ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Knjiga Suzane Leček "Seljačka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1918.-1941." predstavljena je danas u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.
ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Knjiga Suzane Leček "Seljačka obitelj u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1918.-1941." predstavljena je danas u
Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.#L#
Povijesna studija na više od 530 stranica govori o gospodarskim
prilikama na selu sjeverozapadne Hrvatske, strukturi i strategiji
seljačkih gospodarstava i seljačkih obitelji te prati i analizira
ulogu članova obitelji s obzirom na njihovu životnu dob.
Iako govori o prošlosti, to je knjiga koja će imati veliki odjek, ne
samo u krugovima povjesničara, nego i među povjesničarima
gospodarstva, demografima, antropolozima, sociolozima i
etnografima, rekla je recenzentica dr. Mira Kolar.
Autorica je rekla kako nije riječ o klasičnoj političkoj povijesti,
te da je nedostatke izvora nadomjestila metodom usmene povijesti.
Seljačka obitelj imala je ključnu socijalnu ulogu jer nije
postojala socijalna država, te dominantno gospodarsku ulogu u
kojoj se odnosi među članovima nisu bitno mijenjali, rekla je
autorica. Hijerarhija je bila zasnovana na autoritetu starijih,
odgoj je bio strog, a osjećaji su se suzdržano pokazivali.
Djeca i nakon što su odrasla ostajala su pod autoritetom roditelja
koji su bili vlasnici i upravitelji gospodarstva. Roditelji su
odabirali mnogo toga što se danas smatra osobnim pravom,
uključujući i odabir supružnika.
Nasljeđivanje je išlo dvojako: po običajnom pravu zemlju su
nasljeđivali izravni muški nasljednici, a prema građanskom pravu
vlasnik je zemlje mogao odlučiti tko će ju naslijediti.
To je vodilo praksi da zemlja ulazi u miraz, što se sprječavalo
isplatom udavače, cjenjkanjem itd.
Smanjenjem obitelji žena preuzima muške poslove, osobito kad
ostaje udovica. No, i tada ostaje u neravnopravnom položaju, jer
gotovo da nije više imala pravo sklopiti brak i vrlo je teško
živjela.
Stariji članovi dugo su zadržali vodeći položaj zahvaljujući
iskustvu u vođenju obitelji ili zadržavanju prava na promjenu
oporuke, što je bilo moćno oružje u upravljanju obiteljima u
promijenjenim uvjetima.
Suzana Leček (1961.) radi u Hrvatskom institutu za povijest i
predaje na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Koautorica je dviju
knjiga i autorica više znanstvenih radova.
(Hina) iluc dd