ZAGREB, 12. lipnja (Hina)- Hrvatska Vlada uputila je danas u hitnu saborsku proceduru Prijedlog zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međuanrodnog ratnog i humanitarnog prava.
ZAGREB, 12. lipnja (Hina)- Hrvatska Vlada uputila je danas u hitnu
saborsku proceduru Prijedlog zakona o primjeni Statuta
Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv
međuanrodnog ratnog i humanitarnog prava.#L#
Donošenje tog zakona još je jedan preduvjet da se istrage i
sankcioniranje ratnog zločina prepuste hrvatskom pravosuđu, koje
je toliko ojačalo da je izgledno da mu Međunarodni kazneni sud u
Haagu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) prepusti dio slučajeva, kazala je
ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović.
Predloženim zakonom uređuje se suradnja Hrvatske sa stalnim
Međunarodnim kaznenim sudom (ICC), ali djelomice i s privremenim
Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Vlada u obrazloženju zakona ističe da postoje dobri izgledi da
privremeni Haaški sud određeni broj predmeta koji se vode pred tim
sudom prepusti nacionalnim sudovima država za koje se međunarodna
zajednica uvjeri da imaju pravne i stvarne uvjete za pravično i brzo
suđenje za ratne zločine.
Prema predloženom zakonu, ustanovila bi se stalna nadležnost
četiri županijska suda - u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu - za
procesuiranje ratnih zločina, ali se ne isključuje ni pravo drugih
sudova da vode takve postupke.
Velike ovlasti daju se Državnom odvjetništvu pa se među ostalim
propisuje da će jedan od zamjenika državnog odvjetnika biti
imenovan za državnog odvjetnika za ratne zločine, koji će
koordinirat i rad policije na otkrivanju zločina i njihovih
počinitelja. MUP će također imati poseban odjel za ratne zločine.
Zakonodavac propisuje nemogućnost postupanja pred stalnim
Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) ako se postupak već vodi pred
domaćima sudovima.
Propisuje se da će se odredbe zakona koje se odnose na stalni
Međunarodni kazneni sud i suradnju s njim, uključujući uhićenje i
predaju okrivljenika primjenjivati u odnosu na zločine počinjene
nakon 1. srpnja 2002. kada je Rimski Statut ICC-a stupio na snagu.
No, odredbe zakona koje se odnose na otkrivanje i progon zločina u
Hrvatskoj primjenjivat će se bez obzira na to kada je zločin
počinjen, jer ratni zločin ne zastarijeva.
Prema podatcima Ministarstva pravosuđa od 1991. do kraja 2002. za
ratni zločin u Hrvatskoj je prijavljeno 4.625 osoba, a optuženo
njih 1.648. Izrečene su ukupno 872 presude, u fazi istrage bilo je
849 predmeta, a u 543 slučaja podignute su optužnice za koje još
nije donijeta presuda. Neriješeno je 1.392 predmeta.
(Hina) um/bn sšh