogovoreno je bilo da se jedna cijela plaća isplati prije nego počne proizvodnja, 15 dana nakon toga druga i odmah zatim sve ostale. No, kaže Matijašević, to je samo mrtvo slovo na papiru i sve mi se čini da će nova Uprava potrošiti dobiveni zajam od 57 milijuna kuna prije nego se on realizira preko HBOR-a. 7. UDRUGE UČILIŠTE VERN U SURADNJI S HUP-OM KREĆE S PROJEKTOM STRUČNE PRAKSE Visoka škola za ekonomiju poduzetništva VERN u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca kreće s projektom stručne prakse, najavljeno je u utorak na tribini "Vern praktikum" - uloga prakse u poduzetničkom obrazovanju koju su organizirali VERN i HUP. Znanje je temelj rasta i razvoja, istaknuo je tom prigodom ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Naglašavajući značaj stalnog poduzetničkog obrazovanja i usavršavanja, Pecek je kazao kako se to može potaknuti mjerama fiskalne politike, te posebnim državnim potporama. ZAGREBAČKI VELESAJAM I HGK U ZAJEDNIČKOM PROJEKTU "EDUCA PLUS" Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević i direktor Zagrebačkog velesajma (ZV) Davorin Spevec potpisali su u srijedu u HGK ugovor o poslovnoj suradnji u zajedničkom projektu "Educa plus" - Izložbe poslovnog obrazovanja i upravljanja ljudskim potencijalima. Riječ je o projektu koji će se kao zasebna sajamska priredba održati od 11. do 15. studenoga ove godine, istodobno s 35. međunarodnim sajmom informacijske tehnologije, telekomunikacija i novih medija INFO i 26. međunarodnim sajmom knjiga i učila Interliber. U tijeku pet izložbenih dana u Paviljonu 7 ZV-a "Educa plus" okupit će ponuđače programa za poslovno obrazovanje i praćenje razvoja ljudskih potencijala, kao i sve one koji žele podignuti razinu znanja i vještina zaposlenika kako bi se povećala konkurentnost hrvatskog gospodarstva, rečeno je na predstavljanju u HGK. DODIJELJENI ZNAKOVI "HRVATSKA KVALITETA" I "IZVORNO HRVATSKO" Pulskoj tvrtki Tehnomont BMN, tvrtki Grafika-Grafoprint iz Bestovja i tvrtki Kunis iz Bošnjaka dodijeljen je znak "Hrvatska kvaliteta", dok je znak "Izvorno hrvatsko" dobila "Lepoglavska čipka", izvijestili su u srijedu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Tehnomontu BMN znak je dodijeljen za proizvod "solarni kolektor SKT 40" koji ima karakteristike koje ga svrstavaju u red jednakovrijednih među stranim proizvodima sličnih zamisli i izrađenih iz materijala podjednakih karakteristika. Tvrtka Grafika-Grafoprint dobila je znak za proširenje linije proizvodnog programa na igraće krate za pasians-remi. Ta je tvrtka već nosioc tog znaka za igraće karte za remi, belot, triestine i poker. Tvrtka Kunis dobila je znak "Hrvatska kvaliteta" za linije proizvoda "meso kunića u trupovima" i "meso kunića-mikrokonfekcija", koje ta tvrtka izvozi na strana tržišta. Njihovi su proizvodi pakirani strojno na suvremeni način i zadovoljavaju norme kakvoće i zahtjeve potrošača, kaže se u priopćenju. Znak "Izvorno hrvatsko" dodijeljena je proizvodu "Lepoglavska čipka" za skupinu od 15 motiva. Ta se čipka odlikuje tehnikom i načinom izrade, materijalom i ornamentikom. 8. POSEBAN PRILOG REKATEGORIZACIJA HRVATSKIH HOTELA U GODINU DANA Od početka (re)kategorizacije hrvatskih hotela po novom Pravilniku, koji je stupio na snagu u svibnju prošle godine, napravljen je značajni kvalitativni pomak u hrvatskoj smještajnoj ponudi, i to prije svega kroz povećanje broja hotela sa tri zvjezdice - sa 135 na 173, te kroz veći broj hotela sa četiri - sa 7 na 14 i pet zvjezdica - sa sedam na 10. Doznaje se to od ministrice turizma Pave Župan Rusković koja naglašava da je od stupanja na snagu novog Pravilnika za rekategorizaciju postojećih i kategorizaciju novih objekata Ministarstvu turizma podneseno ukupno 577 zahtjeva. Očevidi su do sada obavljeni u 323 objekta, od kojih je 63 već dobilo višu kategoriju, dok ih je 92 u postupku dobivanja više kategorije. Ministrica turizma ističe i da su kvalitativnom pomaku, uz novi Pravilnik, pridonijela i prošlogodišnja ulaganja hotelijera i drugih poduzetnika od oko 200 milijuna eura te ovogodišnja ulaganja koja se procjenjuju na oko 250 milijuna eura. Novim Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hotela prošle je godine bilo obuhvaćeno više od 400 hotela i hotelskih objekata. Po trenutnim podacima Ministarstva turizma u Hrvatskoj od ukupno 437 hotela, 10 ih nosi pet zvjezdica (prije ih je bilo sedam), 14 ih ima četiri zvjezdice, što je dvostruko povećanje u odnosu na lani, dok ih je sa tri zvjezdice 173, u odnosu na prijašnjih 135. Dvije zvjezdice i dalje trenutno ima najviše hotela u Hrvatskoj - 195, što je ipak pet manje nego prošle godine kada ih je bilo 200. Iako je novim Pravilnikom zbog tržišne nekonkurentnosti dokinuta jedna zvjezdica još ju u Hrvatskoj ima 45 hotela (prije je bilo 47). EUROPSKI FORUM BA-CA U BEČU: POHVALNO O TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA Izgledi za pristup Europskoj uniji potiču ubrzanu provedbu reformi u državama središnje i istočne Europe, istaknula je glavna ekonomistica Bank Austria Creditanstalta (BA-CA) Marianne Kager, na konferenciji za novinare uoči održavanja Europskog foruma 2003. BA-CA, koji je u srijedu počeo u Beču. Predstavljajući studiju BA- CA pod naslovom "Središnja i istočna Europa, priča o uspjehu u srcu Europe", Kager je kazala da širenje EU 2004. ne smije biti kraj europskih integracija. "Gospodarski razvitak u središnjoj i istočnoj Europi najveća je priča o uspjehu koja se ostvarila proteklih godina. U zadnjih 5 godina bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u toj regiji porastao je za gotovo 60 posto, što je znatno veći porast nego, primjerice, u rastućim azijskim tržištima", kazala je Kager. To je područje, ističe, postalo najproduktivnijom regijom zemalja u tranziciji, u kojoj je prosječni BDP po stanovniku gotovo 6.100 eura. Osvrćući se na stanje u zemljama jugoistočne Europe, kazala je da je najrazvijenija zemlja u toj regiji Hrvatska. Hrvatska ima tješnji odnos od drugih država u regiji prema EU, kazala je Kager podsjetivši da je Hrvatska predala zahtjev za kandidaturu i za očekivati je da će u drugom krugu proširenja ona i postati punopravna članica EU. Prosječni BDP po stanovniku za zemlje jugoistočne Europe je oko 2.100 eura, što je samo 35 posto razine BDP-a, koju postižu buduće članice EU, kazala je nadalje Kager. Najveći izazov za tu regiju jest održavanje pozitivnog trenda rasta a uz političku stabilnost, u tim zemljama važno je nastaviti provoditi gospodarske reforme i ubrzanu privatizaciju. Potrebno je poboljšati pravne okvire i sudstvo kako bi se omogućila potpora stranih ulagača u modernizaciju gospodarstva, kazala je Kager za jugoistočnu Europu. OKRUGLI STOL "TRŽIŠTE RADA I SOCIJALNA POLITIKA U HRVATSKOJ" Hrvatsko je gospodarstvo obilježeno visokom i postojanom nezaposlenošću te slabom dinamikom otvaranja novih radnih mjesta, za što je dobrim dijelom zaslužno i kruto tržište rada, rečeno je u srijedu na okruglom stolu "Tržište rada i socijalna politika u RH" koju su organizirali Institut za javne financije (IJF) i Zaklada "Friedrich Ebert". "Potrebno je kroz smanjenje troškova rada stvoriti bolje uvjete za ulaganje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a ne težiti toliko očuvanju postojećih radnih mjesta - zbog čega je teško izgubiti posao, ali ga je još teže dobiti", kazao je danas Predrag Bejaković iz IJF- a, prenoseći glavne teze rada stručnjaka Svjetske banke Jana Rutkowskog. Rutkowski navodi da Hrvatska među tranzicijskim zemljama ima jednu od najnižih stopa stvaranja radnih mjesta. Kod nas ona iznosi svega 3,5 posto, dok je, primjerice, u Letoniji gotovo 10 posto ili u Bugarskoj 7 posto. Po njegovoj ocjeni, umjesto donošenja nove zakonske regulative na području radnih odnosa, uputnije je osigurati mjere za dosljedno poštivanje postojećih zakona, te liberalizacijom tržišta rada otvoriti prostor za nove tvrtke "koje u učinkovitom gospodarstvu mogu 'apsorbirati' radnu snagu koja ostaje bez posla u starim tvrtkama". O važnosti fleksibilizacije tržišta rada govorio je i direktor USAID-ovog Projekta tripartitnog dijaloga u Hrvatskoj Joe Lowther, ističući bitnu ulogu socijalnih partnera u poticanju razvoja gospodarstva temeljenog na znanju i stručnom usavršavanju radnika i menadžmenta. "Zaposlenici i tvrtke se moraju prilagođavati promjenama u domaćem i svjetskom gospodarstvu, pratiti trendove u proizvodnji i novim znanjima, jednom riječju - trebaju maksimalno poticati fleksibilnost u svim područjima rada", kazao je Lowther.