FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HBOR OPET SNIZIO KAMATE: ZA IZVOZNIKE GODIŠNJA KAMATA 2 ILI 4 POSTO

ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od danas za dvije trećine svojih plasmana primjenjuje do 1,5 postotni poen niže kamatne stope, a to je već četvrto sniženje kamata u posljednje dvije godine.
ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od danas za dvije trećine svojih plasmana primjenjuje do 1,5 postotni poen niže kamatne stope, a to je već četvrto sniženje kamata u posljednje dvije godine.#L# Predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, ministar financija Mato Crkvenac, istaknuo je da će tako za krajnjeg korisnika-izvoznika sa područja posebne državne skrbi, s ratnom štetom, u poljoprivredi ili sa otoka, kamatna stopa na kredite iznosi 2 posto (dosad 3 posto), dok je kamatna stopa za sve ostale izvoznike smanjena sa 5,5 posto na 4 posto godišnje. Najveća kamatna stopa smanjena je sa 7,5 na 7 posto godišnje, kazao je Crkvenac. Dio je to napora koji HBOR čini za daljnji razvoj i podršku hrvatskom gospodarstvu, a to može činiti zbog stabilnih makroekonomskih i financijskih pokazatelja, stabiliziranja omjera duga u BDP-u, činjenice da HBOR-u dobit nije na prvom mjestu te dobre učinkovitosti poslovanja, rekao je Crkvenac. Pred HBOR-ovom je, uz postojeće uloge, i uloga 'banke projekata' koji se realiziraju na području infrastrukture. Na višekratne upite HBOR-a županijama o konkretnim projektima odgovorilo je tek pet županija: Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Osječko-baranjska i Krapinsko-zagorska. Ministra Crkvenca je to ponukalo na konstataciju kako je vidljiv nedostatak kvalitetnih projekata i ljudi koji bi to realizirali na nižom razinama, te da nema planova razvoja pojedinog kraja. Ministarstvo financija priprema aktivnosti u vezi s regionalnim i općinskim razvojem u suradnji s EBRD, Europskom investicijskom bankom, Investicijskom bankom Vijeća Europe, Svjetskom bankom. Upitan o radu dvaju fondova (za razvoj i zapošljavanje te regionalni razvoj), Crkvenac je odgovorio kako su oni poduprli niz projekata, ali da su oni treći faktor u potpori projektu - prvi je vlasnik s vlastitim kapitalom, potom banka s kreditom i tek tada su i sredstva fonda. Od 120 milijuna kuna u Fondu za regionalni razvoj, već je aktivirano 90 milijuna i to za poslovne zone, infrastrukturu, tržnice i sl. Predsjednik HBOR-ove Uprave Anton Kovačev je dopunio kako HBOR ima sklopljene ugovore o poslovnoj suradnji s fondovima te da je upravo HBOR sufinancijer u odobrenim projektima. Kovačev je naglasio da je iskorištena ukupna prva tranša od 30 milijuna kuna predviđena za odobravanje ulaska u temeljni kapital malih i srednjih poduzetnika, te da je Nadzorni odbor odobrio novu tranšu od 30 milijuna kuna. HBOR postaje vlasnikom 30 posto udjela ili dionica u tvrtki, a nakon nekog vremena taj će udjel ponuditi na prvokup vlasniku ili prodati na burzi, pojasnio je Kovačev. Na upit odnose li se sniženja kamatnih stopa i na ranije odobrene kredite, Kovačev je odgovorio da je primjena tih kamatnih stopa samo na nove kredite. Naglasio je da se kamatne stope od 2 i 4 posto za kredite primjenjuju i za izravan izvoz, ali i neizravan, kao što je kupnja opreme za proizvodnju za izvoz. Turizam, kaže Kovačev, HBOR računa kao izvoznika. (Hina) db ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙