ZAGREB/NEW YORK, 14. lipnja (Hina) - Svečanom prisegom glavnoga tužitelja Luisa Morena Ocampa u den Haagu, Međunarodni kazneni sud (ICC), prvo svjetsko tijelo nadležno suditi ratne zločine, u ponedjeljak će formalno početi s
radom.
ZAGREB/NEW YORK, 14. lipnja (Hina) - Svečanom prisegom glavnoga
tužitelja Luisa Morena Ocampa u den Haagu, Međunarodni kazneni sud
(ICC), prvo svjetsko tijelo nadležno suditi ratne zločine, u
ponedjeljak će formalno početi s radom.#L#
Jedini stalni svjetski sud nadležan je suditi individualnu
odgovornost za ratne zločine, uključujući genocid, zločine protiv
čovječnosti i agresiju, ali samo za zločine počinjene nakon
stupanja Rimskog statuta na snagu, 1. srpnja 2002.
"Tužitelj će oblikovati smjernice suda", prenosi u svome
priopćenju organizacija Human Rights Watch (HRW) riječi Richarda
Dickera, direktora Međunarodnog programa za pravosuđe u HRW.
"Inauguracijom, Moreno Ocampo može oformiti svoj tim i početi
pažljiv proces identificiranja svojih prvih istraga", kazao je
Dicker.
Moreno Ocampo, kojega su članice ICC-a na Skupštini država stranaka
jednoglasno izabrale 21. travnja u Ujedinjenim narodima (UN) u New
Yorku, specijalizirao je kazneno pravo i ljudska prava. Bio je
zamjenik tužitelja u procesima protiv argentinske vojne hunte u
politički nemirnim 80-tim godinama, a vodio je i tužiteljski tim
koji je analizirao više od 10.000 slučajeva kršenja ljudskih
prava.
Glavnog tužitelja, koji je bio i ključna figura u Transparency
International, organizaciji za borbu protiv korupcije, idućih
mjeseci očekuju predmeti užasnih zločina počinjenih na mjestima
najgorih sukoba, primjerice u Demokratskoj Republici Kongu,
Centralnoafričkoj Republici i Kolumbiji.
ICC, međutim, neće imati dovoljno sredstava da preuzme sve
slučajeve "te se očekuje da će tužiteljstvo činiti pritisak na
nacionalne sudove da odrade svoj dio posla", kazao je Dicker, prema
priopćenju HRW-a.
Rimski statut je dosad ratificiralo 90 zemalja, među njima i
Hrvatska, a potpisalo ga je njih 139. ICC-u su se snažno usprotivile
Sjedinjene Države a od velikih sila nisu ga prihvatile Rusija i
Kina.
Upravo stajalište SAD-a, koji nastoji bilateralnim sporazumima s
državama ishoditi izuzeće američkih državljana od izručenja ICC-u,
izvor je spora između svjetske sile i Europske unije (EU), koja
snažno, financijski i politički, podupire ICC.
Hrvatska se našla u procjepu između Europe, kojoj prirodno teži i
čije vrijednosti zato i želi poštivati, s jedne strane te svjetske
velesile s druge strane, koja je dosad sporazume o izuzeću
američkih građana postigla s 37 zemalja.
Hrvatska je u četvrtak američkim predstavnicima kazala da ne može
prihvatiti sporazum u ponuđenom joj obliku, već će to pokušati
riješiti pregovorima koji se nastavljaju. Washington je ranije
najavio da bi zemljama koje do 1. srpnja ne potpišu sporazum, mogao
uskratiti vojnu pomoć.
SAD je u četvrtak izborio još jedan time-out, jer mu je Vijeće
sigurnosti na novih 12 mjeseci produljilo imunitet za američke
državljane od progona ICC-a. Tom je glasovanju prethodilo
upozorenje glavnog tajnika UN-a Kofija Annana da bi nova
produljenja mogla ozbiljno potkopati kredibilitet i svjetske
organizacije i stalnog Međunarodnog kaznenog suda.
Početkom veljače u ICC je izabrano 18 sudaca od ukupno 43 kandidata,
a među njima je bio i hrvatski stručnjak Ivo Josipović, koji drži da
su važnu ulogu u uspostavi ICC-a imali 'ad hoc' sudovi, poput suda
za ratne zločine počinjene u Ruandi te na prostoru bivše
Jugoslavije (ICTY), jer su ti "pokusni baloni" "pokazali da je
međunarodna pravda moguća".
Obveza suradnje s ICTY-jem drugi je razlog koji priječi Hrvatsku da
prihvati sporazum kakav joj je bio ponuđen u četvrtak. Teško će,
naime, pred hrvatskom javnošću opravdati obvezu izručenja
hrvatskih građana haškom sudu, uz istodobnu poštedu Amerikanaca.
(Hina) rt br