ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Svaka treća kuna u Hrvatskoj zarađena u sivoj ekonomiji, na crno pak radi oko 120 tisuća građana, a udio sive ekonomije u BDP-u se procjenjuje na oko 25 posto.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Svaka treća kuna u Hrvatskoj zarađena u
sivoj ekonomiji, na crno pak radi oko 120 tisuća građana, a udio
sive ekonomije u BDP-u se procjenjuje na oko 25 posto.#L#
Ti podaci, prikupljeni iz niza istraživanja, izneseni su na
današnjem okruglom stolu "Manjkavosti propisa u sprječavanju rada
na crno", održanom u organizaciji Hrvatske obrtničke komore
(HOK).
Neovlašteno obavljanje djelatnosti, odnosno rad na crno ili siva
ekonomija danas se susreće u gotovo svim djelatnostima, a mjere za
njihovo suzbijanje raspršene su u nizu propisa, jednako kao što je
nadležnost za nadzor, otkrivanje i sankcioniranje takvih slučajeva
raširen na niz institucija.
Istodobno, iako se već dvije godine predlaže donošenje posebnog
zakona o suzbijanju rada na crno, Vlada ga drži nepotrebnim. Sve to
dovodi do situacije da se na suzbijanju rada na crno ne postižu
značajniji pozitivni pomaci, istaknuto je na okruglom stolu koji je
okupio predstavnike obrtničkih udruženja, nadležnih
ministarstava, kao i Državnog inspektorata.
Obrtnici drže kako su upravo oni među najpogođenijima nelegalnim
radom, koji često i sami zakoni dopuštaju.
Alan Omerza iz udruge građevinara Udruženja obrtnika Zagreba naveo
tako da zakoni predviđaju da se obiteljske kuće do 400 četvornih
metara, koje čine glavninu posla građevinskim obrtnicima, mogu
graditi tzv. samogradnjom. Ti radovi ne trebaju biti povjereni
ovlaštenim tvrtkama, pa ih se uglavnom izvodi 'u fušu', kazao je.
Osim građevinarstva, prema riječima Željke Lukačević-Subotić iz
Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, rad na crno je
najprisutniji u poljoprivredi, pružanju intelektualnih usluga
(prevođenje, poduke), trgovini, popravcima uređaja, unutarnjem
uređenju (ličenje, postavljanje tapeta), ugostiteljstvu,
iznajmljivanju prostora te pružanju osobnih usluga (frizerske,
pedikerske).
Pomoćnik glavnog državnog inspektora Marko Ivančević upozorio je,
pak, kako se zanemaruje drugi oblik rada na crno, odnosno
neizdavanje računa od strane registriranih tvrtki i obrtnika ili
obavljanje posla za koje te pravne osobe trebaju posebno odobrenje,
npr. koncesiju za poštanske usluge ili prijevoz putnika.
Stoga Ivančević drži kako se, osim promjene cijelog niza propisa,
treba povećati učinkovitost svih institucija uključenih u
suzbijanje sive ekonomije - Državnog inspektorata, pravosuđa,
Carinske i Porezne uprave i sl. Kao primjer je naveo dobar projekt
Upisnika poljoprivrednih gospodarstva, na temelju kojeg su se
trebale izdati iskaznice za prodaju, a kojih još uvijek nema, zbog
čega inspektori nikome ne bi trebali dopustiti prodaju
poljoprivrednih proizvoda.
(Hina) rub ds