ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - U Hrvatskom saboru danas je otvorena rasprava o prijedlogu paketa turističkih zakona, kojima se želi omogućiti racionalniji i učinkovitiji sustav turističkih zajednica, svrsishodnije trošenje sredstava,
bolju turističku promidžbu Hrvatske i kvalitetniju turističku ponudu.
ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - U Hrvatskom saboru danas je otvorena
rasprava o prijedlogu paketa turističkih zakona, kojima se želi
omogućiti racionalniji i učinkovitiji sustav turističkih
zajednica, svrsishodnije trošenje sredstava, bolju turističku
promidžbu Hrvatske i kvalitetniju turističku ponudu.#L#
Prijedlogom zakona o turističkim zajednicama i promicanju
hrvatskog turizma pedviđeno je bitno smanjenje broja turističkih
zajednica. Umjesto dosadašnjih 20 županijskih, predviđeno je osam
regionalnih turističkih zajednica - Istre, Kvarnera, zadarske,
šibenske, splitske, dubrovačke, središnje hrvatske te slavonsko-
baranjske regije, čije je osnivanje obvezatno.
Ministrica turizma Pave Župan-Rusković pojasnila je da će se tako s
dosadašnje administrativno-političke prijeći na funkcionalnu
podjelu područja djelovanja turističkih zajednica.
Regionalne turističke zajednice promovirat će turističke ponude
regije u zemlji i inozemstvu, radit će na obogaćivanju turističke
ponude i kreiranju novih turističkih proizvoda, koordinirat će
lokalne turističke zajednice itd.
Mjesne turističke zajednice moći će se pak osnivati isključivo u
općinama i gradovima s izrazito razvijenim turizmom, uz prethodnu
suglasnost Ministarstva, a turističke zajednice moći će osnivati i
nacionalni parkovi te parkovi prirode.
Uz kvantitativne (smještajni kapacitet, broj gostiju), uvode se i
korektivni kvalitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u
turističke razrede. Ministrica Župan-Rusković pojasnila je da bi
se tako izbjegla dosadašnja praksa svrstavanja naselja s lošom
infrastrukturom u najviše turističke razrede.
Prijedlogom zakona o članstvu u turističkim zajednicama uvodi se
dragovoljno članstvo, što bi trebalo olakšati pristup turističkim
zajednicama i onim turističkim subjektima kojima je to po
dosadašnjim kriterijima bilo nemoguće.
Predloženi zakon o boravišnoj pristojbi trebao bi otkloniti
probleme vezane uz naplatu pristojbe, prijavu i odjavu turista i
korištenje prikupljenih sredstava.
Ministrica je upozorila da znatan dio obveznika, njih 10 do 30
posto, ne uplaćuje boravišnu pristojbu i ne prijavljuje svoje
goste. Navela je da je u Hrvatsku prošle godine ušlo više od 42
milijuna turista, od čega je prijavljeno svega sedam milijuna.
Boravišnu pristojbu ubuduće bi plaćali i vlasnici vikendica ili
stanova za odmor, za sebe i svoje goste, a vlasnici plovila, koja
nisu objekt plovnog turizma, za sebe i sve osobe koje noće na
plovilu.
Uvodi se i nova raspodjela prikupljenih sredstava po kojoj bi 60
posto naplaćenih pristojba ostajalo općinskim i gradskim
turističkim zajednicama, a one bi trećinu uplaćivale gradovima i
općinama za poboljšanje uvjeta boravka turista. Regionalnim
turističkim zajednicama išlo bi 15 posto prikupljenih pristojba, a
25 posto dobila bi Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Od toga bi bile izuzete kontinentalne regije, u čijim bi budžetima
ostajala ukupna prikupljena sredstva, a dio sredstava za razvoj
kontinentalnog turizma davala bi i turistička zajednica Grada
Zagreba.
Predloženi zakoni na snagu bi trebali stupiti 1. siječnja sljedeće
godine.
(Hina) ibob/daju jn