SA SJEDNICE VLADE

SA SJEDNICE VLADE Hina- Financijski servis Središnji državni proračun u prošloj je godini prikupio 69,87 milijardi kuna prihoda, što je 99,5 posto ukupno planiranih prihoda, dok su istodobno rashodi iznosili 73,74 milijarde kuna, što predstavlja izvršenje od 99,07 posto od ukupno planiranih rashoda, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac obrazlažući danas pred Vladom Izvješće o izvršenju proračuna za 2002. Ministar financija iznio je i podatke o makroekonomskom okružju, navodeći da je ostvaren realni rast BDP-a od 5,2 posto, inflacija je iznosila 2,2 posto, uz stabilan tečaj, a međunarodne su pričuve narasle za 1,18 milijardi dolara, na 5,8 milijardi dolara. U Izvješću, kojeg je Vlada danas prihvatila bez veće rasprave, navodi se kako je proračunski deficit opće države reduciran sa 6,3 posto BDP-a 2000. na lanjskih 4,7 posto BDP-a ili na 8,27 milijardi kuna. Deficit (bez izvanproračunskih fondova) iznosio je 3,87 milijardi kuna, od čega se 2,27 milijardi kuna odnosi na zaduženje na inozemnom, a 1,6 milijardi kuna na domaćem tržištu. U strukturi deficita konsolidirane opće države, više od 2 milijarde kuna odnosi se na ulaganja Hrvatskih autocesta. Od poreza je uprihodovano 42,3 milijarde kuna, što je 1,13 posto više od plana, odnosno 5,75 posto više nego godinu prije. Od toga se na PDV odnosi 25,95 milijardi kuna ili 8,1 posto više nego 2001., a trošarine 7,47 milijardi kuna, 6 posto manje nego godinu prije. Pri tome je gotovo 60 posto veći nego se planirao bio prihod od trošarina na automobile - 752 milijuna kuna (plan je bio 471 milijun kuna). Od doprinosa se prikupilo koliko se i planiralo, 25,18 milijardi kuna. Iako se očekivalo da će od naknada za koncesije biti uprihodovano 441 milijun kuna, ostvareno je tek 28,77 posto plana, odnosno 127 milijuna kuna. Javni dug, navodi se u Izvješću, iznosio je 52 posto BDP-a, dok je inozemni javni dug iznosio 23,6 posto. "Za visok (ukupni) vanjski dug najveći su krivac komercijalne banke koje su posuđivale sredstva u inozemstvu kako bi financirale rast kredita. Na drugom mjestu nalaze se poduzeća, dok se tek na trećem mjestu nalazi država", naglasci su iz područja o makroekonomskom okruženju u 2002. Rast kredita banka u prošloj je godini iznosio 31,2 posto, uz rast kredita stanovništvu od 44 posto i poduzećima od 22,7 posto, a to je pridonijelo, navodi se, porastu potrošnje i investicija, odnosno porastu uvoza. Prosječan broj zaposlenih u prošloj godini iznosio je 1,34 milijuna, što je 1,2 posto više nego godinu prije, a stopa nezaposlenosti, po načinu izračuna Međunarodne organizacije rada, smanjena je sa 16,3 na 14,4 posto. Hrvatska Vlada je danas donijela odluku o izdavanju državnih obveznica na japanskom tržištu, u ukupnom iznosu od 25 milijardi japanskih jena (1,36 milijardi kuna), čime će biti kompletiran ovogodišnji plan inozemnog zaduženja putem izdavanja državnih obveznica. Obveznice se uplaćuju 26. lipnja ove godine, kamatna stopa će biti po objavi izdanja, a dan dospijeća obveznica je 26. lipnja 2009. Voditelji izdanja su Daiwa SBCM i Nomura Securities. Taj će iznos zaduženja biti namijenjen za tekuće otplate glavnica kreditnih obveza iskazanih u računu financiranja proračuna za ovu godinu, koji dospijevaju na naplatu tijekom 2003. te za financiranje proračunom utvrđenog manjka, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac. Vlada je za ovu godinu ovlašćena zadužiti se na inozemnom i domaćem financijskom tržištu do ukupnog iznosa od 9,15 milijardi kuna. Najveći dio inozemnog zaduženja ostvaren je u veljači uspješnim plasmanom na europskim financijskim tržištima euroobveznica u ukupnom iznosu od 500 milijuna eura, s dospijećem 2010. i uz kamatnu stopu 4,625 posto. Broj zaposlenih u malom gospodarstvu Hrvatske - obrtu, malom i srednjem poduzetništvu, u razdoblju od 2003. do 2006. trebao bi biti povećan za novih 151.860 zaposlenih, predviđa se Programom razvoja malog gospodarstva koji je danas prihvatila hrvatska Vlada. Godišnja stopa rasta broja zaposlenih je 5,2 posto, pa bi se broj zaposlenih u malom gospodarstvu sa sadašnjih 673.000 povećao na 824.650 zaposlenih, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade. Trenutačno je u malom gospodarstvu više od 158.000 subjekata u kojima je zaposleno 568.000 radnika, te više od 97.000 vlasnika obrta, rekao je ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, predstavljajući Program razvoja malog gospodarstva od 2003. do 2006. Sastavni dio prihvaćenog Programa je i Izvješće o provedbi sličnog programa u godinama 2001. i 2002. po kojem je, kaže Pecek, realizirao 4.897 kredita, u ukupnoj vrijednosti 3,6 milijardi kuna. Broj poslovnih subjekata u dvije je godine povećan za više od 16.250, a broj zaposlenih za 40.000. Na prijedlog ministra za europske integracije Nevena Mimice, pripremit će se za potpis povelja o pristupanju Hrvatske Europskoj povelji maloga gospodarstva, dok su istodobno ministri zaduženi za pojedinačnu operativnu razradu tih aktivnosti u svojem djelokrugu. Vlada je prihvatila i Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije (FINA) za prošlu godinu, u kojoj je FINA ostvarila prihod od 893 milijuna kuna i neto dobit od 65,8 milijuna kuna. Ukupna aktiva FINA-e je 1,67 milijardi kuna, a ukupne investicije lani su iznosile 58,4 milijuna kuna. Članovi Vlade pozitivnim su ocijenili izvješće, naglasivši pritom veliku ulogu FINA-e u dvjema prošle godine provedenim reformama - mirovinskoj i reformi platnog prometa. Vlada je dala podršku daljnjoj poslovnoj transformaciji FINA-e razvijanjem poslovnih cjelina koje bi poslovale na komercijalnim osnovama obavljajući usluge i za javni i za privatni sektor, unutar jedinstvene pravne osobe, bez vlasničke transformacije. Ograničenje prava na iznošenje novih dokaza, uvođenje rokova za zakazivanje ročišta u radnim sporovima, tek su neke od novina iz konačne verzije izmjena Zakona o parničnom postupku koji je danas dobio Vladinu podršku. Osam dana rok je u kojem se mora odgovoriti na tužbu u parnicama iz radnih sporova, postupak pred prvostupanjskim sudom u tim bi se sporovima morao završiti u roku od šest mjeseci od dana podnošenja tužbe, a požali li se netko na presudu drugostupanjski sud bio bi dužan u roku od 30 dana riješiti žalbu. Izmjenama se predviđa da u parničnom postupku u prvom stupnju sudi sudac pojedinac, a samo iznimno sudsko vijeće, kao i da je sud dužan otpremiti donijetu odluku u roku od 30 dana. Da bi se spriječilo odugovlačenje postupka, prijedlog je da se u žalbi protiv prvostupanjske odluke u pravilu ne dozvoli iznošenje novih činjenica i dokaza. Na taj bi se način, uvjeren je predlagatelj, stranke potaknulo da već na početku prvostupanjskog postupka iznesu sve bitne činjenice i dokaze.