CRKVENAC: 170 OBAVIJESTI O SUMNJIVIM TRANSAKCIJAMA PROSLIJEĐENE U

CRKVENAC: 170 OBAVIJESTI O SUMNJIVIM TRANSAKCIJAMA PROSLIJEĐENE U DALJNJI POSTUPAK Hina- Financijski servis Ured za sprječavanje pranja novca ukupno je u proteklih nešto više od pet godina otvorio za obradu 840 predmeta u vezi sa sumnjivim transakcijama, od kojih je 170 obavijesti-prijava dostavljeno nadležnim državnim tijelima te inozemnim uredima na daljnje postupanje, izjavio je ministar financija Mato Crkvenac. Na današnjem predstavljanju rada Ureda u Zagrebu, Crkvenac je kazao da prijave, kojima su obuhvaćena sredstva u ukupnom iznosu 1,5 milijardi kuna, sadrže indicije-sumnju na pranje novca, financiranje terorizma i ostale nezakonite radnje. U posljednjih godinu i pol dana dostavljeno je 70 takvih obavijesti, a visina sredstava po prijavama je gotovo 600 milijuna kuna. Predstojnik Ureda Ivica Maros iznio je i podatak da je Ured, sukladno svojim ovlastima, naložio obveznicima odgodu obavljanja transakcije na 72 sata u šest slučajeva, a ukupan obuhvaćeni iznos bio je 20 milijuna kuna. Na prijedlog Ureda, nadležna državna tijela - državno odvjetništvo, Uskok, istražni sudovi - zamrznuli su sredstva u financijskom sustavu Hrvatske u 11 slučajeva, u ukupnom iznosu od preko 130 milijuna kuna. Sukladno međunarodnoj obvezi i provedbi Rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti (o sprečavanju financiranja terorizma), Ured je provjerio financijske transakcije više od 900 fizičkih osoba i više pravnih osoba te predložio blokade sredstava u dva slučaja. Riječ je računima osoba koji nisu hrvatski državljani, ističe Maros dodavši da je istražni sudac donio odluku o blokiranju tih računa na neodređeno vrijeme te da ne može govoriti ni o njihovim imenima ni o imenu banaka. Rad Ureda, istaknuto je, bitan je i zbog činjenice što su zemlje u tranziciji na velikom udaru međunarodne financijske mafije koja, koristeći ekonomsku situaciju tih zemalja, putem financijskih transakcija pokušava "oprati" nelegalno stečeni novac. Zato je nužna međunarodna suradnja, s uhodanim kanalima razmjene podataka. Ured u svom poslu pozornost posvećuje kombinaciji indikatora kao što su: osoba koja obavlja transakciju nije zaposlena, nema evidencije o pokretninama i nekretninama, osoba je zaposlena u društvu na granici rentabilnosti, često s gubitkom, ostvareni primici nemaju logičnu ekonomsko-poslovnu vezu s primateljem i odudaraju od prijavljenih dohodaka (članovi Uprave, direktori, ovlaštene osobe) i sl. Kao jedan od primjera naveden je slučaj pranja novca povezanog s trgovinom narkotika. Na upit iz Njemačke temeljem uplate 60.000 DEM i uključenosti nekoliko fizičkih osoba iz Hrvatske u moguću trgovinu narkotika, utvrdilo se da je u jednoj banci otvoreno sedam računa pet fizičkih osoba (i to starijih koji nisu ni znali za to) na kojima je evidentiran ukupan iznos od 3,2 milijuna dolara u različitim apoenima i valutama. Banka je zamrznula novac, a podignuta je i optužnica. Maros naglašava i kako je svjetska praksa da se tek 2 posto pranja novca uspije i dokazati, a Hrvatska se već može pohvaliti i jednom pravomoćnom presudom za pranje novca, jer ju je potvrdio Vrhovni sud.