SJEDNICA VLADE

SJEDNICA VLADE Hina- Financijski servis Vlada je s današnje sjednice u prvo saborsko čitanje uputila prijedloge izmjena Zakona o trgovačkim društvima te Ovršnog zakona kojima je cilj onemogućiti odugovlačenje postupka ovrha i bolje zaštititi vjerovnike. Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić naveo je da se Zakon o trgovačkim društvima nije mijenjao od donošenja (koncem 1993.) Predloženim izmjenama nova će, kao i društva koja pristupe izmjenama, morati imati temeljni kapital od najmanje 200.000,00 kuna umjesto dosadašnjih 30.000,00 DEM. Najniži nominalni iznos dionice smanjio bi se sa sadašnjih 100 na 10 kuna, što bi trebalo pogodovati i lakšem trgovanju dionicama. Promjenama se uvodi i detaljno razrađuje mogućnost da društvo izda dionice bez nominalnog iznosa, a u takvim bi se slučajevima prava dioničara određivala brojem dionica. U čitavom zakonu iznosi izraženi u njemačkim markama morat će se izraziti u kunama. Pri tom se vodi računa o stečajnim pravima pa će postojeća društva moći zadržati iznose sadašnjeg temeljnog kapitala te ga samo izraziti u kunama i to će morati uskladiti u roku godinu dana. Izmjenama se u zakonski tekst unose propisi o malim dioničkim društvima, na bolji se način predlaže riješiti i odgovornost uprava i nadzornih odbora, zaštita prava dioničara, posebice malih i sl. Prema iznijetim podacima početkom siječnja ove godine u sudskom je registru bilo upisano 93.050 trgovačkih društava, podružnica inozemnih osoba te trgovaca pojedinaca. Izmjene Ovršnog zakona dio su reforme pravosuđa. Važeće odredbe Ovršnog zakona omogućuju odugovlačenje postupka više štite dužnike nego vjerovnike, počesto ovrha traje dulje od same parnice ili se pretvara u samu parnicu, navela je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, ocjenjujući trenutno stanje neodrživim. Sudovi su opterećeni ovršnim predmetima, takvih je jedna četvrtina do jedna trećina ukupnih sudskih predmeta. U prošloj su godini sudovi zaprimili 319.280 ovršnih predmeta, od čega je više od 253.000 njih, ili oko 80 posto bilo na temelju vjerodostojne isprave. Izmjenama Ovršnog zakona stoga se predlaže sa sudova u nadležnost javnih bilježnika prenijeti donošenje rješenja i provođenje ovrha na temelju vjerodostojnih isprava. Izmjene predviđaju i vrlo ograničeno pravo izjavljivanja žalbe, traženja odgode, a novina je i uvođenje komisionih prodaja kod ovrha nad pokretninama, odnosno uvođenje javnih komisionih prodavaonica u kojima bi se prodavale pokretnine zaplijenjene u ovršnom postupku. Vlada je danas utvrdila kratkoročne mjere pomoći poljoprivrednicima pogođenima sušom, no konkretni novčani iznosi i pomoći nisu se spominjali. Ministarstvima poljoprivrede i financija Vlada je na sjednici dala zadaću da izrade i dostave joj model djelomične naknade šteta od suše, uključujući visinu i izvor sredstava. Suša je, podsjetio je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, pogodila velik dio države, posebno Slavoniju, no stvarne će se posljedice znati tek nakon što nadležne komisije na terenu utvrde točno stanje. Razmjeri suše su katastrofalni, šteta je stvarno velika i zato je logičan zahtjev da se ne preuveličava i s njom ne licitira, naglasio je premijer Ivica Račan. Vlada je danas korisnike novčanih poticaja oslobodila obveze dokazivanja minimalnog prinosa za krušna žita, pivski ječam, uljarice, soju i šećernu repu. Suglasila se da se korisnicima državnog zemljišta otpiše naknada za korištenje u dijelu koji pripada državi (25 posto) te pozvala županije i općine da učine isto. Korisnicima kredita iz sredstava Ministarstva poljoprivrede odobrila je poček od jedne godine bez obračuna redovnih kamata, a poslovne je banke pozvala da povuku slične poteze. Hrvatske vode zadužene su da otpišu vodnu naknadu za 2003. Ministarstvo poljoprivrede ima pak zadaću da kroz programe kreditiranja i model kapitalnih ulaganja prednost dade nabavi opreme za navodnjavanje, te za zaštitu od mraza i tuče. O poreznim olakšicama za poljoprivrednike Vlada bi trebala razgovarati na idućoj sjednici, za tjedan dana. Umjesto sudu, molba za pomilovanje podnosila bi se Ministarstvu pravosuđa, odluka o pomilovanju postala bi javna, morala bi se objaviti u službenom glasilu, neke su od novina iz zakonskog prijedloga o pomilovanju što ga je danas utvrdila hrvatska Vlada. Molba bi se, predviđa zakon, podnosila nakon pravomoćne presude i mogla bi se ponoviti nakon godine dana, a ako je u pitanju blaža kazna (do tri godine ili blaža) već nakon šest mjeseci. Ministarstvo pravosuđa dobilo bi pak mogućnost da podatke potrebne za donošenje odluke o pomilovanju zatraži praktički od bilo koga uključujući i lokalnu sredinu iz koje osuđenik dolazi. Vlada je Saboru u prvo čitanje poslala Prijedlog zakona o elektroničkim medijima. Prema tom zakonu nakladnici bi do kraja siječnja svake godine morali dostaviti podatke o vlasničkoj strukturi, a pojedini nakladnik mogao bi se baviti samo radijskom ili samo televizijskom djelatnošću. Vlada se pozitivno očitovala o predloženim zakonima o službenoj statistici, o sestrinstvu, te podržala prijedlog da se Hrvatska 2006. uključi u međunarodni program provjere znanja (Pisa program). Ukupni troškovi programa koji treba osigurati objektivno i stručno vrednovanje hrvatskih petnaestogodišnjaka procjenjuje se na 1,8 milijuna kuna.