ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od danas za dvije trećine svojih plasmana primjenjuje do 1,5 postotni poen niže kamatne stope, a to je već četvrto sniženje kamata u posljednje dvije
godine.
ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Hrvatska banka za obnovu i razvitak
(HBOR) od danas za dvije trećine svojih plasmana primjenjuje do 1,5
postotni poen niže kamatne stope, a to je već četvrto sniženje
kamata u posljednje dvije godine.#L#
Predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, ministar financija Mato
Crkvenac, istaknuo je da će tako za krajnjeg korisnika-izvoznika sa
područja posebne državne skrbi, s ratnom štetom, u poljoprivredi
ili sa otoka, kamatna stopa na kredite iznosi 2 posto (dosad 3
posto), dok je kamatna stopa za sve ostale izvoznike smanjena sa 5,5
posto na 4 posto godišnje. Najveća kamatna stopa smanjena je sa 7,5
na 7 posto godišnje, kazao je Crkvenac.
Dio je to napora koji HBOR čini za daljnji razvoj i podršku
hrvatskom gospodarstvu, a to može činiti zbog stabilnih
makroekonomskih i financijskih pokazatelja, stabiliziranja
omjera duga u BDP-u, činjenice da HBOR-u dobit nije na prvom mjestu
te dobre učinkovitosti poslovanja, rekao je Crkvenac.
Pred HBOR-ovom je, uz postojeće uloge, i uloga 'banke projekata'
koji se realiziraju na području infrastrukture. Na višekratne
upite HBOR-a županijama o konkretnim projektima odgovorilo je tek
pet županija: Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska,
Šibensko-kninska, Osječko-baranjska i Krapinsko-zagorska.
Ministra Crkvenca je to ponukalo na konstataciju kako je vidljiv
nedostatak kvalitetnih projekata i ljudi koji bi to realizirali na
nižom razinama, te da nema planova razvoja pojedinog kraja.
Ministarstvo financija priprema aktivnosti u vezi s regionalnim i
općinskim razvojem u suradnji s EBRD, Europskom investicijskom
bankom, Investicijskom bankom Vijeća Europe, Svjetskom bankom.
Upitan o radu dvaju fondova (za razvoj i zapošljavanje te
regionalni razvoj), Crkvenac je odgovorio kako su oni poduprli niz
projekata, ali da su oni treći faktor u potpori projektu - prvi je
vlasnik s vlastitim kapitalom, potom banka s kreditom i tek tada su
i sredstva fonda. Od 120 milijuna kuna u Fondu za regionalni razvoj,
već je aktivirano 90 milijuna i to za poslovne zone,
infrastrukturu, tržnice i sl.
Predsjednik HBOR-ove Uprave Anton Kovačev je dopunio kako HBOR ima
sklopljene ugovore o poslovnoj suradnji s fondovima te da je upravo
HBOR sufinancijer u odobrenim projektima.
Kovačev je naglasio da je iskorištena ukupna prva tranša od 30
milijuna kuna predviđena za odobravanje ulaska u temeljni kapital
malih i srednjih poduzetnika, te da je Nadzorni odbor odobrio novu
tranšu od 30 milijuna kuna. HBOR postaje vlasnikom 30 posto udjela
ili dionica u tvrtki, a nakon nekog vremena taj će udjel ponuditi na
prvokup vlasniku ili prodati na burzi, pojasnio je Kovačev.
Na upit odnose li se sniženja kamatnih stopa i na ranije odobrene
kredite, Kovačev je odgovorio da je primjena tih kamatnih stopa
samo na nove kredite. Naglasio je da se kamatne stope od 2 i 4 posto
za kredite primjenjuju i za izravan izvoz, ali i neizravan, kao što
je kupnja opreme za proizvodnju za izvoz. Turizam, kaže Kovačev,
HBOR računa kao izvoznika.
(Hina) db ds