ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Riječ je bila o pokušaju razmjene područja, namirivanja i dogovaranja "oko i na račun Knina", komentira Miroslav Lazanski u beogradskoj Politici događaje u operaciji Oluja i ofenzivi hrvatskih i bošnjačkih
snaga u Bosni, o kojima Ante Gotovina govori u interviewu tjedniku Nacional.
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Riječ je bila o pokušaju razmjene
područja, namirivanja i dogovaranja "oko i na račun Knina",
komentira Miroslav Lazanski u beogradskoj Politici događaje u
operaciji Oluja i ofenzivi hrvatskih i bošnjačkih snaga u Bosni, o
kojima Ante Gotovina govori u interviewu tjedniku Nacional.#L#
Paljansko rukovodstvo je još 1994. imalo niz tajnih razgovora u
Grazu s hrvatskim čelništvom Herceg-Bosne i hrvatskim
političarima, a nakon toga je američki predstavnik Jimmy Carter,
čelništvu na Palama obećao cijeli istočni dio BiH u zamjenu za
zapadna područja RS-a, piše Lazanski. Paljansko čelništvo
povjerovalo je Carteru i kada su hrvatske snage osvojile Glamoč i
Grahovo i pripremile se za osvajanje Knina, vojska RS-a ostala je
pasivna s tek simboličnim protuudarima, tvrdi Lazanski.
Nakon pada Knina uslijedio je udar hrvatsko-muslimanskih snaga, uz
"izravnu vojnu pomoć britanskih specijalnih postrojba, poglavito
topništva" i muslimansko-hrvatske snage stigle su do
hidroelektrane Bočac južno od Banje Luke, tumači Lazanski.
Lazanski tvrdi da je NATO zapravo sačuvao Banju Luku od napada
hrvatsko-muslimanskih snaga, uz vojsku RS-a, a "posebno njeno
ratno zrakoplovstvo". Po tumačenju Lazanskog, NATO i Washington
tražili su od vlasti u Zagrebu i Sarajevu da prekinu ofenzivu prema
Banjoj Luci jer se ona nije uklapala u predviđenu teritorijalnu
podjelu Bosne, na što su se ove oglušile. Glavni stožer vojske
bosanskih Srba je tada zapovjedio zrakoplovni napad na mostobrane
hrvatsko-bosanskih snaga kod Bosanskog Novog i Bosanske Dubice, a s
obzirom da je NATO pratio sve letove zapovjednik NATO-a general
Joulwan ih je prešutno odobrio, tvrdi Lazanski.
(Hina) mkri akoz