HBOR OPET SNIZIO KAMATE: ZA IZVOZNIKE GODIŠNJA KAMATA 2 ILI 4 POSTO

HBOR OPET SNIZIO KAMATE: ZA IZVOZNIKE GODIŠNJA KAMATA 2 ILI 4 POSTO Hina- Financijski servis Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od danas za dvije trećine svojih plasmana primjenjuje do 1,5 postotni poen niže kamatne stope, a to je već četvrto sniženje kamata u posljednje dvije godine. Predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, ministar financija Mato Crkvenac, istaknuo je da će tako za krajnjeg korisnika-izvoznika sa područja posebne državne skrbi, s ratnom štetom, u poljoprivredi ili sa otoka, kamatna stopa na kredite iznosi dva posto (dosad tri posto), dok je kamatna stopa za sve ostale izvoznike smanjena sa 5,5 posto na četiri posto godišnje. Najveća kamatna stopa smanjena je sa 7,5 na sedam posto godišnje, kazao je Crkvenac. Dio je to napora koji HBOR čini za daljnji razvoj i podršku hrvatskom gospodarstvu, a to može činiti zbog stabilnih makroekonomskih i financijskih pokazatelja, stabiliziranja omjera duga u BDP-u, činjenice da HBOR-u dobit nije na prvom mjestu te dobre učinkovitosti poslovanja, rekao je Crkvenac. Pred HBOR-ovom je, uz postojeće uloge, i uloga 'banke projekata' koji se realiziraju na području infrastrukture. Na višekratne upite HBOR-a županijama o konkretnim projektima odgovorilo je tek pet županija: Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Osječko-baranjska i Krapinsko-zagorska. Ministra Crkvenca je to ponukalo na konstataciju kako je vidljiv nedostatak kvalitetnih projekata i ljudi koji bi to realizirali na nižom razinama, te da nema planova razvoja pojedinog kraja. Ministarstvo financija priprema aktivnosti u vezi s regionalnim i općinskim razvojem u suradnji s EBRD, Europskom investicijskom bankom, Investicijskom bankom Vijeća Europe, Svjetskom bankom. Upitan o radu dvaju fondova (za razvoj i zapošljavanje te regionalni razvoj), Crkvenac je odgovorio kako su oni poduprli niz projekata, ali da su oni treći faktor u potpori projektu - prvi je vlasnik s vlastitim kapitalom, potom banka s kreditom i tek tada su i sredstva fonda. Od 120 milijuna kuna u Fondu za regionalni razvoj, već je aktivirano 90 milijuna i to za poslovne zone, infrastrukturu, tržnice i sl. Predsjednik HBOR-ove Uprave Anton Kovačev je dopunio kako HBOR ima sklopljene ugovore o poslovnoj suradnji s fondovima te da je upravo HBOR sufinancijer u odobrenim projektima. Kovačev je naglasio da je iskorištena ukupna prva tranša od 30 milijuna kuna predviđena za odobravanje ulaska u temeljni kapital malih i srednjih poduzetnika, te da je Nadzorni odbor odobrio novu tranšu od 30 milijuna kuna. HBOR postaje vlasnikom 30 posto udjela ili dionica u tvrtki, a nakon nekog vremena taj će udjel ponuditi na prvokup vlasniku ili prodati na burzi, pojasnio je Kovačev. Na upit odnose li se sniženja kamatnih stopa i na ranije odobrene kredite, Kovačev je odgovorio da je primjena tih kamatnih stopa samo na nove kredite. Naglasio je da se kamatne stope od dva i četiri posto za kredite primjenjuju i za izravan izvoz, ali i neizravan, kao što je kupnja opreme za proizvodnju za izvoz. Turizam, kaže Kovačev, HBOR računa kao izvoznika.