BERLIN, 2. lipnja (Hina/AFP) - Izložbom "Ideja Europe - projekt za vječni mir", berlinski Povijesni muzej prati stoljetna nastojanja Europljana za ujedinjenjem, koja nisu pokolebali ni ratovi ni imperijalizam ni revolucije ni
nacionalizam.
BERLIN, 2. lipnja (Hina/AFP) - Izložbom "Ideja Europe - projekt za
vječni mir", berlinski Povijesni muzej prati stoljetna nastojanja
Europljana za ujedinjenjem, koja nisu pokolebali ni ratovi ni
imperijalizam ni revolucije ni nacionalizam. #L#
"Ideja Europe je feniks, vječni projekt za mir (...) rođen iz mita,
oblikovan strašću, opravdan filozofijom, potican kroz politiku,
koji su ljudi prljali i uništavali, ali uvijek ponovno
izgrađivali", piše u katalogu izložbe glavni tajnik Vijeća Europe
Nijemac Walter Schwimmer.
Tema je iznimno aktualna u trenutku kad Europska unija prolazi kroz
duboku krizu zbog podjele zemalja članica na one za i protiv rata u
Iraku.
U potpuno novom krilu muzeja, koje je projektirao arhitekt piramide
u Louvreu I.M. Pei, izloženo je gotovo 500 dokumenata, karata i
umjetničkih djela.
Izložba otvorena do 25. kolovoza predstavlja planove i neuspjehe
ujedinjenja Starog kontinenta, od Pax Romana do Europske unije.
Počinje prikazima grčkog mita o Zeusovoj otmici Europe, spoju
ljubavi i nasilja koji će obilježiti cijelu povijest kontinenta.
Kršćansko jedinstvo učvršćeno vladavinom Karla Velikog, zvanog
"Rex pater Europae" ("kralj i otac Europe"), križarskim ratovima i
strahom od turske invazije, slomit će se u krvavim vjerskim
ratovima 16. stoljeća.
"Karta svijeta Borgia" iz 1000. godine, kao i zapisi o osvajanju
Svete zemlje iz 14. stoljeća, odražavaju san o kršćanskom skladu...
Slom najbolje prestavlja "Brod Crkve" Jacoba Gerritsza (oko
1640.), slika protestantskih reformatora kojima je zabranjen
pristup na brod Crkve.
Taj neuspjeh rezultira nizom mirovnih ugovora, kojima se u 18.
stoljeću okončavaju ratovi za nasljedstvo i definiraju nove
granice.
"Danas više nema ni Francuza, ni Nijemaca, ni Španjolaca, čak niti
Engleza. Postoje samo Europljani", smatrao je francuski filozof
Jean-Jacques Rousseau 1773. godine. Nije računao s nacionalizmom
niti s otkrićem narodne suverenosti, a niti s krvavim napoleonskim
ratovima, koje je Francisco de Goya (1746.-1828.) prikazao slikom
"Desastres de la guerra".
Nakon prvog svjetskog konflikta 1914.-18. ponovo slijede napori za
učvršćivanje mira. Izložba obiluje govorima uvjerenih
Paneuropljana. Zatim još jedan neuspjeh, Drugi svjetski rat i
holokaust, koji su predstavljeni kroz "Trijumf smrti", viziju pada
Zapada židovskog umjetnika Felixa Nussbauma iz 1944.
Ipak, u zadnjih 50 godina Europa se oporavlja od krvave povijesti.
"Neka nas vodi slika kontinenta u miru (...) gdje su povijest i
zemljopis konačno pomireni", izjavljivao je Valery Giscard
d'Estaing na otvaranju Konvencije o budućnosti Europe u jesen
2002.
Oprez!, odgovorio bi mu možda njemački filozof Emmanuel Kant
(1724.-1804.), koji je smatrao da je "mir među ljudima neprirodno
stanje, za razliku od rata".
(Hina) pgo bnš