HR-VLADA-SJEDNICA-Vlada SA SJEDNICE VLADE SA SJEDNICE VLADEHina- Financijski servis Hrvatska vlada donijela je danas odluku o izdavanju državnih obveznica u iznosu od milijardu kuna, koje će se plasirati na domaćem tržištu. Prvi put
hrvatska država emitira dugoročne, petogodišnje obveznice, denominirane u kunama, kao dodatni instrument za ulaganja institucionalnih investitora, ali i građana, kazao je ministar financija Mato Crkvenac. Postoji, kaže Crkvenac, vrlo veliki interes za kunske obveznice investitora, ali i građana koji su do sada izrazili interes za kupnju gotovo milijun kuna obveznica. I članovima Vlade uputio je besplatan savjet da "kupe nešto tih hrvatskih kunskih obveznica". Obveznice će se 28. svibnja uvrstiti u prvu kotaciju Zagrebačke burze, imaju fiksnu kamatnu stopu od 6,125 posto, a voditelji izdanja su Riječka i Splitska banka. Vlada se danas suglasila i s prijedlogom Projekta izgradnje i obnove 140 školskih objekata (izgradnja 66 novih i sanacija 74 postojeća objekta) u iduće tri godine. Projekt je ukupno vrijedan 800,4 milijuna kuna odnosno nešto više od 106 milijuna eura, od čega
SA SJEDNICE VLADE
Hina- Financijski servis
Hrvatska vlada donijela je danas odluku o izdavanju državnih
obveznica u iznosu od milijardu kuna, koje će se plasirati na
domaćem tržištu.
Prvi put hrvatska država emitira dugoročne, petogodišnje
obveznice, denominirane u kunama, kao dodatni instrument za
ulaganja institucionalnih investitora, ali i građana, kazao je
ministar financija Mato Crkvenac.
Postoji, kaže Crkvenac, vrlo veliki interes za kunske obveznice
investitora, ali i građana koji su do sada izrazili interes za
kupnju gotovo milijun kuna obveznica.
I članovima Vlade uputio je besplatan savjet da "kupe nešto tih
hrvatskih kunskih obveznica".
Obveznice će se 28. svibnja uvrstiti u prvu kotaciju Zagrebačke
burze, imaju fiksnu kamatnu stopu od 6,125 posto, a voditelji
izdanja su Riječka i Splitska banka.
Vlada se danas suglasila i s prijedlogom Projekta izgradnje i
obnove 140 školskih objekata (izgradnja 66 novih i sanacija 74
postojeća objekta) u iduće tri godine. Projekt je ukupno vrijedan
800,4 milijuna kuna odnosno nešto više od 106 milijuna eura, od čega
bi se polovica ili 53,1 milijun eura financiralo kreditom Razvojne
banke Vijeća Europe. Kredit bi se, ističe ministar javnih radova
Radimir Čačić, dobio uz kamatnu stopu od oko dva posto, s rokom
otplate od 15 godina, u što je uključeno i pet godina počeka.
Potpredsjednik Vlade Slavko Linić ističe da Hrvatska uz
cestogradnju i željeznicu mora ulagati i u ostale infrastrukturne
objekte, bolnice i škole. Najgore bi bilo naš razvoj prilagoditi
samo vlastitim sredstvima, kazao je Linić, priznajući da se
potrebnim ulaganjima na neki način određuju i budući proračuni ali
taj će novac najvećim dijelom ići u razvoj, njime se povećava
standard građana i širi domaća ponuda što znači da ćemo ga moći
vraćati, naglasio je.
Članovi Vlade pohvalili su dosadašnji rad Hrvatske banke za
razvitak i obnovu (HBOR), čija ukupna kreditna aktivnost u
proteklih 10 godina iznosi 32,5 milijardi kuna. Samo u prošloj
godini HBOR je odobrio kredita i jamstava za 3,5 milijardi kuna što
je 34 posto više nego godinu prije. Prošlu je godinu HBOR završio s
pozitivnim financijskim rezultatom od 75,2 milijuna kuna, kazao je
predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev podnoseći Vladi izvješće o
prošlogodišnjem radu HBOR-a.
Plan razvoja bolničkih ustanova do 2010. težak sedam milijardi kuna
dobio je danas potporu Vlade, dok je donošenje odluke o postojanju
posebnog interesa za iznimnu nabavu usluga projektiranja i
stručnog nadzora za Projekt razvoja KBC Rebro Vlada odgodila za
iduću sjednicu.
Vladi je bilo predloženo da posao projektiranja i stručnog nadzora
za KBC Rebro bez PDV-a, vrijedan oko dva milijuna eura povjeri
zagrebačkoj tvrtki APZ-inženjering. Takvoj se dodjeli posla
temeljem posebnog interesa, dakle mimo javnog natječaja usprotivio
ministar javnih radova Radimir Čačić, a ministar zdravstva Andro
Vlahušić odgovorio da su uvjeti ugovora koje nudi APZ- bolji nego se
inače dobivaju na javnim natječajima.
Pozivajući se na vlastito višegodišnje iskustvo u tom fahu, Čačić
je izrazio bojazan da bi dodjela posla bez javnog natječaja, unatoč
boljim uvjetima, mogla povećati troškove između 20-30 posto. Naveo
je i da je ta tvrtka (APZ) zadnjih 10-ak godina ekskluzivno radila s
Ministarstvom zdravstva.
Ministri su zadovoljni projektom izgradnje ili obnove 40-ak
bolničkih ustanova u koje se godinama nije ulagalo. Hrvatske su
bolnice, kaže Vlahušić, stare između 30 i 150 godina.