ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Bez obzira na rat u Iraku, rat u Afganistanu i teroristički napad na SAD, u međunarodnim odnosima dominirat će geoekonomska tendencija, a globalna ekonomija i dalje će biti glavni aspekt globalizacije,
tvrdi dr. Jasna Plevnik u svojoj novoj knjizi "Iza globalizacije: geoekonomija međunarodnih odnosa" koja će biti predstavljena sutra u Hrvatskom novinarskom domu.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Bez obzira na rat u Iraku, rat u
Afganistanu i teroristički napad na SAD, u međunarodnim odnosima
dominirat će geoekonomska tendencija, a globalna ekonomija i dalje
će biti glavni aspekt globalizacije, tvrdi dr. Jasna Plevnik u
svojoj novoj knjizi "Iza globalizacije: geoekonomija međunarodnih
odnosa" koja će biti predstavljena sutra u Hrvatskom novinarskom
domu. #L#
Knjigu je nedavno objavio hrvatski izdavač Golden marketing.
U svom novom djelu autorica se bavi stanjem u međunarodnim odnosima
nakon hladnog rata, uključivo i analizom rata u Iraku s aspekta
geoekonomije. Ona odbacuje neke mitove globalizacije o
bespomoćnosti države, o kraju politike, kraju geopolitike kao i
najnovije tvrdnje o kraju globalizacije i neoliberalnog modela
ekonomije uz argumente da se globalizacija oblikuje dugoročno i da
je ekonomsko tkivo međuovisnosti država čvrsto.
Opširno definira koncept geoekonomije u međunarodnim odnosima jer
se, po njezinu mišljenju, taj pojam često pogrešno koristi i
izjednačava s globalizacijom ili se nekritički suprotstavlja
geopolitici.
Jasna Plevnik objašnjava koje su države geoekonomski aktivne, koje
pasivne i na koji način male, velike, razvijene kao i tranzicijske
države, poput Hrvatske, strateški koriste ekonomiju da bi
ostvarile svoje nacionalne interese u globalnom prostoru.
Geoekonomski vođena vanjska politika uključuje strategiju, ne samo
za osvajanje drugih tržišnih prostora, nego i za geoekonomsku
obranu zemlje, a manje razvijene države stalno su pod pritiskom da
će ih se izgurati na marigine globalne podjele rada. Smatra da bi
Hrvatska o tome trebala voditi računa kako ne bi po svojoj
industriji i vrsti ulaganja postala zemlja tzv. trećeg svijeta.
(Hina) ggoj sšh